MITROPOLIT JOANIKIJE IPAK NEĆE BITI GONJEN: Tužilaštvo u Crnoj Gori odbacilo krivičnu prijavu
Više državno tužilaštvo u Podgorici saopštilo je da u postupcima mitropolita crnogorsko-primorskog nema elemenata krivičnog dela.
U četvrtak 17. jula, u osam sati, biće služena sveta liturgija, u prisustvu više sveštenika i vernika iz Podgorice i šire.
U Manastiru Dajbabe nadomak Podgorice 16. i 17. jula biće molitveno obeležena uspomena na Svetu carsku porodicu Romanov, koja je postradala mučeničkom smrću 1918.
Manastir Dajbabe, posvećen Uspenju Bogorodice - smešten na blagoj padini Dajbabske gore, u neposrednoj blizini istoimenog mesta, po kome je dobio ime. Danas je ovaj manastir dobio i objekat na kojem je već "nikla" pozlaćena kupola, u maniru ruske arhitekture.
Srpska pravoslavna crkva je u Dajbabama podigla crkveni objekat u slavu ruske carske porodice Romanov, sa sve podignutom kupolom u prepoznatljivom ruskom stilu.
Manastir je osnovao 1897. godine kaluđer Simeon Popović, koji je za manastirsku crkvu iskoristio prirodnu pećinu. Proširivanjem kanala formiran je izdužen prostor crkve, dok su od bočnih kanala formirani paraklisi, odnosno kapele.
Kako je za radio Svetigora potvrdio protosinđel Vladimir Palibrk, nastojnik manastira, proslava će započeti u sredu 16. jula, u 19 časova, večernjom službom sa petohlebnicom, koja će se služiti pored spomenika posvećenog Svetoj porodici Romanov.
U četvrtak 17. jula, u osam sati, biće služena sveta liturgija, u prisustvu više sveštenika i vernika iz Podgorice i šire.
U porti manastira nalazi se i spomen-obeležje posvećeno Romanovima, kao trajni znak poštovanja i duhovne povezanosti srpskog i ruskog naroda.
U pešterskom hramu čuva se i plaštanica koja je pripadala carskoj porodici, a koju je, prema rečima oca Vladimira, kao blagoslov primio prepodobni Simeon Dajbabski.

Sveta porodica Romanov se odnosi na rusku carsku porodicu koja je ubijena u noći između 16. i 17. jula 1918. u Jekaterinburgu. Porodica se sastojala od cara Nikolaja II, njegove supruge Aleksandre Fjodorovne i njihove petoro dece: Olge, Tatjane, Marije, Anastasije i Alekseja.
Ubijeni su i članovi carske pratnje: dvorski lekar Jevgenij Botkin, dvorska dama Ana Demidova, batler Aleksej Trup i glavni kuvar Ivan Haritonov. Njihova tela su kasnije oskrnavljena i bačena u šumu Koptjaki.
Ovaj događaj se često naziva i smaknućem carske porodice Romanov, a smatra se jednim od najznačajnijih događaja u ruskoj istoriji.
Više državno tužilaštvo u Podgorici saopštilo je da u postupcima mitropolita crnogorsko-primorskog nema elemenata krivičnog dela.
Nazivan špijunom i neprijateljem naroda, podgorički paroh stao je sam protiv sistema koji je ćutao dok je njegovo ime bilo gaženo. Presuda u njegovu korist sada otvara pitanje odgovornosti države i medija.
Dok Mitropolija tvrdi da sabor na Tominu nedelju održava na svojoj zemlji u duhu tradicije, inspekcija Ministarstva kulture sumnja da je narušen zaštićeni arheološki lokalitet.
Protojerej Nikola Pejović je izrazio zahvalnost građanima koji su pribrano reagovali u trenutku incidenta i, kako je rekao, sprečili da dođe do veće tragedije.
U vremenu unutrašnjeg pritiska i nevidljivih lomova, pravoslavno učenje otkriva dve potpuno suprotne duhovne sile koje deluju gotovo isto, ali vode u različitim pravcima.
Od zatvorenog oltara tokom posta do iznenadne otvorenosti koja briše granicu između čoveka i Boga, Svetla sedmica otkriva smisao koji mnogi primete tek kada zakorače unutra.
U pravoslavnom duhovnom iskustvu, posebna pažnja posvećuje se stanju duše.
U besedi za utorak Svetle sedmice, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva drugačije čitanje Hristovog stradanja, gde jedna proročka rečenica postaje ključ za razumevanje događaja koji i dalje izaziva duboka pitanja.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Plato zavetnog hrama na Vračaru ispunjen svećama i tišinom očekivanja – Blagodatni oganj stigao iz Svete zemlje, a ponoćnu liturgiju služi vladika toplički Petar
Blagodatni oganj prenet specijalnim letom u Beograd, vernici u molitvenoj tišini pale sveće, episkop toplički Petar služiće ponoćnu vaskršnju liturgiju u najvećem srpskom hramu.
Snažna beseda arhijerejskog namesnika podgoričko-kolašinskog otvorila je pitanje suštine vere i upozorila da se susret sa Bogom ne svodi na spoljašnje oblike, već na živo učešće u liturgiji i delatnu ljubav prema Hristu.
U pravoslavnom duhovnom iskustvu, posebna pažnja posvećuje se stanju duše.
Posle Vaskrsa u kuhinji ostaju šarena jaja i pitanje kako ih pretvoriti u nešto novo. Ovaj jednostavan recept spaja začine i tradiciju u jelo potpuno drugačijeg izgleda i ukusa.