Nakon što je mitropolit Metodije upozorio na duhovnu dezorijentaciju društva, usledila je oštra reakcija premijera, koja je izazvala ogorčenje među vernicima i pokrenula istrage protiv dvojice arhijereja Srpske pravoslavne crkve.
Retorika premijera Crne Gore Milojka Spajića ponovo je uzburkala duhove, ali ovog puta ne samo na političkoj sceni, već duboko u duhovnoj i verskoj ravni. Njegova izjava da „ne prima savete od popova“ – upućena direktno na račun mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija – izazvala je ogorčenje među verujućim narodom, sveštenstvom i poštovaocima Srpske pravoslavne crkve, ne samo u Crnoj Gori, već u svim srpskim zemljama i rasejanju.
Tanjug/AP/Boris Grdanoski
Premier Crne Gore Milojko Spajić
Retorička zamena i namera da se unizi
U srpskom jeziku i narodnoj tradiciji sveštenici se kolokvijalno nazivaju „popovima“, dok se episkopi i mitropoliti oslovljavaju sa „vladika“, što im je i kanonski i liturgijski naziv. Ova distinkcija nije samo formalna – ona izražava poštovanje prema hijerarhijskom poretku Crkve i monaškom činu episkopata.
Zato su mnogi s pravom ocenili da Spajićevo nazivanje mitropolita „popovima“ nije moglo biti slučajno. Teško je poverovati da premijer ne zna osnovnu razliku između parohijskog sveštenika i arhijereja. Time što je arhijereje, iz redova monaštva, sveo na termin koji se u narodu koristi za parohe, poslao je jasnu poruku nipodaštavanja. Reč je o svesnom pokušaju delegitimizacije njihovog autoriteta i uticaja.
Povod: istina koja boli
Sve je počelo nakon što je mitropolit Metodije, u manastiru Podmalinsko, održao besedu tokom parastosa borcima Jugoslovenske vojske u otadžbini. Tom prilikom, govoreći o istini, istoriji i veri, između ostalog je rekao:
- Duhovno šizofreni ljudi bi da nam određuju šta je istina, istorija i vera.
Zajedno sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Joanikijem, koji je ranije uporedio vladiku vojvodu Dragoljuba Mihailovića sa Njegošem, mitropolit Metodije je otvorio pitanje odnosa savremenog društva prema sopstvenoj prošlosti, identitetu i Crkvi. Njihove reči su, čini se, bile okidač za pokretanje institucionalne reakcije.
SPC
Mitropolit budimljansko-nikšićni Metodije
Državni aparat u pogonu
Pod pritiskom neokomitskih struktura i medija bliskih bivšem režimu, državni organi Crne Gore pokrenuli su istrage zbog „sporne retorike“ dvojice mitropolita. Dok Vrhovno državno tužilaštvo pokušava da se distancira od nadležnosti, protiv mitropolita Joanikija je već formiran predmet, a izjave mitropolita Metodija se, kako saopštava Više tužilaštvo u Bijelom Polju, „razmatraju“.
Tako se arhijereji Srpske pravoslavne crkve, koje verni narod doživljava kao moralne stubove društva, danas nalaze na udaru institucija koje bi trebalo da garantuju slobodu govora i veroispovesti.
Premijer kao komentator Crkve
Komentarišući čitav slučaj, premijer je izjavio:
„Čitavoj Crnoj Gori je, čini mi se, pomalo čudno što se Crkva bavi temama koje, po mom mišljenju, nisu njen domen.“
Nastavljajući u istom tonu, dodao je da Crna Gora treba da ostane sekularna država i da „svako treba da se bavi svojim poslom“, a kulminacija je usledila kada je izjavio:
„Ja ne primam iskreno savete od popova po pitanju istorije, politike, finansija, ekonomije, sporta, muzike…“
Duboka uvreda i podsmeh narodu
Ovakav rečnik ne predstavlja samo lični stav premijera, već otvara pitanje odnosa države prema Crkvi i verujućem narodu. Jer, kada premijer jedne zemlje omalovažava mitropolite nazivajući ih popovima – što u ovom kontekstu nosi prizvuk podsmeha – on zapravo vređa narod koji ih prepoznaje kao svoje duhovne pastire.
Za Srpsku pravoslavnu crkvu, Crkva nikada nije bila samo liturgijska zajednica, već i čuvar narodnog pamćenja, identiteta i dostojanstva. U najtežim istorijskim vremenima upravo su vladike bile tihi, ali nepokolebljivi svedoci istine. A kada ta istina postane problem za vlast, onda na red dolaze i omalovažavanja, i pretnje, i tužilačke istrage.
Reči prolaze, gorčina ostaje
Ono što ostaje kao gorak utisak jeste da umesto dijaloga, uvažavanja i otvorenosti prema drugačijem mišljenju, Crna Gora dobija signal netrpeljivosti prema svemu što ne pripada matrici sekularnog monopola istine. Poruke vladika, koliko god bile teške ili nepopularne, dolaze iz jednog drugog sveta – sveta molitve, predanja, očuvanja identiteta i narodne duše. A taj svet, iako često ćuti, pamti. I prašta hrišćanski – ali ne zaboravlja.
Eparhija budimljansko-nikšićka uzdignuta na status Mitropolije budimljansko-nikšićke i tu odluku je donio Sabor Srpske pravoslavne crkve na redovnom majskom zasedanju.
Od Sarajeva i Podgorice, preko tihog učenika blaženopočivšeg Patrijarha Pavla, do episkopskog trona – život Vladike Metodija svedoči o snazi smirenja, učenju kroz tišinu i veri koja ne grmi rečima, već govori blagim glasom duše.
U manastiru Podmalinsko održano je molitveno sabranje posvećeno veri, predacima i žrtvama komunističkih progona, a mitropolit budimljansko-nikšićki uputio je snažne poruke o istorijskom pamćenju, duhovnom identitetu i borbi za istinu.
U vremenu kad se istina guši, a prošlost prepravlja, mitropoliti Joanikije i Metodije hrabro razotkrivaju zaboravljene činjenice, suočavajući se sa pravnim pritiscima i pokušajima cenzure.
U besedi za četvrtak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju pravednika, prolaznoj slavi i sudovima Božjim koji prevazilaze ljudsko razumevanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U besedi za četvrtak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju pravednika, prolaznoj slavi i sudovima Božjim koji prevazilaze ljudsko razumevanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Pojedini mediji objavili da bi rad Mitropolije mogao da bude predmet posebne provere, dok izvor blizak mitropolitu Joanikiju tvrdi da nikakva zvanična najava nije stigla i da se takav potez za sada ne očekuje.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
U besedi za četvrtak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o stradanju pravednika, prolaznoj slavi i sudovima Božjim koji prevazilaze ljudsko razumevanje.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog mučenika Longina Sotnika po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetu mučenicu Anastasiju Rimljanku i Prepodobnog Avramija. Katolička crkva spominje Svetog Narcisa Jerusalimskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.
Čovek lako počne da veruje da ga njegovi gresi određuju, pa zaboravi na vrline koje mu je Bog podario. Starac Emilijan objašnjava šta nas zaista udaljava od borbe za sopstvenu dušu.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.