Valentinovo, koje je danas sinonim za komercijalizovanu ljubav, ima bogatu istoriju koja nas podseća na prave vrednosti ljubavi, vere i žrtve.
Sveti Valentin, zaštitnik zaljubljenih, slavi se 14. februara, a njegov spomen-dan ima bogatu istoriju povezanu sa ljubavlju i brakom. Iako je Valentinovo danas prepoznato kao dan zaljubljenih, njegovi koreni sežu duboko u istoriju Crkve.
Prema Rimskom martirologiju (popis koji najpre obuhvata mučenike, a zatim i ostale svete ličnosti Rimske, a potom i čitave katoličke Crkve), na današnji dan spominju se dva sveca imenom Valentin. Prvi je Valentin, sveštenik i mučenik na Via Flaminiji u Rimu, koji je pogubljen pod carem Klaudijem II zbog svoje vere. Drugi je Valentin iz Ternija, biskup i mučenik, koji je takođe pogubljen zbog svoje vere.
Printscreen
U srednjem veku Valentin je postao zaštitnik zaljubljenih i braka. Običaj razmene poklona i ljubavnih pisama na Valentinovo potiče iz tog perioda. Predanje kaže da je Valentin bio ljubitelj cveća i da je kao monah poklanjao prolaznicima cveće iz samostanskog vrta.
Papa Benedikt XVI proglasio je spomen-dan svetog Valentina danom braka, a ovog sveca zaštitnikom bračne ljubavi. Međutim, u današnjem društvu Valentinovo je često komercijalizovano i posvetovljeno, što može dovesti do zaborava pravih vrednosti ljubavi i braka.
Danas, dok katolici širom sveta slave Valentinovo, sećaju se dubokog značenja ovog dana i na primer svetog Valentina, koji je živeo svoju veru kroz ljubav i služenje drugima.
Inkvizicija je bila ustanova, tokom srednjeg veka u katoličkoj crkvi čiji je zadatak da isleđuje, sudi i kažnjava ljude koje je crkva smatrala jereticima. Početak rada inkvizicije vezuje se za ličnost pape Grgura IX.
Otac Natal Santonosito (61) paroh crkve San Cesarea, jugoistočno od Rima, bio je pod istragom nakon što je postavio nekoliko video snimaka na internetu u kojima je rekao da papa Franja nikada nije bio papa.
Papa, koji je vernicima u sredu rekao da boluje od jake prehlade, održaće sastanke u vatikanskoj rezidenciji gde živi, navodi se u saopštenju, koje prenosi Rojters.
Posle godina traganja za duhovnim pozivom, Laís i Džekson Dognini pronašli su ljubav jedno u drugom — na putu koji je vodio kroz samostan i bogosloviju.
Još u 18. veku, oslanjajući se na veru i Njutnove zakone, paroh Džon Mičel je zamislio postojanje nevidljivih zvezda koje gutaju svetlost — a savremena nauka je kasnije potvrdila da je bio u pravu.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U vreme pape Pavla VI, 1969. godine katolička crkva je promenila liturgijski spomen ovog svetitelja, ali njegova poruka ljubavi i dalje živi u srcima vernika širom sveta.
U jednom trenutku katolička crkva je morala da izda dekret kojim je potvrdila da hrt nije svetac, nakon što je jedan grad proglasio psa svecem i mučenikom.
Vatikan je prošlog meseca saopštio da je teško bolesni Tajkvan Hol, rođen prevremeno hitnim carskim rezom i bez ikakvog pulsa, u potpunosti ozdravio nakon što je jedan lekar prizvao ime davno zaboravljenog španskog sveštenika iz 19. veka.
Posle godina traganja za duhovnim pozivom, Laís i Džekson Dognini pronašli su ljubav jedno u drugom — na putu koji je vodio kroz samostan i bogosloviju.
Još u 18. veku, oslanjajući se na veru i Njutnove zakone, paroh Džon Mičel je zamislio postojanje nevidljivih zvezda koje gutaju svetlost — a savremena nauka je kasnije potvrdila da je bio u pravu.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Bosanski sevdidžan, nekada nezaobilazan na balkanskim trpezama, i danas se čuva u muslimanskim domovima kao dragocena porodična tajna i simbol topline i gostoprimstva.