Shutterstock/Sener Dagasan/wing-wing/Summit Art Creations
A odgovor na to vodi nas i u delove islamske naučne istorije.
Islam je od davnina povezan sa zelenom bojom. Smatra se da je to bila omiljena boja poslanika Muhameda, a prema hadisu iz zbirke imama Buharije, bio je sahranjen umotan u zeleni jemenski ogrtač. Zelena se više puta pominje u Kuranu, posebno u opisima odeće vernika u Džennetu (vidi: El-Kehf: 31; El-Insan: 21), rajskih bašti (Er-Rahman: 64) i jastuka na kojima će vernici ležati (Er-Rahman: 76).
Ali zašto baš zelena? Da bismo odgovorili na to pitanje, najpre moramo postaviti jedno drugo pitanje: "Šta je svetlost?“ A odgovor na to vodi nas i u delove islamske naučne istorije.
Nauka o svetlosti - islamski doprinos
shutterstock.com/Pix Sell
Na spektru boja, zelena se nalazi između žute (koja simbolizuje Sunce i nebo) i plave (koja simbolizuje Zemlju - "plavu planetu“
Ibn el-Hejsem, poznat i na Zapadu kao Alhazen, rođen je oko 965. godine u Basri (Irak), a umro je 1039. godine u Kairu (Egipat), gde je proveo najveći deo svog života. Iako je napisao skoro sto radova iz matematike, astronomije i optike, najpoznatiji je po svom delu Kitab al-Menazir ("Knjiga o optici“), koje se i danas smatra temeljem nauke o optici. Njegovo delo je prevođeno na latinski i značajno je uticalo na zapadne naučnike. Ibn el-Hejsem je takođe prvi konstruisao ranu verziju kamere („qamra“) i uveo eksperimentalni metod u naučna istraživanja - retkost u njegovo vreme.
Stari Grci su verovali da oko zrači nevidljivu svetlost kojom vidi. Ibn el-Hejsem je, nadovezujući se na rad velikog muslimanskog mislioca El-Kindija (801–873), pokazao da vid nastaje kada svetlost pada na objekat, odbija se od njega i ulazi u oko. Ovo je postavilo temelj savremenom razumevanju svetlosti i boja.
Nauka o svetlosti i boji
Nauka o svetlosti i bojama je složena - uključuje talasno-čestičnu prirodu svetlosti, refleksiju, refrakciju, aditivne i subtraktivne boje i još mnogo toga. U najjednostavnijem smislu, Sunce emituje različite vrste zračenja, od kojih je jedno - svetlost - oblik elektromagnetnih talasa.
Sunčeva svetlost sadrži sve boje, ali mi ih ne vidimo dok se ne desi neka promena. Jedan primer je kada se bela svetlost prelama kroz kišne kapi i nastaje duga. Drugi način je refleksija - kada svetlost sa Sunca padne na objekat, deo se apsorbuje, a deo se odbija. Boju objekta određuje boja svetlosti koja se odbija. Na primer, plavi predmet odbija plavu svetlost, a apsorbuje ostale.
Zapravo, ništa u prirodi nema sopstvenu boju. Jabuka nije stvarno crvena – ona samo tako izgleda zbog načina na koji naše oko i mozak tumače svetlost. U našem oku se nalaze tri tipa čepića (receptora): za duge talasne dužine (crvena, narandžasta, žuta), srednje (zelena, žuta) i kratke (plava, ljubičasta). Na osnovu signala koje ovi receptori šalju mozgu, mi prepoznajemo boje. Fascinantno je da prosečan čovek može da razlikuje oko 10 miliona nijansi - i to samo uz pomoć ova tri receptora!
Zašto baš zelena?
Shutterstock/Summit Art Creations
Zelena boja se nalazi tačno u sredini vidljivog svetlosnog spektra. A islam je vera "srednjeg puta", vera umerenosti i ravnoteže
Pitanje "Zašto baš zelena?“ vodi nas nazad ka Kuranu. U Kuranu, Alah nas više puta poziva da posmatramo njegove znakove: "Mi ćemo im pokazivati znakove Naše po svemiru i u njima samima dok im ne postane jasno da je Kuran istina."
(Fusilat: 53)
I sada dolazimo do same boje. Zelena boja se nalazi tačno u sredini vidljivog svetlosnog spektra. A islam je vera "srednjeg puta", vera umerenosti i ravnoteže:
Tefsir El-Kurtubi objašnjava da reč „vasat“ (srednji) znači "najpravedniji i najuravnoteženiji“. Sredina doline je najplodonosnija, sa najviše bilja i vode. Srednji put se smatra najpohvalnijim, jer izbegava i preterivanje i nemar.
Zelena je simbol života
Shutterstock/Sener Dagasan
Na spektru boja, zelena se nalazi između žute (koja simbolizuje Sunce i nebo) i plave (koja simbolizuje Zemlju - "plavu planetu“). Kao što se ljudi sastoje od duhovnog i materijalnog, tako se i zelena dobija mešanjem nebeske i zemaljske boje. Ona simbolizuje ravnotežu, život i preporod. Reč "Džennet“ na arapskom znači „bašta“, što se univerzalno povezuje sa zelenilom.
"I jedan od znakova njegovih je to što vidiš kako zemlja beše suva, a kad na nju spustimo vodu, ona se pokrene i nabubri. Onaj koji je oživljava, zaista će oživeti i mrtve. On doista sve može.“ (Fusilat: 39)
Verovatno već znate zašto su biljke zelene – zbog pigmenta hlorofila. On apsorbuje crvenu i plavu svetlost, a odbija zelenu.
Shutterstock/Rezki Ramayani
Zelena boja bilajka potiče od pigmenta hlorofila koji apsorbuje crvenu i plavu svetlost, a odbija zelenu
Osim što daje biljkama boju, hlorofil omogućava fotosintezu – proces kojim biljka pretvara sunčevu energiju u hranu. Bez hlorofila, život na Zemlji ne bi bio moguć, piše "Amaliah".
Veliki bajram nije samo praznik žrtvovanja, već i vreme kada iskrenost, poštovanje i zajedništvo dolaze do izražaja u svakom rukovanju, poljupcu ruke ili izgovorenoj čestitki. Evo šta je važno znati da ne pogrešite kada nekome poželite blagosloven praznik.
Sveti velikomučenik Teodor Stratilat bio je rimski vojvoda i gradonačelnik grada Iraklije u momentu kada je rešio da ostavi svo svoje bogatstvo i moć i postane hrišćanin, iako je znao da će ga to koštati života.
Muzej Budimske eparhije, u nekadašnjoj vladičanskoj palati, svedoči o vekovima srpske umetnosti, vere i identiteta – od Kosovskog boja i Velike seobe do baroka, klasicizma i današnjih dana.
Ruska pravoslavna crkva tvrdi da satanisti dobijaju pristup školama i bolnicama, a u Americi je navodno već otvorena klinika za abortus posvećena satani. Novi zakon u Rusiji pokušava da tome stane na put — ali šta to znači za ostatak sveta?
Dok patrijarh carigradski najavljuje dolazak rimskog pontifa i poziva na „jedinstvo u istini“, među pravoslavnim narodima raste strah da se ispod plašta sabornosti krije najdublja izdaja Svetog Predanja
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Tokom razgovora o jednom duhovnom vikendu za devojke koje razmišljaju o duhovnom pozivu, časne sestre su pomenule pesmu koja govori o Božijem pozivu na redovnički život.
Današnji izgled datira iz 1926. godine. Za razliku od pravoslavnih crkava, ovde postoje klupe, ali svi vernici u nekom trenutku mise ustaju i mole se, ponavljajući važne reči, pod prelepim mozaikom Krista Kralja.
Dok patrijarh carigradski najavljuje dolazak rimskog pontifa i poziva na „jedinstvo u istini“, među pravoslavnim narodima raste strah da se ispod plašta sabornosti krije najdublja izdaja Svetog Predanja
Snimak žene koja bez imalo griže savesti uzima novac sa svetih mesta izazvao je buru na mrežama. Dok traje post i vreme duhovnog čišćenja, opljačkane su još dve svetinje, a vernici sa zebnjom pitaju: gde nestaje strah Božiji?
Svetogorski oci prvi su stigli da pruže duhovnu i telesnu pomoć ozleđenom verniku, dok su vojnici i vatrogasci izveli spektakularnu akciju spasavanja u gotovo nemogućim uslovima.
Na dan kada Crkva slavi Svetog Petra Koriškog, čije mošti vekovima privlače verni narod u manastir Crna Reka, sabralo se mnoštvo ljudi i duhovnika u nadi da će u tišini ovog svetog mesta pronaći odgovore na pitanja koja ih muče i utehu koju svet ne može da pruži.
Sveto Pismo je od Duha Svetoga i sve što je u njemu napisano će se sasvim ispuniti, govorio je Starac Jefrem u svom ni malo optimističnom proročanstvu.