Valentinovo, koje je danas sinonim za komercijalizovanu ljubav, ima bogatu istoriju koja nas podseća na prave vrednosti ljubavi, vere i žrtve.
Sveti Valentin, zaštitnik zaljubljenih, slavi se 14. februara, a njegov spomen-dan ima bogatu istoriju povezanu sa ljubavlju i brakom. Iako je Valentinovo danas prepoznato kao dan zaljubljenih, njegovi koreni sežu duboko u istoriju Crkve.
Prema Rimskom martirologiju (popis koji najpre obuhvata mučenike, a zatim i ostale svete ličnosti Rimske, a potom i čitave katoličke Crkve), na današnji dan spominju se dva sveca imenom Valentin. Prvi je Valentin, sveštenik i mučenik na Via Flaminiji u Rimu, koji je pogubljen pod carem Klaudijem II zbog svoje vere. Drugi je Valentin iz Ternija, biskup i mučenik, koji je takođe pogubljen zbog svoje vere.
Printscreen
U srednjem veku Valentin je postao zaštitnik zaljubljenih i braka. Običaj razmene poklona i ljubavnih pisama na Valentinovo potiče iz tog perioda. Predanje kaže da je Valentin bio ljubitelj cveća i da je kao monah poklanjao prolaznicima cveće iz samostanskog vrta.
Papa Benedikt XVI proglasio je spomen-dan svetog Valentina danom braka, a ovog sveca zaštitnikom bračne ljubavi. Međutim, u današnjem društvu Valentinovo je često komercijalizovano i posvetovljeno, što može dovesti do zaborava pravih vrednosti ljubavi i braka.
Danas, dok katolici širom sveta slave Valentinovo, sećaju se dubokog značenja ovog dana i na primer svetog Valentina, koji je živeo svoju veru kroz ljubav i služenje drugima.
Inkvizicija je bila ustanova, tokom srednjeg veka u katoličkoj crkvi čiji je zadatak da isleđuje, sudi i kažnjava ljude koje je crkva smatrala jereticima. Početak rada inkvizicije vezuje se za ličnost pape Grgura IX.
Otac Natal Santonosito (61) paroh crkve San Cesarea, jugoistočno od Rima, bio je pod istragom nakon što je postavio nekoliko video snimaka na internetu u kojima je rekao da papa Franja nikada nije bio papa.
Papa, koji je vernicima u sredu rekao da boluje od jake prehlade, održaće sastanke u vatikanskoj rezidenciji gde živi, navodi se u saopštenju, koje prenosi Rojters.
U knjizi "Misli za svaki dan u godini", ruski svetitelj ostavlja duboku poruku za praznik Prepolovljenja — dan kada Hristos poziva svakoga ko je žedan istine, slobode, oproštaja i mira. Njegove reči i danas bude žeđ za Bogom u svakom srcu koje traži smisao.
Svetac čiji praznik danas obeležava Srpska pravoslavna crkva, bio je svedok Božje reči u vremenu kada je istina bolela više od mača; njegova hrabrost, suze i vizije postali su večni znak da poslušnost Bogu nikada nije bez značenja, čak i kada vodi u progonstvo i smrt.
Dok se govori o miru u Ukrajini, u Kijevsko-pečerskoj lavri traje neviđeno svetogrđe – mošti svetitelja podvrgavaju se medicinskim analizama, monasi se proteruju, a vrata pećina silom se otvaraju.
Na praznični dan mitropolit Fotije služio je arhijerejsku liturgiju i osvetio novopodignuti hram u Borogovu, u Republici Srpskoj, poručivši da pravoslavlje mora ostati svetlost srpskog naroda u vremenu duhovne tame.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
U vreme pape Pavla VI, 1969. godine katolička crkva je promenila liturgijski spomen ovog svetitelja, ali njegova poruka ljubavi i dalje živi u srcima vernika širom sveta.
Nakon prvog dana konklave i prvog glasanja, kardinali još nisu doneli odluku o nasledniku svetog Petra. Umesto belog dima koji označava izbor, večeras se nad Vatikanom pojavio tamni oblak koji znači — čekanje se nastavlja.
Više od 20.000 okupljenih na Trgu Svetog Petra ostalo je zatečeno kada se, na kraju mise, među njima pojavio Sveti Otac. Delio je blagoslove, darivao decu slatkišima i uputio poruku nade.
Nemet je to rekao na konferenciji za novinare, nakon povratka iz Vatikana gde je u konklavi, kao prvi kardinal elektor u istoriji Katoličke crkve u Srbiji, učestvovao u izboru 267. poglavara Rimokatoličke crkve.
Za današnju Ameriku, gde se vlada sve više naginje tradicionalnim vrednostima (setimo se posete katoličkog potpredsednika SAD Dž. D. Vensa Vatikanu uoči smrti pape Franje ili svakodnevnih brifinga koje Trampova sekretarka za štampu Kerolajn Livit počinje molitvom), ovo pitanje je ključno. I tu je američka levica već napravila nesrećan gaf.
Liturgiju je predvodio pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško. U svojoj propovedi, biskup je poručio da „mislima obuhvatamo sve one prema kojima je pokazana neljudskost“.
Poslastica koju svetogorska bratija priprema u dane kada je dozvoljen mrs, mnogo je više od slatkiša — to je molitva pretočena u zalogaj, tihi poziv da i kroz kuhinju budemo bliže Bogu.