Kada je reč o morskoj hrani, dozvoljeno je jesti samo one ribe koje imaju i peraja i krljušt.
Jevreji i muslimani ne konzumiraju svinjsko meso, a u slučaju Jevreja to je zato što ono ne ispunjava košer uslove, dok muslimani to nazivaju halal.
Šta životinje čini košer?
U Bibliji, Bog navodi dva uslova koja životinja mora da ispuni da bi bila košer (prikladna za ishranu) za Jevrejina: životinje moraju da preživaju (da žvaću svoju prežvakanu hranu) i da imaju rascep na kopitu. Svinje, na primer, imaju rascepljena kopita, ali ne preživaju, pa se meso svinje i svi njeni proizvodi ne mogu jesti.
Kada je reč o morskoj hrani, dozvoljeno je jesti samo one ribe koje imaju i peraja i krljušt.
Izvor u Bibliji
Evo prevoda izvorne Božje zapovesti iz 5. Mojsijeve (Ponovljeni zakon), poglavlje 14, stihovi 8–10:
"I svinja, jer ima rascepljeno kopito, ali ne preživljuje, nečista je za vas. Ne jedite njihovo meso i ne dotičite se njihovih leševa. Ovo možete jesti od svega što je u vodi: sve što ima peraja i krljušt možete jesti. A sve što nema peraja i krljušt, ne jedite; to je nečisto za vas."
Razlog za izbegavanje "nekošer" ishrane
Shutterstock/Drazen Zigic
Iako zapovest o pridržavanju košer ishrane spada u kategoriju zakona koji ne moraju delovati logično, Jevreji ih poštuju zato što ih je Bog zapovedio.
Međutim, iz tih pravila mogu se izvesti i moralne pouke.
Evo nekoliko koje se često navode:
Ptice i mnoge životinje koje nisu dozvoljene za ishranu su grabljivice, dok su dozvoljene životinje uglavnom biljojedi. Zapoveđeno je da ne jedemo životinje okrutne prirode, kako ne bismo tu prirodu preneli i na sebe.
Zapovest oplemenjuje osobu i razvija samodisciplinu.
Zabrana svinjetine nije jedinstvena za judaizam - ista se nalazi i u islamu - što svedoči o zajedničkim korenima ovih abrahamovskih religija. Istorijski gledano, zabrana je možda bila povezana i sa zdravstvenim rizicima, poput trihineloze - bolesti izazvane parazitima koji se nalaze u nedovoljno termički obrađenom svinjskom mesu.
Zašto muslimani ne jedu svinjetinu?
Shutterstock/Prostock-studio
Jedno od najpoznatijih verskih pravila u svetu jeste zabrana konzumiranja svinjskog mesa među muslimanima. Ova zabrana duboko je ukorenjena u islamskim verovanjima, a razumevanje njenog značaja zahteva pogled u principe islama, Kuran i učenja proroka Muhameda.
Islamski propisi o ishrani poznati su kao halal - što znači "dozvoljeno" i temelje se na Kuranu i hadisima (izrekama i delima proroka Muhameda). Nasuprot tome, haram označava ono što je zabranjeno.
Svinjsko meso jasno je označeno kao haram.
Shutterstock/Sener Dagasan
Kuran više puta eksplicitno zabranjuje svinjetinu. U suri El-Bekare (2:173) piše:
"On vam zabranjuje samo: strv, krv, svinjsko meso i ono što je zaklano u nečije drugo ime osim Allahovo."
Slični stihovi nalaze se i u surama El-Ma'ide (5:3), El-En'am (6:145) i En-Nahl (16:115). Ove zabrane svinjsko meso označavaju kao nečisto i nedozvoljeno za konzumaciju.
Za muslimane, odricanje od svinjetine nije samo dijetetsko pravilo, već izraz poslušnosti Alahovim zapovestima i oblik bogosluženja koji pokazuje posvećenost veri. Islamski zakoni o ishrani imaju za cilj da očuvaju i telesno i duhovno zdravlje, a svinjetina se smatra štetnom i nečistom.
Naravno, neki elementi judaizma - poput svešteničkog porekla - prate očevu liniju. Ali što se tiče samog pripadanja narodu Izraela - sve polazi od majke, ili konverzije.
Studija pod nazivom Globalna verska slika, objavljena u ponedeljak 9. juna, drugo je izdanje ovog demografskog izveštaja o religijama, koje "Pew Research Center" sprovodi od 2010. godine.
U besedi za 20. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski I Žički pokazuje kako vera daruje ljudima vlast nad zlom i otkriva snagu koja nadilazi svaku opasnost.
Arhijerejski plašt, bogato ukrašen i istorijski povezan sa hrišćanskim vladarima, prenosi poruku poniznosti, liturgijske odgovornosti i unutrašnje čistote.
Čitanje Svetog pisma za 20. utorak po Duhovima pokazuje kako iz srca izviru dela koja oblikuju našu svakodnevicu i duhovni život, otkrivajući snagu oproštaja i unutrašnje odgovornosti.
Ajeti 30–33 iz sure Fussilet (41), izdvojeni za 21. oktobar, podsećaju da istrajnost u veri i činjenje dobra otvaraju vrata Božije zaštite, donose utehu duši i otkrivaju lepotu svakodnevnog poziva ka Alahu.
Dok svet trči za trenutnim zadovoljstvima, ovaj veliki učitelj Crkve nas podseća da pravi plod dolazi samo onima koji strpljivo slede Božiji ritam i poštuju prirodni ritam duhovnog života.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Ajeti 30–33 iz sure Fussilet (41), izdvojeni za 21. oktobar, podsećaju da istrajnost u veri i činjenje dobra otvaraju vrata Božije zaštite, donose utehu duši i otkrivaju lepotu svakodnevnog poziva ka Alahu.
Sura Fussilat (41:9–12) otkriva red i harmoniju univerzuma, podsećajući vernike na odgovornost prema Stvoritelju i podstičući na duhovni rast i zahvalnost.
Ajeti 40:66-68 sure Ghafir naglašavaju neprolazne istine: život, smrt i sudbina deo su višeg reda koji nas poziva na predanost, strpljenje i razumevanje Božije volje.
Poglavar Rimokatoličke crkve sa govornice pozvao međunarodnu zajednicu da zaštiti nevine od brutalne ratne strategije koja pogađa milione ljudi i poručio da je obezbeđivanje hrane moralna obaveza čitavog čovečanstva.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
Protojerej Maksim Burdin otkriva kako je kroz mladalačka lutanja, radove u manastiru i jedan neočekivani susret u hramu pronašao svoj put do svešteničke službe.
U besedi za 20. ponedeljak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako iskrenost i vera najmlađih otvaraju puteve veličanstvu Hrista koje čak i mudri ne mogu dosegnuti.