ZBOG OVOGA SU MILIONI PREŠLI U KATOLIČANSTVO, A MEKSIKO SITI POSTAO JEDAN OD NAJPOSEĆENIJIH GRADOVA NA SVETU: Fenomen koji intrigira naučnike, teloge i vernike
Printscreen/Youtube/Zvonimir DropuljićGospa od Gvadalupe
Slika Gospe od Gvadalupe koja se nalazi u bazilici povezana je s nekoliko čudesnih i značajnih fenomena koji su fascinirali i još fasciniraju teologe, naučnike i vernike.
Bazlika Gospe od Gvadalupe u Meksiko Sitiju jedna je od najposećenijih na svetu, godišnje kroz nju prođe oko 20 miliona ljudi, a to nije slučajno.
Veruje se da se na ovom mestu ukazala Gospa domorocu Huanu Dijegu, i to trudna, i to četiri puta u periodu od 9. do 12. decembra 1531. godine.
Četiri puta mu se obraćala na njegovom astečkom jeziku, nahuatl, i tražila da se na tom mestu izgradi i posveti crkva u njenu čast.
Zapisano je da je Gospa Huanu Dijegu rekla i sledeće: "Znaj, najmanji moj sine, da sam ja vazda devica, presveta Marija, majka najistinitijeg i jedinoga Boga, po kojeu sve opstoji, koji je stvoritelj života i ljudi, gospodar neba i zemlje. Žarko želim da se na ovom mestu sagradi moj mali sveti dom, crkva u kojoj ću puku iz ljubavi na vidljiv način iskazati milosrđe, pomoć i zaštitu. Jer ja sam zbilja vaša milostiva mati: tvoja, svih onih koji zajedno naseljavaju ovu zemlju i svih onih koji me ljube, pozivaju, obraćaju i potpuno se u mene pouzdavaju. Ovde ću slušati vaš plač i jadikovke. Bićete mi u srcu i brinuću se da vam pomognem u svim vašim brojnim brigama, patnjama i bolestima.”
wikimedia
Huan Dijego
Huan Dijego je to saopštio prvom meksičkom biskupu Huanu de Zumaragi, koji je bio nepovrljiv. Međutim, po povratku kući, istog dana i na istom mestu, Gospa se javila Dijegu po drugi put, zapovedivši mu da sutradan ponovo ode kod biskupa. Sledećeg dana, u nedelju, 10. decembra 1531. godine, Huna Dijego je ponovo preneo Gospinu želju biskupu, koji je potom tražio neki dokaz da se uveri u autentičnost ukazanja. Na putu kući, Huan Dijegu se ponovo ukazala Bogorica tvrdeći da će biskupu dati dokaz koji traži.
ALEJANDRO MELENDEZ / AFP / Profimedia
Bazilika u Meksiku ispred koje čekaju vernici da vide sliku Gospe od Gvadalupe
Zbog striče bolesti, Huan Dijego je naredni dan ostao kod kuće.
Sutradan, u utorak, 12. decembra 1531. godine, žurno je otišao da nađe ispovednika za svog umirućeg strica, a na putu mu se ponovo javila Gospa. Uveravala ga da mu stric neće umreti i šalje ga na prvobitno mesto ukazanja gde će ga čekati znak koji biskup očekuje.
Na golom polupustinjskom brdu, zimi je video kastiljske ruže koje su biskupu i svim Špancima trebalo da služe kao jasan dokaz istinitosti čuda. Huan Dijego ih je podigao, stavio u tilmu (nahuatl naziv za astečki ogrtač, vrstu ćebeta ili ponča, koji koriste siromašni Indijanci, vezani na ramenu) i vraća se biskupu. Kada je otvorio svoju tilmu pred episkopom, ugledali su Gospin lik na njegovom ogrtaču.
Po povratku kući, Huana Dijega je sačekao potpuno zdrav stric, koji mu je potvrdio da se i njemu javila Gospa, da ga je iscelila.
Posle ovog ukazanja, milioni Meksakanaca su prešli u katoličanstvo.
Ian Robles / Zuma Press / Profimedia
Gospu od Gvadalupe odlikuje nekoliko fenomena koje niko ne uspeva da objasni
Slika Gospe od Gvadalupe koja se nalazi u bazilici povezana je s nekoliko čudesnih i značajnih fenomena koji su fascinirali i još fasciniraju teologe, naučnike i vernike.
Naime, plašt Huana Dijega na kome se pojavila slika Gospe je od agave, što znači da bi trebalo da se raspdne za najviše 30 godina, a on je kao nov i posle skoro pet vekova. Čak je 1921. godine eksplodirala bomba sakrivena u cveću ispod slike, sve je okolo bilo uništeno, osim nje.
Naučnici nisu pronašli pigmentaciju koja bi odgovarala bojama slike, niti tragove četkica, što ukazuje na neobjašnjivo poreklo. Sa druge strane, naučna analiza analiza slike otkrila je da su u očima Gospe vidljivi refleksni detalji koji prikazuju prizor kad je Huan Dijego otvorio svoj plašt pred biskupom Zumárragom. Ovaj mikroskopski detalj, nemoguć za ljudsku izradu u 16. veku, potvrđuje čudesnu prirodu slike.
Printscreen/Youtube/Eat Baila Travel
Gospa od Gvadalupe
Slika Gospe od Gvadalupe sadrži bogatu simboliku koja je bila razumljiva autohtonim narodima. Primera radi, pojas na Gospi označava trudnoću, što je poruka o Hristu kao začetniku novog života. Boje, položaj ruku i simboli na slici ukazivali su na poruku jedinstva domorodačkih naroda.
Čile je, inače, konzervativna zemlja sa dugom katoličkom tradicijom u kojoj katolička crkva igra značajnu ulogu i gde se oko polovina stanovništva izjašnjavaju kao katolici.
U ovom Jevanđelju po Luki govori se o deobama i posledicama. "Jer od sada će petoro u jednoj kući biti razdeljeni: troje protiv dvoje, i dvoje protiv troje".
Misa u crkvi Svetog Ignjatija Lojole u Njujorku izazvala je polemike o tome kako crkve treba da balansiraju između vernosti tradiciji i savremenim izazovima.
Episkop iz Antiohije mirno je odbio carsku ponudu, krenuo okovan ka Rimu i svojim stradanjem pokazao da hrišćanstvo nije stvar pogodnosti, već vernosti do poslednjeg daha.
Sveta knjiga islama u rukama prvog čoveka najvećeg američkog grada pokreće debate o religijskoj raznolikosti, javnom životu i mestu muslimana u društvu.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Bezlične figure Svete porodice na Velikom trgu izazvale su snažne reakcije vernika, političara i teologa, pokrenuvši žustru raspravu o tome gde prestaje savremeni izraz, a počinje povreda svetog.
Prisećajući se početnog udarca na utakmici Mejdžor Liga – otac Bendžamin Lenerc otkriva zašto je sveštenička služba za njega neuporedivo s bilo kojom zemaljskom slavom.
Sveta knjiga islama u rukama prvog čoveka najvećeg američkog grada pokreće debate o religijskoj raznolikosti, javnom životu i mestu muslimana u društvu.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Svetitelji podsećaju da početak godine nije pitanje slavlja, već trenutak u kojem se preispituju savest, navike i odnos prema Bogu — jer od toga zavisi kakav će trag ostaviti dani koji dolaze.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.