Rođena je od Bogom izabranih roditelja, Joakima i Ane.
Rođenje Bogorodice, Djeve Marije, nije bilo uobičajeno. Ona je unapred prorečena, najpre od Boga: jer će "seme ženino satrti glavu zmije" (1 Moj 3,15), a onda i od starozavetnih proroka, u mnogim proroštvima. Rođena je od Bogom izabranih roditelja, Joakima i Ane (oni u početku braka nisu imali dece, pa su mnogo tugovali, jer se neplodnost kod Jevreja smatrala kao sramota), koji su se odlikovali čistim, svetim i pravednim životom, i koji su potekli iz dva, Bogom izdeljena roda jevrejskog naroda: carskog Davidovog i prvosvešteničkog Aronovog.
Bogorodica je rođena u Nazaretu, u Galileji (Lk 1,26-27), a njeno ime Marija, koje je nekad nosila i Aronova sestra, bilo je sasvim uobičajeno i brojno u vreme rođenja Gospoda Isusa Hrista.
Detinjstvo i život u hramu
Kada je Bogorodica navršila šest meseci, majka je postavila na zemlju (da vidi može li da stoji), a tom prilikom je Bogorodica napravila sedam koraka. Oduševljena Ana je rekla: "Živ Gospod Bog moj, ti nećeš hoditi po zemlji, dok ja ne prinesem tebe u hram Gospodnji", a kada je napunila tri godine, došlo je vreme da malu Mariju prinesu Bogu na dar, kao trogodišnje čisto jagnje. I došao je dan svečanog ulaska u Jerusalimski hram (Vavedenje).
Wikipedia
Pred svečanim hodom išle su mlade čiste devojke, a za njima sveta kćer pravednih roditelja. Kod vrata Jerusalimskog hrama, u susret majci velikog prvosveštenika izašli su mnogi sveštenici, na čelu sa prvosveštenikom Zaharijem. Prema Predanju, ovde se dogodilo čudo: "Oko hrama bilo je 15 stepenica, na svakoj od njih pevali su jedan psalm sveštenici i leviti, uzlazeći na služenje. Na prvi stepenik od ovih, postavili su roditelji mladu Mariju. Djeva Gospodnja sama, ne podržavana i ne olakšavana ničijom rukom, uzišla je po svim stepenicima tako, kao da je u punom uzrastu."
Kada joj je bilo 7 godina, roditelji su je odveli u hram gde je živela u atmosferi bogosluženja, a vreme je provodila u molitvi, ručnom radu i čitanju Svetog Pisma. Tu je ostala do navršenih 12 godina, kada je došlo vreme (po tadašnjem običaju) da, shodno drugim devojkama, stupi u brak.
Zaruke sa starcem Josifom
Wikipedia
Sveta porodica, Josif, Isus i Marija
Međutim, uvažavajući njenu želju, zaručili su je radi čuvanja devičanstva sa starcem Josifom, koji je bio Bogom označen da je čuva i da bude hranitelj Gospoda Isusa Hrista, sve do potpune pojave Bogočovečanstva. Pravoslavno učenje ο Bogorodici posebno naglašava činjenicu njenog devičanstva
Neporočna Djeva Marija je neizrecivo rodila Boga Logosa, pri čemu je ostala devičanstvom sačuvana, a na Saboru u Efesu (431) njeno bogomaterinstvo bilo je priznato zajedno sa njenom devstvenošću. Sa 15 godina je primila blagu vest od Arhanđela Gavrila, da će roditi Sina.
Ostatak života
Wikipedia
Uspenje Presvete Bogorodice
Posle čudesnog rođenja Hristovog u vitlejemskoj pećini, odlazi sa Josifom u Egipat, sklanjajući se od Iroda, gde borave pet godina. Po povratku, nastanjuju se u Nazaretu, gde provodi vremenski period od oko 30 godina koje opisuju Jevanđelja. Posle Hristovog Vaznesenja Sveti Jovan je odvodi u kuću na Sionu koju je kupio. Lečila je bolesne i opsednute zlim duhom, udeljivala sirotinji i udovicama. Po Vaznesenju Gospodnjem, prožive još 24 godine, kada se i prestavi sa 72 godine.
Kada je položena u grob, svima koji su je posmatrali, postala je nevidljiva.
Na ikoni Hrista Pantokratora, Hristos je prikazan u poprsju, frontalno. On levom rukom drži zatvoreni, ukoričen sa biserima i dragim kamenjem jevanđelistar i blagoslovi desnom rukom.
Jedna od najpoštovanijih pravoslavnih ikona, koja se slavi 7. februara, vekovima svedoči o milosti Majke Božje, a priče o njenoj čudotvornoj moći ne prestaju da inspirišu verne.
Pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako iskrena molitva i dobra namera mogu doneti utehu i snagu čoveku koji prolazi kroz težak period i pomoći mu da se približi Bogu
Iako traje samo dve nedelje, ovaj period donosi priliku da učvrstimo iskustvo stečeno tokom Petrovskog posta, prepoznamo sopstvene slabosti, zamislimo se nad prolaznošću života i otvorimo srce za istinsku duhovnu radost.
Postradao je zbog vere u Hrista, a njegovo mučeništvo ostalo je jedno od najznačajnijih svedočanstava vere prve Crkve i primer hrišćanske postojanosti koji se vekovima prenosi.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Crkva je bila ispunjena pobožnim narodom i svi su bili duboko utonuli u molitvu. Pri dnu crkve nalazili su se Sveti Andrej Jurodivi i njegov učenik Epifanije, a onda se dogodilo čudo.
Pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako iskrena molitva i dobra namera mogu doneti utehu i snagu čoveku koji prolazi kroz težak period i pomoći mu da se približi Bogu
Iako traje samo dve nedelje, ovaj period donosi priliku da učvrstimo iskustvo stečeno tokom Petrovskog posta, prepoznamo sopstvene slabosti, zamislimo se nad prolaznošću života i otvorimo srce za istinsku duhovnu radost.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Gradimir Stanić ostavio je dubok trag u crkvenom izdavaštvu i saradnji sa najznačajnijim srpskim duhovnicima, a iza njega su ostala brojna izdanja posvećena veri, predanju i kulturnom nasleđu.
Svetogorski starac podseća da odricanje nema puni smisao ako čovek istovremeno ne pronađe više mesta za molitvu, ljubav, praštanje i mir u odnosima sa drugima.