MUČITELJA KOJI JE TRAŽIO NJENO TELO STIGLA JE KAZNA BOŽJA: Danas slavimo Svetu mučenicu Agatiju
Kada je sudija video koliko je lepa, poželeo je da mu ona bude žena, što je ona kategorički odbila.
Bio je bogobojažljiv i krotak od ranog detinjstva.
SPC 24. februara slavi Sveštenomučenika Vlasija.
Vlasije je rodom je iz oblasti kapadokijske. Bio je bogobojažljiv i krotak od ranog detinjstva.
Zbog svojih velikih vrlina izabran za episkopa grada Sevastije.
"Beše Vlasije veliko duhovno i moralno svetilo u tom neznabožačkom gradu. U vreme teškog gonjenja hrišćana sveti Vlasije hrabraše svoju pastvu i posećivaše mučenike Hristove u tamnicama, među kojima naročito istaknut beše slavni Jevstratije", piše u žitijama.
Kada je grad Sevastija ostao sasvim bez hrišćana - jedni su ubijeni, drugi pobegli - tada se starac Vlasije povukao u planinu Argeos, i tamo se nastanio u jednoj pešteri.
"Divlji zverovi poznavši svetog čoveka, pribiše se oko njega, i on ih nežno milovaše".
Ali, gonitelji su ga i tu našli i poveli na sud.
Usput, prema predanju, Vlasije je iscelio jednoga dečka, "kome beše zastala kost u grlu", ali je molitvom pomogao udovici da joj vuk vrati prase koje joj je bio oteo.
To mu nije pomoglo da izbegne strašne muke koje mu je sud dodelio.
"Mračne sudije ga žestoko mučiše, biše i strugaše".
Svojom nepokolebljivošću u veri Hristovoj, Vlasije obrati mnoge neznabošce u veru. Sedam žena i dva deteta su bili s njim u tamnici. Najpre je žena posečena, a onda i Vlasije sa decom.
Postradao je 316. godine.
Tropar - Sveštenomučenik Vlasije (glas 4):
Bio si naslednik Apostola prestolom i zajedničar duhom, bogonadahnuto delo si našao u viđenju duhovnog uzrastanja: Zbog toga si uzdizao reč istine i radi vere si do krvi postradao, sveštenomučeniče Vlasije: Moli Hrista Boga da spase duše naše.
Kada je sudija video koliko je lepa, poželeo je da mu ona bude žena, što je ona kategorički odbila.
Još od ranog detinjstva bio je udostojen blagodati Božje koju je skrivao pred ljudima.
U poslednjem trenutku Saprikije se pred dželatima odrekao Hrista i izjavio da će da se pokloni idolima, dok ga je Nikifor molio da to ne čini.
Sveštenomučenik Haralampije je bio episkop u Magneziji i postradao je za Hrista u svojoj stotrinaestoj godini.
Ustanovljen je krajem četvrtog veka u Jerusalimu "za uspomenu na poslednji, carski i svečani ulazak Gospoda Isusa Hrista u sveti grad Jerusalim, jašući na magaretu, šest dana pre Pashe."
Žestoko mučen, pao je na zemlju, glasno zahvaljujući Bogu što ga uzima k sebi.
U Kopronimovo vreme, ikonoborci su ga primoravali da se odrekne molitvenog poštovanja svetih ikona, ali on je to kategorički odbio.
Nenaoružani monasi su odlučili da ne beže i u svom manastiru dočekaju do zuba naoružane Arape koji nisu imali milosti prema njima.
Rimski upravitelj Judeje, Pontije Pilat, u početku nije nalazio osnov da ga osudi, ali je pod pritiskom naroda i optužbi da se proglašava carem i time ugrožava vlast imperatora, na kraju popustio.
Od pranja nogu apostolima do ustanovljenja pričešća, ovaj dan nosi poruku smirenja i unutrašnjeg preobražaja, dok narodni običaji otkrivaju kako se vekovima pripremamo za najveći hrišćanski praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki četvrtak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Marije Kleofine, dok Jevreji slave poslednji dan Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki četvrtak obeležila su četiri velika događaja: sveto pranje nogu učenicima, tajna večera, čudesna Isusova molitva i na kraju njegovo izdajstvo i hapšenje.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Mnogi vernici suočavaju se s osećajem da njihove molitve ostaju neuslišene uprkos trudu, suzama i usrdnosti.
Tradicionalna pita iz Prizrena, sa neobičnim spojem luka i oraha, donosi jednostavan, zasitan i autentičan obrok idealan za dane posta.
Od pranja nogu apostolima do ustanovljenja pričešća, ovaj dan nosi poruku smirenja i unutrašnjeg preobražaja, dok narodni običaji otkrivaju kako se vekovima pripremamo za najveći hrišćanski praznik.