ZAŠTO ŽENE NE SMEJU NA SVETU GORU: Sve je određeno "Avatom", a razlog je sledeći
Na Svetoj gori, žene nisu dozvoljene zbog zakona poznatog kao Avato.
Ono čega nije bilo na njihovoj trpezi jesu krompir i paradajz, a povrća je bilo svega nekoliko.
Tokom 14. veka, oko 60 monaha bilo je u manastiru Studenica. Oni su imali obroke jednom ili dva puta dnevno, kada su jeli kuvana jela: kaše i variva, kao i sirove namirnice, pre svega zelje i voće.
Ono čega nije bilo na njihovoj trpezi jesu krompir i paradajz, a povrća je bilo svega nekoliko vrsta.
Posebno je bila popularna takozvana ljuta repa, koja je ličila na današnje rotkvice, samo nešto većih dimenzija. Ona je predstavljena i na ikonama. Mlečni proizvodi su bili često na stolu, a meso retko.
Međutim, sudeći po rezultatima arheozoološke analize, meso domaćih životinja i peradi, pre svega kokošaka, korišćeno je u znatno većoj meri, nego što bi se to moglo naslutiti iz propisanih pravila. Jedno od objašnjenja ponuđeno je u manastirskim tipicima, gde se jasno napominje da se strogog režima ishrane ne moraju pridržavati bolesni, kao ni gosti.
Otkrivene su, neizostavne, riblje kosti. One svedoče o tome da je, osim dunavske morune i riba iz okolnih potočića, korišćena i riba koja se može naći van tog podneblja. To ne treba da čudi, jer je manastir imao svoje posede i na Skadarskom jezeru.
Hrana manastira Studenice je specifična, razlikuje se i od one gradske i od seoske srednjovekovne. Reč je o jednom vidu produženog bogosluženja.
Hrana i piće su se služili u dekorisanim zdelama, krčazima, vrčevima za vino, bilo je buklija, čak i keramičkih pehara ali i uvoznih čaša od murano stakla.
Bilo je, sigurno, i srebrnih posuda, ali njihovih ostataka u ovom slučaju nema. Manastir Studenica je ipak bila vladarska zadužbina, a tim obedima je ponekad prisustvovao i vladar.
Na Svetoj gori, žene nisu dozvoljene zbog zakona poznatog kao Avato. Bez mleka, jaja i veštačkih dodataka, ali bogat aromama i hranljivim sastojcima, ovaj moćan manastirski desert idealan je za post, ali i za vegetarijance i vegane. Odluka direktorke osnovne škole "Anta Bogićević" da spreči sveštenike da na Savindan osveštaju slavske darove izazvala je buru u javnosti, a akademik Božić u emotivnom pismu poziva na buđenje i odbranu duhovnih vrednosti. Njegova filozofija, prožeta duhovnim blagoslovima, poziva nas da pronađemo unutrašnji mir i ispunjenje, čineći svet oko nas srećnijim, mirnijim i obogaćenijim.
ZAŠTO ŽENE NE SMEJU NA SVETU GORU: Sve je određeno "Avatom", a razlog je sledeći
SVETOGORSKI KREM KOJI OSVAJA UKUSOM: Jednostavan i lagan za pripremu manastirski recept star vekovima
“BOLI KADA SRBIN ZABRANJUJE SRBINU DA BLAGOSLOVI SVETOSAVSKU DECU”: Posle incidenta u lozničkoj školi, opomena akademika Svetislava Božića odjeknula Srbijom
21 ODGOVOR SVETOGORCA NA NAJVAŽNIJA PITANJA: Evo šta ukazuje na bolest duše i koja navika je najštetnija
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Opštežiće se svakako vezuje za drevno monaško predanje, a idioritmijski poredak je karakterističan za prelomne istorijske trenutke, doba pozne Vizantije i period turske vlasti.
Jedan od najznačajnijih ruskih duhovnika 19. veka ostavio je praktična uputstva o molitvi koja pomažu da se um umiri, pažnja zadrži i unutrašnji život usmeri ka Bogu.
Pravoslavni hrišćani vekovima su dan započinjali i završavali molitvom, verujući da se kroz nju osvećuje i čovek i dom u kojem živi.
Smirenje ne znači ponižavanje sebe, već sposobnost da čovek prizna svoje slabosti, bez potrebe da stalno dokazuje drugima koliko vredi.
U besedi za ponedeljak šeste sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da čovekov unutrašnji život ne miruje, već neprestano ide ka stvaranju ili ka raspadanju.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U besedi za ponedeljak šeste sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da čovekov unutrašnji život ne miruje, već neprestano ide ka stvaranju ili ka raspadanju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Irinu po starom i Svetog mučenika Teodota i sedam mučenica po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana I, pape, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki duhovnik 20. veka govorio je o iskušenjima koja prete Crkvi i vernicima, upozoravajući da se put vere može sačuvati jedino duhovnom budnošću, molitvom i istrajnošću, uprkos pritiscima savremenog društva.