ZBOG OVOGA SU MILIONI PREŠLI U KATOLIČANSTVO, A MEKSIKO SITI POSTAO JEDAN OD NAJPOSEĆENIJIH GRADOVA NA SVETU: Fenomen koji intrigira naučnike, teloge i vernike
Printscreen/Youtube/Zvonimir DropuljićGospa od Gvadalupe
Slika Gospe od Gvadalupe koja se nalazi u bazilici povezana je s nekoliko čudesnih i značajnih fenomena koji su fascinirali i još fasciniraju teologe, naučnike i vernike.
Bazlika Gospe od Gvadalupe u Meksiko Sitiju jedna je od najposećenijih na svetu, godišnje kroz nju prođe oko 20 miliona ljudi, a to nije slučajno.
Veruje se da se na ovom mestu ukazala Gospa domorocu Huanu Dijegu, i to trudna, i to četiri puta u periodu od 9. do 12. decembra 1531. godine.
Četiri puta mu se obraćala na njegovom astečkom jeziku, nahuatl, i tražila da se na tom mestu izgradi i posveti crkva u njenu čast.
Zapisano je da je Gospa Huanu Dijegu rekla i sledeće: "Znaj, najmanji moj sine, da sam ja vazda devica, presveta Marija, majka najistinitijeg i jedinoga Boga, po kojeu sve opstoji, koji je stvoritelj života i ljudi, gospodar neba i zemlje. Žarko želim da se na ovom mestu sagradi moj mali sveti dom, crkva u kojoj ću puku iz ljubavi na vidljiv način iskazati milosrđe, pomoć i zaštitu. Jer ja sam zbilja vaša milostiva mati: tvoja, svih onih koji zajedno naseljavaju ovu zemlju i svih onih koji me ljube, pozivaju, obraćaju i potpuno se u mene pouzdavaju. Ovde ću slušati vaš plač i jadikovke. Bićete mi u srcu i brinuću se da vam pomognem u svim vašim brojnim brigama, patnjama i bolestima.”
wikimedia
Huan Dijego
Huan Dijego je to saopštio prvom meksičkom biskupu Huanu de Zumaragi, koji je bio nepovrljiv. Međutim, po povratku kući, istog dana i na istom mestu, Gospa se javila Dijegu po drugi put, zapovedivši mu da sutradan ponovo ode kod biskupa. Sledećeg dana, u nedelju, 10. decembra 1531. godine, Huna Dijego je ponovo preneo Gospinu želju biskupu, koji je potom tražio neki dokaz da se uveri u autentičnost ukazanja. Na putu kući, Huan Dijegu se ponovo ukazala Bogorica tvrdeći da će biskupu dati dokaz koji traži.
ALEJANDRO MELENDEZ / AFP / Profimedia
Bazilika u Meksiku ispred koje čekaju vernici da vide sliku Gospe od Gvadalupe
Zbog striče bolesti, Huan Dijego je naredni dan ostao kod kuće.
Sutradan, u utorak, 12. decembra 1531. godine, žurno je otišao da nađe ispovednika za svog umirućeg strica, a na putu mu se ponovo javila Gospa. Uveravala ga da mu stric neće umreti i šalje ga na prvobitno mesto ukazanja gde će ga čekati znak koji biskup očekuje.
Na golom polupustinjskom brdu, zimi je video kastiljske ruže koje su biskupu i svim Špancima trebalo da služe kao jasan dokaz istinitosti čuda. Huan Dijego ih je podigao, stavio u tilmu (nahuatl naziv za astečki ogrtač, vrstu ćebeta ili ponča, koji koriste siromašni Indijanci, vezani na ramenu) i vraća se biskupu. Kada je otvorio svoju tilmu pred episkopom, ugledali su Gospin lik na njegovom ogrtaču.
Po povratku kući, Huana Dijega je sačekao potpuno zdrav stric, koji mu je potvrdio da se i njemu javila Gospa, da ga je iscelila.
Posle ovog ukazanja, milioni Meksakanaca su prešli u katoličanstvo.
Ian Robles / Zuma Press / Profimedia
Gospu od Gvadalupe odlikuje nekoliko fenomena koje niko ne uspeva da objasni
Slika Gospe od Gvadalupe koja se nalazi u bazilici povezana je s nekoliko čudesnih i značajnih fenomena koji su fascinirali i još fasciniraju teologe, naučnike i vernike.
Naime, plašt Huana Dijega na kome se pojavila slika Gospe je od agave, što znači da bi trebalo da se raspdne za najviše 30 godina, a on je kao nov i posle skoro pet vekova. Čak je 1921. godine eksplodirala bomba sakrivena u cveću ispod slike, sve je okolo bilo uništeno, osim nje.
Naučnici nisu pronašli pigmentaciju koja bi odgovarala bojama slike, niti tragove četkica, što ukazuje na neobjašnjivo poreklo. Sa druge strane, naučna analiza analiza slike otkrila je da su u očima Gospe vidljivi refleksni detalji koji prikazuju prizor kad je Huan Dijego otvorio svoj plašt pred biskupom Zumárragom. Ovaj mikroskopski detalj, nemoguć za ljudsku izradu u 16. veku, potvrđuje čudesnu prirodu slike.
Printscreen/Youtube/Eat Baila Travel
Gospa od Gvadalupe
Slika Gospe od Gvadalupe sadrži bogatu simboliku koja je bila razumljiva autohtonim narodima. Primera radi, pojas na Gospi označava trudnoću, što je poruka o Hristu kao začetniku novog života. Boje, položaj ruku i simboli na slici ukazivali su na poruku jedinstva domorodačkih naroda.
Čile je, inače, konzervativna zemlja sa dugom katoličkom tradicijom u kojoj katolička crkva igra značajnu ulogu i gde se oko polovina stanovništva izjašnjavaju kao katolici.
U ovom Jevanđelju po Luki govori se o deobama i posledicama. "Jer od sada će petoro u jednoj kući biti razdeljeni: troje protiv dvoje, i dvoje protiv troje".
Misa u crkvi Svetog Ignjatija Lojole u Njujorku izazvala je polemike o tome kako crkve treba da balansiraju između vernosti tradiciji i savremenim izazovima.
Nekadašnji rimski vojskovođa Plakida posle krštenja izgubio je ženu i sinove i 15 godina živeo kao najamnik, a kada ih je ponovo pronašao, zajedno sa njima stradao je za Hrista.
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.
Kada među ljudima ostanu povreda, ljutnja i ćutanje, poznati duhovnik savetuje da se ne odustaje od drugoga, već da se za njega učini ono što može doneti ispravljenje, pomirenje i drugačiji odnos.
Bezlične figure Svete porodice na Velikom trgu izazvale su snažne reakcije vernika, političara i teologa, pokrenuvši žustru raspravu o tome gde prestaje savremeni izraz, a počinje povreda svetog.
Vlasti Jordana najavile su da će uoči jubileja 2030. godine biti izgrađeni kompleks za hodočasnike i muzej, uz velika ulaganja u Al-Magtas, tradicionalno mesto Hristovog krštenja
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.