Kada je reč o morskoj hrani, dozvoljeno je jesti samo one ribe koje imaju i peraja i krljušt.
Jevreji i muslimani ne konzumiraju svinjsko meso, a u slučaju Jevreja to je zato što ono ne ispunjava košer uslove, dok muslimani to nazivaju halal.
Šta životinje čini košer?
U Bibliji, Bog navodi dva uslova koja životinja mora da ispuni da bi bila košer (prikladna za ishranu) za Jevrejina: životinje moraju da preživaju (da žvaću svoju prežvakanu hranu) i da imaju rascep na kopitu. Svinje, na primer, imaju rascepljena kopita, ali ne preživaju, pa se meso svinje i svi njeni proizvodi ne mogu jesti.
Kada je reč o morskoj hrani, dozvoljeno je jesti samo one ribe koje imaju i peraja i krljušt.
Izvor u Bibliji
Evo prevoda izvorne Božje zapovesti iz 5. Mojsijeve (Ponovljeni zakon), poglavlje 14, stihovi 8–10:
"I svinja, jer ima rascepljeno kopito, ali ne preživljuje, nečista je za vas. Ne jedite njihovo meso i ne dotičite se njihovih leševa. Ovo možete jesti od svega što je u vodi: sve što ima peraja i krljušt možete jesti. A sve što nema peraja i krljušt, ne jedite; to je nečisto za vas."
Razlog za izbegavanje "nekošer" ishrane
Shutterstock/Drazen Zigic
Iako zapovest o pridržavanju košer ishrane spada u kategoriju zakona koji ne moraju delovati logično, Jevreji ih poštuju zato što ih je Bog zapovedio.
Međutim, iz tih pravila mogu se izvesti i moralne pouke.
Evo nekoliko koje se često navode:
Ptice i mnoge životinje koje nisu dozvoljene za ishranu su grabljivice, dok su dozvoljene životinje uglavnom biljojedi. Zapoveđeno je da ne jedemo životinje okrutne prirode, kako ne bismo tu prirodu preneli i na sebe.
Zapovest oplemenjuje osobu i razvija samodisciplinu.
Zabrana svinjetine nije jedinstvena za judaizam - ista se nalazi i u islamu - što svedoči o zajedničkim korenima ovih abrahamovskih religija. Istorijski gledano, zabrana je možda bila povezana i sa zdravstvenim rizicima, poput trihineloze - bolesti izazvane parazitima koji se nalaze u nedovoljno termički obrađenom svinjskom mesu.
Zašto muslimani ne jedu svinjetinu?
Shutterstock/Prostock-studio
Jedno od najpoznatijih verskih pravila u svetu jeste zabrana konzumiranja svinjskog mesa među muslimanima. Ova zabrana duboko je ukorenjena u islamskim verovanjima, a razumevanje njenog značaja zahteva pogled u principe islama, Kuran i učenja proroka Muhameda.
Islamski propisi o ishrani poznati su kao halal - što znači "dozvoljeno" i temelje se na Kuranu i hadisima (izrekama i delima proroka Muhameda). Nasuprot tome, haram označava ono što je zabranjeno.
Svinjsko meso jasno je označeno kao haram.
Shutterstock/Sener Dagasan
Kuran više puta eksplicitno zabranjuje svinjetinu. U suri El-Bekare (2:173) piše:
"On vam zabranjuje samo: strv, krv, svinjsko meso i ono što je zaklano u nečije drugo ime osim Allahovo."
Slični stihovi nalaze se i u surama El-Ma'ide (5:3), El-En'am (6:145) i En-Nahl (16:115). Ove zabrane svinjsko meso označavaju kao nečisto i nedozvoljeno za konzumaciju.
Za muslimane, odricanje od svinjetine nije samo dijetetsko pravilo, već izraz poslušnosti Alahovim zapovestima i oblik bogosluženja koji pokazuje posvećenost veri. Islamski zakoni o ishrani imaju za cilj da očuvaju i telesno i duhovno zdravlje, a svinjetina se smatra štetnom i nečistom.
Naravno, neki elementi judaizma - poput svešteničkog porekla - prate očevu liniju. Ali što se tiče samog pripadanja narodu Izraela - sve polazi od majke, ili konverzije.
Studija pod nazivom Globalna verska slika, objavljena u ponedeljak 9. juna, drugo je izdanje ovog demografskog izveštaja o religijama, koje "Pew Research Center" sprovodi od 2010. godine.
U strahu od nove državne podele i potrage za sigurnim osloncem, deo stanovnika dalmatinskog ostrva prešao je u pravoslavnu veru, što je pokrenulo niz reakcija, sukoba i dugotrajan proces koji će se završiti tek posle Drugog svetskog rata.
Patrijarh Porfirije i Vladimir Kokanović razgovarali su o konkretnim oblicima saradnje Crkve i državne uprave, podršci eparhijama u dijaspori i očuvanju crkvenih i kulturnih dobara koja povezuju srpski narod u regionu i svetu.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
U besedi za sredu 3. sedmicu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako čovek, i pored znanja o posledicama greha, često ostaje nepromenjen i zarobljen u obrascima koje i sam prepoznaje kao pogrešne.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenice Agapiju, Hioniju i Irinu po starom i Svete apostole Jasona i Sosipatra po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Katarine Sijenske, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Pravoslavci danas obeležavaju Svetog mučenika Platona po starom kalendaru, Svetog proroka Nauma po novom, katolici proslavlja Svetog Šarla de Fukoa, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Povodom 40 godina od nuklearne katastrofe, poglavar Katoličke crkve povezao ekološku krizu, sukobe i tehnološku moć u poruku koja otvara pitanje savremene etike odlučivanja i granica globalne vlasti.
Dok vernici obeležavaju njen dan molitvama i procesijama, istorijski izvori otkrivaju složen životni put, ali i neslaganja o poreklu, identitetu i načinu na koji je vekovima predstavljana u različitim sredinama.
Poglavar Katoličke crkve ponovio stav o blagoslovima istopolnih parova, osvrnuo se na nemačke inicijative i upozorio da bi dalje zaoštravanje rasprave moglo produbiti podele unutar Crkve.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Učenje jednog od najvećih svetitelja pravoslavlja usmerava pažnju na to da se upravo kroz različitosti gradi punoća ljudskih odnosa i razumevanja među ljudima.
Mark Linč kritikovao je američku spoljnopolitičku pasivnost, najavljujući zakonodavne i ekonomske mere prema Turskoj dok ne dođe do promene statusa Aja Sofije.
Među kandidatima je i mestobljustitelj prestola, dok jedan od ranije pominjanih arhijereja nije ušao u završni krug. Postupak se nastavlja pred nadležnim telom koje donosi konačnu odluku.