Kada je reč o morskoj hrani, dozvoljeno je jesti samo one ribe koje imaju i peraja i krljušt.
Jevreji i muslimani ne konzumiraju svinjsko meso, a u slučaju Jevreja to je zato što ono ne ispunjava košer uslove, dok muslimani to nazivaju halal.
Šta životinje čini košer?
U Bibliji, Bog navodi dva uslova koja životinja mora da ispuni da bi bila košer (prikladna za ishranu) za Jevrejina: životinje moraju da preživaju (da žvaću svoju prežvakanu hranu) i da imaju rascep na kopitu. Svinje, na primer, imaju rascepljena kopita, ali ne preživaju, pa se meso svinje i svi njeni proizvodi ne mogu jesti.
Kada je reč o morskoj hrani, dozvoljeno je jesti samo one ribe koje imaju i peraja i krljušt.
Izvor u Bibliji
Evo prevoda izvorne Božje zapovesti iz 5. Mojsijeve (Ponovljeni zakon), poglavlje 14, stihovi 8–10:
"I svinja, jer ima rascepljeno kopito, ali ne preživljuje, nečista je za vas. Ne jedite njihovo meso i ne dotičite se njihovih leševa. Ovo možete jesti od svega što je u vodi: sve što ima peraja i krljušt možete jesti. A sve što nema peraja i krljušt, ne jedite; to je nečisto za vas."
Razlog za izbegavanje "nekošer" ishrane
Shutterstock/Drazen Zigic
Iako zapovest o pridržavanju košer ishrane spada u kategoriju zakona koji ne moraju delovati logično, Jevreji ih poštuju zato što ih je Bog zapovedio.
Međutim, iz tih pravila mogu se izvesti i moralne pouke.
Evo nekoliko koje se često navode:
Ptice i mnoge životinje koje nisu dozvoljene za ishranu su grabljivice, dok su dozvoljene životinje uglavnom biljojedi. Zapoveđeno je da ne jedemo životinje okrutne prirode, kako ne bismo tu prirodu preneli i na sebe.
Zapovest oplemenjuje osobu i razvija samodisciplinu.
Zabrana svinjetine nije jedinstvena za judaizam - ista se nalazi i u islamu - što svedoči o zajedničkim korenima ovih abrahamovskih religija. Istorijski gledano, zabrana je možda bila povezana i sa zdravstvenim rizicima, poput trihineloze - bolesti izazvane parazitima koji se nalaze u nedovoljno termički obrađenom svinjskom mesu.
Zašto muslimani ne jedu svinjetinu?
Shutterstock/Prostock-studio
Jedno od najpoznatijih verskih pravila u svetu jeste zabrana konzumiranja svinjskog mesa među muslimanima. Ova zabrana duboko je ukorenjena u islamskim verovanjima, a razumevanje njenog značaja zahteva pogled u principe islama, Kuran i učenja proroka Muhameda.
Islamski propisi o ishrani poznati su kao halal - što znači "dozvoljeno" i temelje se na Kuranu i hadisima (izrekama i delima proroka Muhameda). Nasuprot tome, haram označava ono što je zabranjeno.
Svinjsko meso jasno je označeno kao haram.
Shutterstock/Sener Dagasan
Kuran više puta eksplicitno zabranjuje svinjetinu. U suri El-Bekare (2:173) piše:
"On vam zabranjuje samo: strv, krv, svinjsko meso i ono što je zaklano u nečije drugo ime osim Allahovo."
Slični stihovi nalaze se i u surama El-Ma'ide (5:3), El-En'am (6:145) i En-Nahl (16:115). Ove zabrane svinjsko meso označavaju kao nečisto i nedozvoljeno za konzumaciju.
Za muslimane, odricanje od svinjetine nije samo dijetetsko pravilo, već izraz poslušnosti Alahovim zapovestima i oblik bogosluženja koji pokazuje posvećenost veri. Islamski zakoni o ishrani imaju za cilj da očuvaju i telesno i duhovno zdravlje, a svinjetina se smatra štetnom i nečistom.
Naravno, neki elementi judaizma - poput svešteničkog porekla - prate očevu liniju. Ali što se tiče samog pripadanja narodu Izraela - sve polazi od majke, ili konverzije.
Studija pod nazivom Globalna verska slika, objavljena u ponedeljak 9. juna, drugo je izdanje ovog demografskog izveštaja o religijama, koje "Pew Research Center" sprovodi od 2010. godine.
Svetejši u Al-Magtasu prima dar koji će zlatnim slovima ostati upisan u istoriji SPC, istovremeno jačajući međureligijski dijalog i očuvanje svetih hrišćanskih tragova.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Pravoslavci danas obeležavaju Svetog mučenika Platona po starom kalendaru, Svetog proroka Nauma po novom, katolici proslavlja Svetog Šarla de Fukoa, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.