Shutterstock/Sener Dagasan/wing-wing/Summit Art Creations
A odgovor na to vodi nas i u delove islamske naučne istorije.
Islam je od davnina povezan sa zelenom bojom. Smatra se da je to bila omiljena boja poslanika Muhameda, a prema hadisu iz zbirke imama Buharije, bio je sahranjen umotan u zeleni jemenski ogrtač. Zelena se više puta pominje u Kuranu, posebno u opisima odeće vernika u Džennetu (vidi: El-Kehf: 31; El-Insan: 21), rajskih bašti (Er-Rahman: 64) i jastuka na kojima će vernici ležati (Er-Rahman: 76).
Ali zašto baš zelena? Da bismo odgovorili na to pitanje, najpre moramo postaviti jedno drugo pitanje: "Šta je svetlost?“ A odgovor na to vodi nas i u delove islamske naučne istorije.
Nauka o svetlosti - islamski doprinos
shutterstock.com/Pix Sell
Na spektru boja, zelena se nalazi između žute (koja simbolizuje Sunce i nebo) i plave (koja simbolizuje Zemlju - "plavu planetu“
Ibn el-Hejsem, poznat i na Zapadu kao Alhazen, rođen je oko 965. godine u Basri (Irak), a umro je 1039. godine u Kairu (Egipat), gde je proveo najveći deo svog života. Iako je napisao skoro sto radova iz matematike, astronomije i optike, najpoznatiji je po svom delu Kitab al-Menazir ("Knjiga o optici“), koje se i danas smatra temeljem nauke o optici. Njegovo delo je prevođeno na latinski i značajno je uticalo na zapadne naučnike. Ibn el-Hejsem je takođe prvi konstruisao ranu verziju kamere („qamra“) i uveo eksperimentalni metod u naučna istraživanja - retkost u njegovo vreme.
Stari Grci su verovali da oko zrači nevidljivu svetlost kojom vidi. Ibn el-Hejsem je, nadovezujući se na rad velikog muslimanskog mislioca El-Kindija (801–873), pokazao da vid nastaje kada svetlost pada na objekat, odbija se od njega i ulazi u oko. Ovo je postavilo temelj savremenom razumevanju svetlosti i boja.
Nauka o svetlosti i boji
Nauka o svetlosti i bojama je složena - uključuje talasno-čestičnu prirodu svetlosti, refleksiju, refrakciju, aditivne i subtraktivne boje i još mnogo toga. U najjednostavnijem smislu, Sunce emituje različite vrste zračenja, od kojih je jedno - svetlost - oblik elektromagnetnih talasa.
Sunčeva svetlost sadrži sve boje, ali mi ih ne vidimo dok se ne desi neka promena. Jedan primer je kada se bela svetlost prelama kroz kišne kapi i nastaje duga. Drugi način je refleksija - kada svetlost sa Sunca padne na objekat, deo se apsorbuje, a deo se odbija. Boju objekta određuje boja svetlosti koja se odbija. Na primer, plavi predmet odbija plavu svetlost, a apsorbuje ostale.
Zapravo, ništa u prirodi nema sopstvenu boju. Jabuka nije stvarno crvena – ona samo tako izgleda zbog načina na koji naše oko i mozak tumače svetlost. U našem oku se nalaze tri tipa čepića (receptora): za duge talasne dužine (crvena, narandžasta, žuta), srednje (zelena, žuta) i kratke (plava, ljubičasta). Na osnovu signala koje ovi receptori šalju mozgu, mi prepoznajemo boje. Fascinantno je da prosečan čovek može da razlikuje oko 10 miliona nijansi - i to samo uz pomoć ova tri receptora!
Zašto baš zelena?
Shutterstock/Summit Art Creations
Zelena boja se nalazi tačno u sredini vidljivog svetlosnog spektra. A islam je vera "srednjeg puta", vera umerenosti i ravnoteže
Pitanje "Zašto baš zelena?“ vodi nas nazad ka Kuranu. U Kuranu, Alah nas više puta poziva da posmatramo njegove znakove: "Mi ćemo im pokazivati znakove Naše po svemiru i u njima samima dok im ne postane jasno da je Kuran istina."
(Fusilat: 53)
I sada dolazimo do same boje. Zelena boja se nalazi tačno u sredini vidljivog svetlosnog spektra. A islam je vera "srednjeg puta", vera umerenosti i ravnoteže:
Tefsir El-Kurtubi objašnjava da reč „vasat“ (srednji) znači "najpravedniji i najuravnoteženiji“. Sredina doline je najplodonosnija, sa najviše bilja i vode. Srednji put se smatra najpohvalnijim, jer izbegava i preterivanje i nemar.
Zelena je simbol života
Shutterstock/Sener Dagasan
Na spektru boja, zelena se nalazi između žute (koja simbolizuje Sunce i nebo) i plave (koja simbolizuje Zemlju - "plavu planetu“). Kao što se ljudi sastoje od duhovnog i materijalnog, tako se i zelena dobija mešanjem nebeske i zemaljske boje. Ona simbolizuje ravnotežu, život i preporod. Reč "Džennet“ na arapskom znači „bašta“, što se univerzalno povezuje sa zelenilom.
"I jedan od znakova njegovih je to što vidiš kako zemlja beše suva, a kad na nju spustimo vodu, ona se pokrene i nabubri. Onaj koji je oživljava, zaista će oživeti i mrtve. On doista sve može.“ (Fusilat: 39)
Verovatno već znate zašto su biljke zelene – zbog pigmenta hlorofila. On apsorbuje crvenu i plavu svetlost, a odbija zelenu.
Shutterstock/Rezki Ramayani
Zelena boja bilajka potiče od pigmenta hlorofila koji apsorbuje crvenu i plavu svetlost, a odbija zelenu
Osim što daje biljkama boju, hlorofil omogućava fotosintezu – proces kojim biljka pretvara sunčevu energiju u hranu. Bez hlorofila, život na Zemlji ne bi bio moguć, piše "Amaliah".
Veliki bajram nije samo praznik žrtvovanja, već i vreme kada iskrenost, poštovanje i zajedništvo dolaze do izražaja u svakom rukovanju, poljupcu ruke ili izgovorenoj čestitki. Evo šta je važno znati da ne pogrešite kada nekome poželite blagosloven praznik.
Poglavar Carigradske patrijaršije stiže u Vašington i Njujork, gde će razgovarati o slobodi vere, zaštiti prirode i ulozi Pravoslavlja u savremenom svetu, ali i večerati sa najmoćnijim ljudima američke diplomatije.
Visokopreosvećeni mitropolit Justin je besedio vernima o značaju Svetih apostola Petra i Pavla, njihovim životima i suštini pečata apostolstva u Gospodu:
Čarls Bačik-Bel, gej anglikanski sveštenik iz Londona, rekao je da je dokument bio zastareo čak i u vreme objavljivanja i da je korišćen da bi se ljudi isključili sa puta rukopoloženja.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Samoubistvo 35-godišnjeg italijanskog sveštenika duboko je potreslo katoličku zajednicu i pokrenulo važnu debatu o usamljenosti koju mnogi sveštenici tiho proživljavaju.
Samoubistvo 35-godišnjeg italijanskog sveštenika duboko je potreslo katoličku zajednicu i pokrenulo važnu debatu o usamljenosti koju mnogi sveštenici tiho proživljavaju.
Tikvice punjene pečurkama i pirinčem donose miris leta i duha, mogu se spremati na ulju ili vodi, a otkrivamo zašto je ovaj recept vekovima ostao neizostavan u pravoslavnim domovima.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto je vera u Hrista izvor najdublje radosti i kako nas ta neiskazana uteha nosi kroz sve životne borbe i tuge.