Misa u crkvi Svetog Ignjatija Lojole u Njujorku izazvala je polemike o tome kako crkve treba da balansiraju između vernosti tradiciji i savremenim izazovima.
Početkom decembra, u crkvi Svetog Ignjatija Lojole u Njujorku, kojom upravljaju jezuiti, održano je bogosluženje za homoseksualce i ostale članove LGBT zajednice. Bogosluženje, nazvano „Sva srca zajedno: Bogosluženje za LGBT zajednicu“, služio je katolički sveštenik Brajan Masingejlom, dok su iza njega, a ispred oltara, plesale žene sa zastavama u duginim bojama, prenosi portal complicitclergy.com.
Događaj je organizovan u okviru obeležavanja Svetskog dana borbe protiv side. Istovremeno, tokom došašća, rimokatolička crkva tradicionalno održava bogosluženja u čast Blažene Device Marije.
youtube/Center on Religion and Culture
Sveštenik Brajan Masingejlom
Crkva Svetog Ignjatija Lojole opisuje se kao mesto gde su „LGBT osobe u potpunosti prihvaćene i dobrodošle“. Sam otac Masingeil javno se izjasnio kao „homoseksualac“ od 2019. godine i otvoreno odbacuje zvanična učenja rimokatoličke crkve o homoseksualnosti, iako jezuitska crkva zvanično pripada rimokatoličkoj crkvi.
Isusovački red (poznat kao Družba Isusova ili jezuiti) je katolički monaški red osnovan 1540. godine od strane svetog Ignacija Lojolskog, sa glavnim ciljem širenja vere, obrazovanja i misije u službi rimokatoličke crkve.
Jezuiti su poznati po svom obrazovnom radu, misijama, duhovnim vežbama i teološkom doprinosu. Jezuitske crkve i institucije širom sveta deluju pod okriljem Rimokatoličke crkve, a red je direktno podređen papi.
youtube/Art Train Wonder
Crkva Svetog Ignjatija Lojole u Njujorku
Jedan od poznatih primera je Crkva Svetog Ignjatija ili Crkva Gesù, koja je glavna jezuitska crkva u Rimu i simbol ove duhovne i misionarske zajednice unutar Rimokatoličke crkve.
Ovaj događaj u crkvi Svetog Ignjatija Lojole u Njujorku postavlja važna pitanja o tome kako crkve balansiraju između tradicije i potrebama savremenog društva.
Ovaj događaj postavlja važna pitanja o tome kako rimokatolička crkva balansira između ljubavi i milosrđa, s jedne strane, i svojih moralnih učenja, s druge strane. Iako crkva poziva na prihvatanje svih ljudi, njen temeljni nauk ostaje utemeljen na braku između muškarca i žene, te osuđuje homoseksualne činove. Crkva je pozvana da pruži podršku, ali i da pozove na duhovni preobražaj i pokajanje, ostajući verna svojim učenjima.
Na praznik Svetog Andreja, kojeg Carigradska patrijaršija obeležava 30. novembra, papinska delegacija predvođena kardinalom Kočom i patrijarh Vartolomej obnovili su zajednički duh ekumenskog dijaloga.
Celivanje ruke svešteniku simbolizuje zahvalnost za njegovu ulogu posrednika između vernika i Isusa Hrista, dok je i znak poštovanja prema Hristu, jer sveštenik deluje u njegovo ime.
Kao što u našim crkvama više ne postoje vratari, koji bi u hram propuštali samo pravoslavne, tako i u katoličku crkvu mogu ulaziti i pravoslavni, pa čak i za vreme mise. Međutim, razlika je između prisustvovanja misi i zajedničkog moljenja , govorio je otac Dušan.
U besedi za 30. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi u čas kada David ostaje sam pred istinom o sebi, pokazujući da se čovek ne slama zbog pada, već zbog pokušaja da ga opravda.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Ignjatija Bogonosca po starom kalendaru, dok se po novom liturgijski obeležava Sveta Teodota. Katolici proslavljaju Svetog Bazilija Velikog i Svetog Grgura Nazijanskog, a Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama.
Episkop iz Antiohije mirno je odbio carsku ponudu, krenuo okovan ka Rimu i svojim stradanjem pokazao da hrišćanstvo nije stvar pogodnosti, već vernosti do poslednjeg daha.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Zagrebačka nadbiskupija upozorava na ranu seksualizaciju i uvođenje ideoloških elemenata u obrazovanje, ističući da roditelji moraju ostati uključeni u odgoj svoje dece.
Posle mise povodom Svetskog dana siromašnih, Sveta Stolica prvi put zvanično dočekuje transrodnog aktivistu, u nastojanju da afirmiše inkluzivni dijalog i podršku marginalizovanim zajednicama.
Pastorka Lena Miler u Berlinu održala je ceremoniju tokom koje je blagoslovila poligamni savez homoseksualaca, nazivajući ga "punovažnim savezom pred Bogom", a taj čin izazvao je duboku tugu u hrišćanskom svetu.
Pomoćni biskup Astane, prestonice Kazahstana, oštro osudio pokloničko okupljanje LGBT zajednice u bazilici Svetog Petra i pozvao papu Lava XIV da otvoreno prizna grešku, osudi događaje i učini čin pokajanja pred Bogom.
Sveta knjiga islama u rukama prvog čoveka najvećeg američkog grada pokreće debate o religijskoj raznolikosti, javnom životu i mestu muslimana u društvu.
Predanje kaže da je Sveti Bonifacije na Badnje veče posekao Hrast groma, pod kojim su pagani prinosili ljudske žrtve, što je zauvek promenilo tok jedne stare tradicije.
U katoličkoj tradiciji 31. decembar nosi više od odbrojavanja sekundi do Nove godine - nosi priču o Svetom Silvestru koji je oblikovao veru, odnos Crkve i vlasti i sudbinu Rimskog carstva
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Svetitelji podsećaju da početak godine nije pitanje slavlja, već trenutak u kojem se preispituju savest, navike i odnos prema Bogu — jer od toga zavisi kakav će trag ostaviti dani koji dolaze.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.