U daljem tekstu vam otkrivamo kako su ti dragulji pravoslavlja dobili imena.
Srbija je puna manastira koji svojom postojanošću govore o neokaljanom srpskom identitetu obasjanom pravoslavnom verom. Srednjovekovne svetinje nisu izbledele, već je njihova lepota u svakoj novoj godini sve izraženija, podjednako kao i njihov značaj u duhovnom smislu za svakog Srbina.
U daljem tekstu vam otkrivamo kako su ti dragulji pravoslavlja dobili imena.
Manastir Žiča
RINA
Žiča
Staro ime manastira Žiča je označavalo mesto gde se živi. Manastir datira iz prve polovine 13. veka, a podigao ga je Stefan Prvovenčani, nedaleko od Kraljeva.
Ime manastira Sopoćani potiče od slovenske reči "sopot" što znači izvor (podignut je nedaleko od izvora reke Raške). Ktitor manastira je kralj Stefan Uroš I, sin kralja Stefana Prvovenčanog, koji je oko 1260. godine tu bio podigao crkvu i posvetio je Svetoj Trojici.
Manastir Gračanica
SPC/Eparhija raško-prizrenska
Gračanica
Ime manastira Gračanica potiče od rudarskog sela , odnosno istoimene reke Gračanica (gradac, gradčansko), jer je nastala ispod grada (Sokola). Podigao ga je kralj Milutin između 1315. i 1321. godine i posvetio ga Uspenju Presvete Bogorodice.
Manastir Studenica
Printscreen/Youtube/ BalkanTrip TV
Manastir Studenica
Ime manastira Studenica potiče od istoimene reke, reči studen-hladan, Osnovao ga je 1186. godine srpski župan Stefan Nemanja.
Manastir Manasija
Wikipedia
Manastir Manasija
Manastir Manasija mnogi nazivaju i manastir Resava, jer je podignut upravo pored reke Resave. Naziv Manasija nosi po svom ktitoru, despotu Stefanu Lazareviću, kojeg su zbog njegove mudrosti upoređivali sa starozavetnim carem Manasijem. Sazidan je 1418. godine.
Manastir Ljubostinja
Wikipedia
Manastir Ljubostinja
Manastir Ljubostinja je zadužbina kneginje Milice iz 1388. godine kod Trstenika. Po jednom predanju, manastir je nastao kao spomen kneginje Milice na mestu gde je prvi put srela kneza Lazara (ljubvestin-mesto ljubavi).
Bratstvo ove nemanjićke svetinje tvrdi da mitropolit žički pokušava da komercijalizuje manastir, dok mitropolit Justin ističe da postupa u skladu sa crkvenim pravilima. Vernici sa zabrinutošću prate razvoj situacije.
Kritike na račun mitropolita žičkog sve su oštrije – u novom saopštenju se navodi da njegova samovoljna odluka ugrožava duhovnu misiju manastira, uz podsećanje na slične postupke vladike u prošlosti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sabor Svetih dvanaest apostola (Pavlovdan). Katolička crkva obeležava spomendan Rimskih prvomučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveti Manuil, Savel i Ismail bili su Persijanci, sinovi oca neznabošca i majke hrišćanke, koja ih je odmalena vaspitala u duhu Jevanđelja i privela svetom krštenju.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
Na obalama Bistrice vekovima opstaje kompleks u kojem se prepliću tragovi Svetog Save, srpskih patrijaraha, srednjovekovnih vladara i manje poznatih priča ispisanih u kamenu, freskama i obnovama kroz različite epohe.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Recept monahinje Atanasije Rašić iz knjige "Ko posti, dušu gosti" spaja krompir, šargarepu, celer i karfiol sa mirisnim sosom od paradajza i belog luka u jednostavno, zasitno jelo koje se lako priprema i dugo pamti.
Crkveno predanje razlikuje ličnu molitvu za takve osobe od liturgijskog pominjanja, a ljubav prema njima ostaje poziv da se za njihovo dobro i spasenje ne prestaje moliti.