Iz Svetog pisma znamo da žene ne pokrivaju svoje glave radi okruženja, već radi anđela.
Običaj koji je zastupljen više od 2000 godina u pravoslavnoj crkvi je da žene i devojke pokrivaju maramama svoje glave tokom bogosluženja, bilo da je u pitanju liturgija u crkvi ili je u pitanju molitva.
U Novom zavetu objašnjeno je i zašto je to tako. U Prvoj poslanici Korinćanima 11, stoji da se pokrivanjem glave pokazuje ženska čast. To je bitno "zbog prisustva anđela“. To je običaj preuzet iz vremena pre Isusa Hrista, a koji je Bog zapovedio.
Anđeli su prisutni s nama kada se molimo i kada smo na bogosluženju i to se radi iz poštovanja prema njima.
Schutterstock
Molitva, Ilustracija
Sveti Ćiril Aleksandrijski, komentirajući Prvu poslanicu Korinćanima, piše:
"Anđelima je jako teško podneti ako se ovaj zakon (pokrivanja ženskih glava p.a.) zapostavi“.
Međutim, postavlja se pitanje da li žene treba da pokrivaju glave i kada se mole kod kuće.
Odgovor na ovo pitanje dao je uvaženi ruski vladika Pahomije Bruskov.
Wikipedia
Vladika Pahomije Bruskov
- Mislim da je bolje ako žene pokrivaju glavu za vreme molitvenog pravila. Ovim vaspitavaju kod sebe smirenje i pokazuju poslušnost Crkvi. Iz Svetog pisma znamo da žene ne pokrivaju svoje glave radi okruženja, već radi anđela. (1. Kor. 11,10). To je stvar lične blagočestivosti. Naravno da Bogu nije bitno da li vi žene molitve izgovaraju prekrivene glave ili ne. Ipak, to bi trebalo da bude ženama bitno - odgovorio je on.
Taj svet je nekakav svet iz mašte, samo što se sve odvija prema napisanom scenariju. Čovek postaje sličan narkomanu koji se udaljava od sebe samog, od ljudi koji ga okružuju i od svojih briga i teškoća, ističe arhimandrit Rafail Karelin.
Ne bi trebalo mališanima čitati akatiste, tim više, prisiljavati ih, nego pročitajte dve – tri kratke molitve iz molitvoslova pred sveto pričešće, i isto toliko blagodarnih molitava posle svetog pričešća posle dolaska kući iz crkve, objasnio je otac Mihail.
Priča o bludnom sinu, poznata i kao priča o izgubljenom sinu, jedna je od najpoznatijih Isusovih priča i govori o mlađem sinu koji od oca uzima svoj deo imanja i onda ga gubi zbog rasipnog života.
Muškarac i žena u blagoslovenom braku saradnici su Božiji u delu stvaranja novog života, pa rađanje dece nije nešto što je odvojeno od duhovnog smisla braka, kaže otac Dejan.
On je naglasio da ne smemo dozvoliti da deca, umesto da se uče molitvi, dobroti i svetosti, uče da se igraju sa onim što je Hristos pobedio, sa mrakom, strahom i smrću.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Muškarac i žena u blagoslovenom braku saradnici su Božiji u delu stvaranja novog života, pa rađanje dece nije nešto što je odvojeno od duhovnog smisla braka, kaže otac Dejan.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Muškarac i žena u blagoslovenom braku saradnici su Božiji u delu stvaranja novog života, pa rađanje dece nije nešto što je odvojeno od duhovnog smisla braka, kaže otac Dejan.
Njegov život obeležili su godine provedene u samoći, molitvi i postu, ali i neobičan susret sa čovekom kojem je prorekao da će postati vizantijski car.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
U besedi za subotu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na Hristovo ćutanje pred Pilatom i objašnjava zašto je ponekad mudrije prećutati provokaciju nego dokazivati istinu onome ko ne želi da je čuje.
Veliki ruski svetitelj objašnjava zašto ne možemo sve što nam se događa pripisati unapred određenom putu i kako odluke naših predaka, ali i naši lični izbori, utiču na život.