JEVANĐELJE ZA NEDELJU, 2. FEBRUAR: Čitanje iz Svetog pisma za 32. nedelju po Pedesetnici
U ovom Jevanđelju se pripoveda kako je jedan čovek uspeo da se spasi u prisustvu Isusa Hrista.
U ovom Jevanđelju se pripoveda o tome kako Isus pita ljude, hoće li kada se na zemlju vrati pronaći veru među ljudima.
Jevanđelje Luka, začalo 88 (18,2-8) 2. Govoreći: U nekome gradu bijaše nekakav sudija koji se Boga ne bojaše i ljudi ne stiđaše. 3. A u onome gradu bijaše jedna udovica, i ona dolažaše k njemu govoreći: Odbrani me od suparnika mojega. 4. I ne htjede zadugo. A najposle reče u sebi: Ako se i ne bojim Boga i ljudi ne stidim, 5. No budući da mi dosađuje ova udovica, odbraniću je, da mi jednako ne dolazi i ne dodijava. 6. I reče Gospod: Čujte šta govori nepravedni sudija! 7. A zar Bog neće odbraniti izabranike svoje koji mu vapiju dan i noć, i zar će oklevati? 8. Kažem vam da će ih ubrzo odbraniti. Ali Sin Čovječiji kada dođe, hoće li naći veru na zemlji?
U ovom Jevanđelju se pripoveda kako je jedan čovek uspeo da se spasi u prisustvu Isusa Hrista.
U ovom Jevanđelju po Marku se govori o tome kako su fariseji hteli da prevare Isusa Hrista.
U ovom Jevanđelju se pripoveda o jednom razgovoru Isusa Hrista i ljudi koji su želeli da čuju stav sina Božijeg povodom jedne situacije.
U ovom Jevanđelju po Marku pripoveda se o situaciji u kojoj Isus svojim učenicima prenosim važnu poruku.
"Ja sam čokot, a vi loze. Ko ostaje u meni i ja u njemu, taj donosi mnogi plod jer bez mene ne možete činiti ništa."
Gospod pošto im ovo izgovori, uznese se na nebo i sede Bogu sa desne strane.
"I ko čuje moje reči i ne veruje, ja mu ne sudim; jer ne dođoh da sudim svetu, nego da spasem svet."
U ovom Jevanđelju po Marku se pripoveda o sudnjem danu, za koji jedino Bog zna kada će se desiti.
Veliki ruski svetitelj na jednostavan način osvetljava tešku istinu: sve što se meri slavom i bogatstvom gubi smisao pred delima učinjenim drugome.
Kada dođu bolest, gubitak, strah ili potpuni osećaj bezizlaza, svi postaju vernici.
U besedi za nedelju treće sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Mojseju, Muhamedu i prirodi kao osloncima koje mnogi prihvataju, ali ih stavlja pred potpuno drugačiji sud.
U jednoj od svojih pouka Svetogorac otkriva gde počinje gubitak unutrašnjeg mira i zašto se upravo tu krije prekretnica između rasutosti i molitvenog spokojstva.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Teodora Trihinu po starom i Svete mučenike Timotija i Mavru po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Praznik Svetog Filipa i Jakova, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Od Biblije i Talmuda do kabale i hrišćanske tradicije, izvori nude različita tumačenja: od Božijeg sluge i nebeskog protivnika do simbola unutrašnjeg nagona i sile tame koja oblikuje razumevanje dobra i zla.
U izjavi saučešća upućenoj porodici Knežević nema lakih uteha ni objašnjenja za prerani odlazak deteta, već tiho saosećanje i priziv vere u trenutku kada bol prevazilazi svaku ljudsku meru.