MUSLIMANI VERUJU U ISUSA, ALI SA JEDNOM RAZLIKOM: Ovako islam gleda na Hrista i Bogorodicu
U Kuranu, Isus se obraća Bogu i kaže: „Govorio sam im samo ono što si mi Ti naredio: ‘Obožavajte Alaha, mog Gospodara i vašeg Gospodara.’“ (5:117)
Obaveza pet dnevnih molitvi ustanovljena je nakon događaja Noćnog putovanja i Uzašašća.
Više od jedne i po milijarde muslimana širom sveta svakodnevno učestvuje u obaveznoj molitvi poznatoj kao salat ili namaz.
Ove molitve predstavljaju jedan od pet stubova islama i obavljaju se pet puta u toku dana - od svitanja pa sve do noći.
Salat je propisana molitva koju je podučio plemeniti prorok Muhamed, a koja se obavlja okrenuto prema svetoj Kabi u Mekki.
Tokom molitve, vernik izgovara određene ajete iz Kurana, slavi Božija imena i izvodi niz ritualnih pokreta koji zajedno čine jedan ciklus (rekat) molitve.

Nazivi i vremena pet dnevnih molitava
Obaveza pet dnevnih molitava ustanovljena je nakon događaja Noćnog putovanja i Uzašašća (Isra i Miradž), kada je poslanik Muhamed, prema islamskom verovanju, putovao iz Meke u Jerusalim i odatle uznesen kroz sedam nebesa do Božijeg prisustva.
Tom prilikom mu je naređeno da obavesti vernike o obaveznosti molitve. Prvobitno je bilo naređeno 50 molitava dnevno, ali je broj, po savetu proroka Musaa (Mojsija), smanjen na pet, koje i danas ostaju obaveza svakog muslimana.
Značaj pet dnevnih molitava u životu muslimana:
Pet dnevnih molitava nisu samo obredna dužnost, već i svakodnevna prilika za duhovno pročišćenje, povezivanje sa tvorcem i očuvanje unutrašnjeg mira u svetu punom izazova, piše "The Economic Times".
U Kuranu, Isus se obraća Bogu i kaže: „Govorio sam im samo ono što si mi Ti naredio: ‘Obožavajte Alaha, mog Gospodara i vašeg Gospodara.’“ (5:117)
Raniji učenjaci nisu imali mogućnost da objasne ovaj ajet sa fiziološkog aspekta, ali današnja nauka ga potvrđuje, što dodatno osnažuje istinitost poslanstva Muhameda.
A odgovor na to vodi nas i u delove islamske naučne istorije.
Na platformi Iks objavio je video-snimak hapšenja, na kojem se vidi kako je karikaturista uhapšen sa rukama vezanim lisicama iza leđa.
Ajet 47:2 iz sure Muhamed otkriva kako vera i dobra dela vode ka oprostu i duhovnom ispunjenju.
Iako su ga u početku odbacivali i napadali, posebno pleme Kurejš, islam se proširio čitavom Arabijom do Muhamedove smrti 632. godine.
Anđeli u islamu imaju ključnu ulogu - ne samo kao izvršioci Božije volje, već i kao podsetnici na duhovni svet, odgovornost i život posle smrti.
Muslimani su dužni da čine dobro svim ljudima, bez obzira na veru, rasu ili poreklo.
Islam se temelji na verovanje u anđele, od kojih su mnogi zajednički sa judaizmom i hrišćanstvom.
Rukopoloženje koje se dogodilo u sredu je prvo rukopoloženje biskupa koje je to bratstvo obavilo od 1988. godine.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Crkveno učenje podseća da vernici ne bi trebalo olako da pristupaju oltaru. Od naklona i odgovora „Amin“ do duhovne pripreme za primanje Svete evharistije, postoje pravila čije zanemarivanje može imati ozbiljan verski značaj.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Iverska ikona na severu Rusije neprekidno mirotoči već četvrt veka, ali je to ostalo skriveno sve do upokojenja monahinje koja je čuvala ovu tajnu.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Pripovetka o prazniku koji nas uči da se prava vera vidi kroz ljubav, dobrotu i dela učinjena za druge
U molitvenom prisustvu mitropolita Joanikija, ostroške bratije i brojnih vernika, ispraćen je monah čiji je život bio posvećen Bogu, molitvi i ljubavi prema bližnjima, uz poruku da smrt nije kraj, već prelazak u novi život.
Bez ulja, sa nekoliko jednostavnih namirnica i mnogo ljubavi, ovo posno jelo iz knjige "Ko posti dušu gosti" pokazuje kako se u skromnoj trpezi kriju bogat ukus, tradicija i duh pravoslavnih manastira.
Episkop bihaćko-petrovački upozorio je da istorija opominje sve narode u Bosni i Hercegovini i pozvao na dogovor, uvažavanje različitosti i rešavanje važnih pitanja kroz konsenzus.