Na ikoni Hrista Pantokratora, Hristos je prikazan u poprsju, frontalno. On levom rukom drži zatvoreni, ukoričen sa biserima i dragim kamenjem jevanđelistar i blagoslovi desnom rukom.
Ikona Hrista Pantokratora koja se čuva u riznici manastira Hilandar je najlepši Hrist na planeti, na proslavi 2000 godina hrišćanstva u Atini i Jerusalimu izabran je za planetarni znak.
Ikona Hristosa Pantokratora, kao i ikona Bogorodice Odigitrije, radovi su izuzetnog umetničkog kvaliteta, visoko obdarenog umetnika, izrađena oko 1260.-1270.
Na ikoni Hrista Pantokratora, Hristos je prikazan u poprsju, frontalno. On levom rukom drži zatvoreni, ukoričen sa biserima i dragim kamenjem jevanđelistar i blagoslovi desnom rukom.
Stroga, monumentalna forma Hristosa sa kosim licem, čvrstim vratom sa svojom šematskom mitologijom, mišićavim dlanom desne ruke sa velikim zglobovima na dugačkim a tankim prstima, odnosi se na dela ikonopisaca druge polovine 13. veka.
Wikipedia
Isus Hrist Pantokrator
U prikazu lica, uprkos umoru na površini slike, zelena boja je ograničena i funkcioniše kao senka, dok čelo široke glave dominira sa osvetljenim linearnim svetlima na čelu i oko očiju. Treba napomenuti da se način na koji se rasvetljava i radi na čelu i oko očiju prepoznaju u slikama Vatopedskog manastira u drugoj polovini 13. veka.
Monumentalni lik, Hristovo duboko, duboko refleksivno lice, filantrop u izrazu, plastična izrada raspona lica i tela klasifikuju ikonu u remek-dela vizantijskog slikarstva i povezuju je sa izvanrednim zidnim slikama Sopoćana .
Ipak, anonimni umetnik-ikonopisac, koji treba da se smatra jednim od najznačajnijih vizantijskih umetnika, ostavlja utisak da u ovoj ikoni manastira Hilandara oživljava izražajne kvalitete i vizuelne vrline slika ranohrišćanskog perioda, kao što je enkaustična predstava Hristosa Pantokratora (prva polovina 6. veka) iz manastira Sinaja Galavaris.
Pošto su prvi Hrišćani bili stalno proganjani, jer Hrišćanstvo nije bilo priznato, morali su se skrivati i sporazumevati često s tajnim simbolima kojima su samo oni znali značenje.
Iza impozantne gvozdene kapije, nekoliko stotina metara pre samog manastira, nalaze se serpentine obrasle lekovitim biljem i cvećem neverovatnog izgleda i još neverovatnijih boja.
Kancelarija za poklonike Svetog manastira Hilandara obaveštava sve zainteresovane poklonike da su termini za posetu manastiru popunjeni do kraja 2025. godine.
Njegova filozofija, prožeta duhovnim blagoslovima, poziva nas da pronađemo unutrašnji mir i ispunjenje, čineći svet oko nas srećnijim, mirnijim i obogaćenijim.
Ova posebna varijanta omiljenog jela Balkana spaja kukuruzno brašno, jaja, mleko, mast i kajmak u bogat i sočan obrok, koji budi uspomene na detinjstvo i miris toplog doma.
U besedi za 13. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje se da prava moć ne leži u gromovima i kaznama, već u tihu ljubav koja ispravlja stučene trske, budi ono neugaslo u srcima ljudi i menja svet oko nas.
Manastir Vodoča kod Strumice domaćin je trodnevne naučne konferencije koja okuplja episkope, monahe i eminentne bogoslove, a fokus je na ulozi monaštva kroz vekove, duhovnom nasleđu i njegovoj snazi da bude lek za savremenog čoveka.
Iako nije ubrojan u 70 apostola, ipak se naziva apostolom zbog toga što je bio učenik velikih apostola, i što je u službi jevanđelskoj pokazao ogromnu revnost.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Kroz nepokolebljivu veru i predanost, ova svetiteljka ostaje svetionik pravoslavlja, pokazujući snagu i lepotu bogoljubive majke koja je vodila svoju porodicu putem pravičnosti i ljubavi.
Najstariji sin Mite Pantića iz serijala „Tesna koža“, glumac Gojko Baletić, svedočio je o svom duhovnom putovanju kroz Svetu goru i Svetu zemlju, gde je pronašao blagodet, snagu vere i novu perspektivu za život.
Opštežiće se svakako vezuje za drevno monaško predanje, a idioritmijski poredak je karakterističan za prelomne istorijske trenutke, doba pozne Vizantije i period turske vlasti.
U besedi za 13. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje se da prava moć ne leži u gromovima i kaznama, već u tihu ljubav koja ispravlja stučene trske, budi ono neugaslo u srcima ljudi i menja svet oko nas.
Dr Vera Šćepanović govorila je o zanimljivoj dušekorisnoj temi "Zdravlje kao Božiji dar i bolest kao Božija poseta - Sveti Vasilije Ostroški kao iscelitelj duše i tela".
Fotografija iz 1903. godine, za koju se verovalo da je zauvek nestala, ponovo je ugledala svetlost dana u manastiru Svetog Pantelejmona – i otkrila čudesno svedočanstvo o prisustvu Device Marije.