KAKO SE IZBAVITI OD RĐAVO RASPOLOŽENIH I MRZOVOLJNIH OSOBA: Otac Lazar kaže da je ovo jedini način
Kakvi ćemo postati, zavisi isključivo od okruženja u kojem smo odrasli odnosno od porodice.
Živeo je u "ćelijama pustinjaka“ na zapadnoj strani Nila, blizu Aleksandrije.
SPC danas slavi Prepodobnog Doreteja.
On je egipataptski svetitelj i postinjak iz četvrtog veka.
Rođen je Tevaidi oko 328. godine i poznat je kao jedan od tevadskih pustinjaka.
Živeo je u "ćelijama pustinjaka“ na zapadnoj strani Nila, blizu Aleksandrije.
Paladije Elenopoljski, episkop Jelenopoljski, koji je neko vreme bio učenik prepodobnog oca Doroteja i očevidac njegovih isposničkih podviga, o njemu je pisao kao o čoveku koji je čak 60 godina proveo u jednoj pešteri, vodeći vrlo strog život.
- Veoma trudoljubiv, on je preko celoga dana, pa i u samo vrelo podne, skupljao kamenje u primorskoj pustinji i stalno zidao od njih kelije, i onda ih davao onima koji nisu mogli sami sebi da sagrade. A kada mu ja jednom rekoh: "Zašto, oče, u takvoj starosti mučiš telo svoje na ovakvoj vrućini?" on mi odgovori: "Ono muči mene, a ja ću mučiti njega" - pisao je učenik o svom učitelju.
Dnevno je jeo malo suvoga hleba i pregršt zeleni, i pio po malo vode.
- Bog mi je svedok, ja ga nikad nisam video da je ispružio noge, ili da je legao da spava na rogozi ili na postelji, nego je po svu noć sedeo i pleo korpe od palmovog pruća, i time zarađivao sebi hleb. Držeći da je on zbog mene počeo voditi ovako strog podvižnički život, ja se stadoh marljivo raspitivati kod mnogih njegovih učenika, da li se on celog života tako podvizavao, i oni mi govorahu: on izmlada živi tako, nikada nije namerno legao da spava, osim što je za vreme rada, ili za vreme jela, zaklapao oči trenutno, tako da mu je često i zalogaj ispadao iz usta od velike sanljivosti. Jednom kada sam pokušao da ovog svetog čoveka prinudim da malo prilegne na rogozu, on mi uzbuđeno reče: "Ako anđele nagovoriš da nekad zaspe, onda ćeš nagovoriti i revnosnog podvižnika".
Upokojio se 395. godine.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Kirila Jerusalimskog po starom i Svetog Ipatija po novom kalendaru. Katolici slave Svetog proroka Amosa, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Rođen je 315. godine u Jerusalimu u vreme Konstantina Velikog, gde se zamonašio i kasnije postao patrijarh 350. godine.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Aleksija, Čoveka Božjeg po starom i Svetog Jovana Lestvičnika po novom kalendaru. Katolici slave Svetog Kvirina, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
On je 34 godine živeo kao prosjak iako je bio bogati naslednik.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Jedna činija, buket bosiljka i svetlost sveće – jednostavne stvari otkrivaju duboku duhovnu snagu koju donosi vaskršnja vodica.
Rođen je 315. godine u Jerusalimu u vreme Konstantina Velikog, gde se zamonašio i kasnije postao patrijarh 350. godine.
Dok mnogi tragaju za savršenim bojama i modernim tehnikama, iz svetinje pored Golupca stiže podsećanje na način koji donosi i ukus i dugotrajnost, ali i pouku šta zapravo znači sačuvati tradiciju.