Kada je reč o morskoj hrani, dozvoljeno je jesti samo one ribe koje imaju i peraja i krljušt.
Jevreji i muslimani ne konzumiraju svinjsko meso, a u slučaju Jevreja to je zato što ono ne ispunjava košer uslove, dok muslimani to nazivaju halal.
Šta životinje čini košer?
U Bibliji, Bog navodi dva uslova koja životinja mora da ispuni da bi bila košer (prikladna za ishranu) za Jevrejina: životinje moraju da preživaju (da žvaću svoju prežvakanu hranu) i da imaju rascep na kopitu. Svinje, na primer, imaju rascepljena kopita, ali ne preživaju, pa se meso svinje i svi njeni proizvodi ne mogu jesti.
Kada je reč o morskoj hrani, dozvoljeno je jesti samo one ribe koje imaju i peraja i krljušt.
Izvor u Bibliji
Evo prevoda izvorne Božje zapovesti iz 5. Mojsijeve (Ponovljeni zakon), poglavlje 14, stihovi 8–10:
"I svinja, jer ima rascepljeno kopito, ali ne preživljuje, nečista je za vas. Ne jedite njihovo meso i ne dotičite se njihovih leševa. Ovo možete jesti od svega što je u vodi: sve što ima peraja i krljušt možete jesti. A sve što nema peraja i krljušt, ne jedite; to je nečisto za vas."
Razlog za izbegavanje "nekošer" ishrane
Shutterstock/Drazen Zigic
Iako zapovest o pridržavanju košer ishrane spada u kategoriju zakona koji ne moraju delovati logično, Jevreji ih poštuju zato što ih je Bog zapovedio.
Međutim, iz tih pravila mogu se izvesti i moralne pouke.
Evo nekoliko koje se često navode:
Ptice i mnoge životinje koje nisu dozvoljene za ishranu su grabljivice, dok su dozvoljene životinje uglavnom biljojedi. Zapoveđeno je da ne jedemo životinje okrutne prirode, kako ne bismo tu prirodu preneli i na sebe.
Zapovest oplemenjuje osobu i razvija samodisciplinu.
Zabrana svinjetine nije jedinstvena za judaizam - ista se nalazi i u islamu - što svedoči o zajedničkim korenima ovih abrahamovskih religija. Istorijski gledano, zabrana je možda bila povezana i sa zdravstvenim rizicima, poput trihineloze - bolesti izazvane parazitima koji se nalaze u nedovoljno termički obrađenom svinjskom mesu.
Zašto muslimani ne jedu svinjetinu?
Shutterstock/Prostock-studio
Jedno od najpoznatijih verskih pravila u svetu jeste zabrana konzumiranja svinjskog mesa među muslimanima. Ova zabrana duboko je ukorenjena u islamskim verovanjima, a razumevanje njenog značaja zahteva pogled u principe islama, Kuran i učenja proroka Muhameda.
Islamski propisi o ishrani poznati su kao halal - što znači "dozvoljeno" i temelje se na Kuranu i hadisima (izrekama i delima proroka Muhameda). Nasuprot tome, haram označava ono što je zabranjeno.
Svinjsko meso jasno je označeno kao haram.
Shutterstock/Sener Dagasan
Kuran više puta eksplicitno zabranjuje svinjetinu. U suri El-Bekare (2:173) piše:
"On vam zabranjuje samo: strv, krv, svinjsko meso i ono što je zaklano u nečije drugo ime osim Allahovo."
Slični stihovi nalaze se i u surama El-Ma'ide (5:3), El-En'am (6:145) i En-Nahl (16:115). Ove zabrane svinjsko meso označavaju kao nečisto i nedozvoljeno za konzumaciju.
Za muslimane, odricanje od svinjetine nije samo dijetetsko pravilo, već izraz poslušnosti Alahovim zapovestima i oblik bogosluženja koji pokazuje posvećenost veri. Islamski zakoni o ishrani imaju za cilj da očuvaju i telesno i duhovno zdravlje, a svinjetina se smatra štetnom i nečistom.
Naravno, neki elementi judaizma - poput svešteničkog porekla - prate očevu liniju. Ali što se tiče samog pripadanja narodu Izraela - sve polazi od majke, ili konverzije.
Studija pod nazivom Globalna verska slika, objavljena u ponedeljak 9. juna, drugo je izdanje ovog demografskog izveštaja o religijama, koje "Pew Research Center" sprovodi od 2010. godine.
U besedi za 27. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ochridski i Žički objašnjava kako raznovrsna zvanja oblikuju telo Crkve i vode verne ka spasenju.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Klimenta po starom kalendaru i Prepodobnog Patapija Tebanskog po novom, katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Strah od nerazumevanja često zaustavlja vernike, ali jedna mudrost optinskog monaha pokazuje kako strpljenje i smirenje otvaraju vrata duhovnog mira i Božije blagodati.
Protinica Olga Jurevič otvoreno govori o preprekama koje stoje na putu ka odluci o sklapanju braka: od sumnje u izbor partnera do bojazni od ličnog sloma, i otkriva kojim putem se dolazi do sigurnosti, zrelosti i prave bliskosti.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Pravoslavci danas obeležavaju Svetog mučenika Platona po starom kalendaru, Svetog proroka Nauma po novom, katolici proslavlja Svetog Šarla de Fukoa, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
U besedi za 26. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako unutrašnje poniženje i dobrodetelj otkrivaju pravi put ka duhovnom vrhu.