MUSLIMANI VERUJU U ISUSA, ALI SA JEDNOM RAZLIKOM: Ovako islam gleda na Hrista i Bogorodicu
U Kuranu, Isus se obraća Bogu i kaže: „Govorio sam im samo ono što si mi Ti naredio: ‘Obožavajte Alaha, mog Gospodara i vašeg Gospodara.’“ (5:117)
Obaveza pet dnevnih molitvi ustanovljena je nakon događaja Noćnog putovanja i Uzašašća.
Više od jedne i po milijarde muslimana širom sveta svakodnevno učestvuje u obaveznoj molitvi poznatoj kao salat ili namaz.
Ove molitve predstavljaju jedan od pet stubova islama i obavljaju se pet puta u toku dana - od svitanja pa sve do noći.
Salat je propisana molitva koju je podučio plemeniti prorok Muhamed, a koja se obavlja okrenuto prema svetoj Kabi u Mekki.
Tokom molitve, vernik izgovara određene ajete iz Kurana, slavi Božija imena i izvodi niz ritualnih pokreta koji zajedno čine jedan ciklus (rekat) molitve.

Nazivi i vremena pet dnevnih molitava
Obaveza pet dnevnih molitava ustanovljena je nakon događaja Noćnog putovanja i Uzašašća (Isra i Miradž), kada je poslanik Muhamed, prema islamskom verovanju, putovao iz Meke u Jerusalim i odatle uznesen kroz sedam nebesa do Božijeg prisustva.
Tom prilikom mu je naređeno da obavesti vernike o obaveznosti molitve. Prvobitno je bilo naređeno 50 molitava dnevno, ali je broj, po savetu proroka Musaa (Mojsija), smanjen na pet, koje i danas ostaju obaveza svakog muslimana.
Značaj pet dnevnih molitava u životu muslimana:
Pet dnevnih molitava nisu samo obredna dužnost, već i svakodnevna prilika za duhovno pročišćenje, povezivanje sa tvorcem i očuvanje unutrašnjeg mira u svetu punom izazova, piše "The Economic Times".
U Kuranu, Isus se obraća Bogu i kaže: „Govorio sam im samo ono što si mi Ti naredio: ‘Obožavajte Alaha, mog Gospodara i vašeg Gospodara.’“ (5:117)
Raniji učenjaci nisu imali mogućnost da objasne ovaj ajet sa fiziološkog aspekta, ali današnja nauka ga potvrđuje, što dodatno osnažuje istinitost poslanstva Muhameda.
A odgovor na to vodi nas i u delove islamske naučne istorije.
Na platformi Iks objavio je video-snimak hapšenja, na kojem se vidi kako je karikaturista uhapšen sa rukama vezanim lisicama iza leđa.
Ajet 47:2 iz sure Muhamed otkriva kako vera i dobra dela vode ka oprostu i duhovnom ispunjenju.
Iako su ga u početku odbacivali i napadali, posebno pleme Kurejš, islam se proširio čitavom Arabijom do Muhamedove smrti 632. godine.
Anđeli u islamu imaju ključnu ulogu - ne samo kao izvršioci Božije volje, već i kao podsetnici na duhovni svet, odgovornost i život posle smrti.
Muslimani su dužni da čine dobro svim ljudima, bez obzira na veru, rasu ili poreklo.
Više od 350.000 prijavljenih iz celog sveta već je najavilo dolazak u baziliku Svetog Franje Asiškog u italijanskom gradu Asizi, gde će tokom narednih mesec dana imati priliku da se poklone moštima svetitelja.
Mark Volberg i Džonatan Rumi poslali snažnu poruku pred početak priprema za Vaskrs.
Predsednik Vrhovnog saveta Islamske zajednice u Srbiji poručuje da su post i ibadeti ključ bogobojaznosti i zajedništva među muslimanima.
Iza kratkog obreda u crkvi na Čistu sredu krije se snažna poruka o prolaznosti, ličnoj odgovornosti i pozivu na unutrašnju promenu koji vekovima prati početak korizme
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
U trenutku očaja mislila je da je ostala sama, a onda je saznala da je patrijarh intervenisao kod Boga, a ne kod ljudi.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Vlasija po starom i Prvo i Drugo obretenje glave Svetog Jovana Krstitelja po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Modesta, muslimani su u mesecu ramazanu, dok u judaizmu danas nema velikog verskog praznika.
Pouka ave Doroteja otkriva zašto uzdržanje od hrane nema snagu ako jezik osuđuje, pogled luta, a dela ostaju bez kontrole i kako bez unutrašnje discipline nema istinskog podviga.
Episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički podsetio je vernike da telo ne pomaže ništa, ističući snagu posta, molitve i svetih Tajni u borbi protiv zla i pripremi duše za najradosniji hrišćanski praznik.