Nazivan špijunom i neprijateljem naroda, podgorički paroh stao je sam protiv sistema koji je ćutao dok je njegovo ime bilo gaženo. Presuda u njegovu korist sada otvara pitanje odgovornosti države i medija.
U vremenu kada se rečima sve češće ratuje, a istina postaje plen političkih obračuna, jedan pravoslavni sveštenik stao je na branike svog imena, dostojanstva i duhovnog poziva – i pobedio. Viši sud u Podgorici potvrdio je presudu Osnovnog suda u korist protojereja-stavrofora Gojka Perovića, paroha pri Crkvi Svetog Đorđa u Podgorici i arhijerejskog namesnika podgoričko-kolašinskog, koji je tužio državu Crnu Goru zbog medijskog linča kome je bio izložen u predizbornoj atmosferi 2020. godine.
Brutalna medijska kampanja i teška šteta
Kroz brutalnu kampanju koju je protiv njega vodio anonimni portal „Udar“, otac Gojko je, bez dokaza i identifikovanih autora, predstavljen kao "saradnik stranih službi" i "neprijatelj države". Teške optužbe koje su duboko zadirale u njegovu ličnost i sveštenički poziv nisu ostale bez odgovora. Sud je utvrdio da je time pretrpeo ozbiljnu moralnu i nematerijalnu štetu – kako on, tako i njegova porodica.
– Prvostepeni sud je pravilno zaključio da u konkretnom slučaju postoji odgovornost države za nanošenje nematerijalne štete – navodi se u presudi Višeg suda, u koju su podgoričke "Vijesti" imale uvid. U toj presudi se istie posebno povreda prava na psihički integritet sveštenika, čija je fotografija, ime i služba javno zloupotrebljena s ciljem njegove diskreditacije.
Foto: Eparhija mileševska
Protojerej-stavrofor Gojka Perovića, paroha pri Crkvi Svetog Đorđa u Podgorici i arhijerejskog namesnika podgoričko-kolašinski
Propusti državnih organa u zaštiti dostojanstva
U presudi se jasno ukazuje i na propust državnih organa – Agencije za elektronske medije i Ministarstva kulture i medija Crne Gore – koji nisu reagovali na očigledno kršenje zakona od strane portala „Udar“, projekta koji je delovao bez registracije i ikakve transparentnosti.
Pravoslavna reč kao svetinja: pravda za duhovnog pastira
U pravoslavnoj tradiciji, reč je svetinja. Kada se ona koristi za klevetu, ne pogađa samo čoveka, već i Crkvu, zajednicu i duhovni poredak. Zato je ova presuda više od pravnog akta – ona je svedočanstvo da ni u vremenu tame reč sveštenika ne mora biti utišana, ukoliko stoji u istini.
Iako je portal „Udar“ misteriozno nestao sa interneta samo nekoliko dana nakon izbora 2020. godine, tragovi kampanje ostali su dostupni na Jutjubu. Međutim, sada su ti tragovi obeleženi i jednim sudskim pečatom – pečatom pravde za duhovnog pastira koji se nije povukao pred klevetom.
Otac Gojko Perović, poznat ne samo po propovedima već i po čestitosti i obrazovanju, još jednom je pokazao da vera i zakon ne moraju biti suprotstavljeni svetovi – kada se brani istina.
U vremenu kad se istina guši, a prošlost prepravlja, mitropoliti Joanikije i Metodije hrabro razotkrivaju zaboravljene činjenice, suočavajući se sa pravnim pritiscima i pokušajima cenzure.
Nakon što je mitropolit Metodije upozorio na duhovnu dezorijentaciju društva, usledila je oštra reakcija premijera, koja je izazvala ogorčenje među vernicima i pokrenula istrage protiv dvojice arhijereja Srpske pravoslavne crkve.
Na ostacima hrišćanskog hrama iz VI veka služena je liturgija u okviru Dana Svetog Jovana Vladimira, a sabranje je obeležio dramatičan apel sveštenika zbog skrnavljenja svetog mesta koje propada pred očima svih.
Veliki duhovnik sa Svete Gore objašnjava zašto svakodnevne brige i rasuta pažnja zahtevaju dodatni trud onih koji žele da sačuvaju mir srca i sabranost uma.
Crkveno predanje govori o putu dragocene odežde Majke Božje, koju su dvojica carigradskih plemića prenela u prestonicu Vizantije, gde je položena u čuvenoj vlahernskoj crkvi i vekovima bila mesto molitve i utehe za vernike.
Svedočanstvo o razgovoru sa poznatim svetogorskim monahom već više od dve decenije izaziva pažnju, a u njemu se pominju veliki sukobi, uloga velikih sila i položaj pravoslavlja u budućim vremenima.
Verni narod sabrao se u hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Aranđelovcu, gde su posle svete liturgije i litije osvećeni slavski kolač i prinosi, a prazničnu besedu održao je protojerej-stavrofor dr Zoran Krstić.
Meštani ovog sela veruju u čudotvorne moći ove crkve, tvrdeći da mnogi posetioci, zahvaljujući veri, ubrzo dobiju potomstvo ili dožive poboljšanje u životu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Na Starom aerodromu svečano obavljen čin koji je okupio stotine vernika i dece – buduća svetinja dobila vidljive znakove vere, a mitropolit poručio da zajedništvo Crkve i škole vodi narod putem Hrista i svetosavskog predanja.
U nedelju, 1. marta, biće osveštani krstovi i zvona hrama Svetog Save na Starom aerodromu, u prisustvu mitropolita Joanikija i brojnih vernika, čime izgradnja ulazi u posebno svečanu fazu.
Blaženopočivši mitropolit Amfilohije doneo je sa Svete gore pelcer svetinje koja vekovima rađa samo u carskoj lavri – sada čudotvorna loza cveta i u glavnom gradu Crne Gore.
Uoči Božića, pahulje su prekrile kupole i stepeništa hrama, stvarajući idiličan prizor koji u tišini podseća vernike na duhovnu dubinu predstojećeg praznika.
Verni narod sabrao se u hramu Svetih apostola Petra i Pavla u Aranđelovcu, gde su posle svete liturgije i litije osvećeni slavski kolač i prinosi, a prazničnu besedu održao je protojerej-stavrofor dr Zoran Krstić.
Posle osvajanja dve zlatne medalje na Svetskom kupu u Montrealu, članovi reprezentacije Srbije najpre su posetili Sabornu crkvu Svete Trojice, gde su zahvalili Gospodu na velikom uspehu.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Ova neobična pita sa kajmakom, sirom ili mašću bila je deo trpeza u različitim balkanskim krajevima i imala svoje mesto u danima kada se nije postilo, kao i na ramazanskim večerama.