Shutterstock/Sener Dagasan/wing-wing/Summit Art Creations
A odgovor na to vodi nas i u delove islamske naučne istorije.
Islam je od davnina povezan sa zelenom bojom. Smatra se da je to bila omiljena boja poslanika Muhameda, a prema hadisu iz zbirke imama Buharije, bio je sahranjen umotan u zeleni jemenski ogrtač. Zelena se više puta pominje u Kuranu, posebno u opisima odeće vernika u Džennetu (vidi: El-Kehf: 31; El-Insan: 21), rajskih bašti (Er-Rahman: 64) i jastuka na kojima će vernici ležati (Er-Rahman: 76).
Ali zašto baš zelena? Da bismo odgovorili na to pitanje, najpre moramo postaviti jedno drugo pitanje: "Šta je svetlost?“ A odgovor na to vodi nas i u delove islamske naučne istorije.
Nauka o svetlosti - islamski doprinos
shutterstock.com/Pix Sell
Na spektru boja, zelena se nalazi između žute (koja simbolizuje Sunce i nebo) i plave (koja simbolizuje Zemlju - "plavu planetu“
Ibn el-Hejsem, poznat i na Zapadu kao Alhazen, rođen je oko 965. godine u Basri (Irak), a umro je 1039. godine u Kairu (Egipat), gde je proveo najveći deo svog života. Iako je napisao skoro sto radova iz matematike, astronomije i optike, najpoznatiji je po svom delu Kitab al-Menazir ("Knjiga o optici“), koje se i danas smatra temeljem nauke o optici. Njegovo delo je prevođeno na latinski i značajno je uticalo na zapadne naučnike. Ibn el-Hejsem je takođe prvi konstruisao ranu verziju kamere („qamra“) i uveo eksperimentalni metod u naučna istraživanja - retkost u njegovo vreme.
Stari Grci su verovali da oko zrači nevidljivu svetlost kojom vidi. Ibn el-Hejsem je, nadovezujući se na rad velikog muslimanskog mislioca El-Kindija (801–873), pokazao da vid nastaje kada svetlost pada na objekat, odbija se od njega i ulazi u oko. Ovo je postavilo temelj savremenom razumevanju svetlosti i boja.
Nauka o svetlosti i boji
Nauka o svetlosti i bojama je složena - uključuje talasno-čestičnu prirodu svetlosti, refleksiju, refrakciju, aditivne i subtraktivne boje i još mnogo toga. U najjednostavnijem smislu, Sunce emituje različite vrste zračenja, od kojih je jedno - svetlost - oblik elektromagnetnih talasa.
Sunčeva svetlost sadrži sve boje, ali mi ih ne vidimo dok se ne desi neka promena. Jedan primer je kada se bela svetlost prelama kroz kišne kapi i nastaje duga. Drugi način je refleksija - kada svetlost sa Sunca padne na objekat, deo se apsorbuje, a deo se odbija. Boju objekta određuje boja svetlosti koja se odbija. Na primer, plavi predmet odbija plavu svetlost, a apsorbuje ostale.
Zapravo, ništa u prirodi nema sopstvenu boju. Jabuka nije stvarno crvena – ona samo tako izgleda zbog načina na koji naše oko i mozak tumače svetlost. U našem oku se nalaze tri tipa čepića (receptora): za duge talasne dužine (crvena, narandžasta, žuta), srednje (zelena, žuta) i kratke (plava, ljubičasta). Na osnovu signala koje ovi receptori šalju mozgu, mi prepoznajemo boje. Fascinantno je da prosečan čovek može da razlikuje oko 10 miliona nijansi - i to samo uz pomoć ova tri receptora!
Zašto baš zelena?
Shutterstock/Summit Art Creations
Zelena boja se nalazi tačno u sredini vidljivog svetlosnog spektra. A islam je vera "srednjeg puta", vera umerenosti i ravnoteže
Pitanje "Zašto baš zelena?“ vodi nas nazad ka Kuranu. U Kuranu, Alah nas više puta poziva da posmatramo njegove znakove: "Mi ćemo im pokazivati znakove Naše po svemiru i u njima samima dok im ne postane jasno da je Kuran istina."
(Fusilat: 53)
I sada dolazimo do same boje. Zelena boja se nalazi tačno u sredini vidljivog svetlosnog spektra. A islam je vera "srednjeg puta", vera umerenosti i ravnoteže:
Tefsir El-Kurtubi objašnjava da reč „vasat“ (srednji) znači "najpravedniji i najuravnoteženiji“. Sredina doline je najplodonosnija, sa najviše bilja i vode. Srednji put se smatra najpohvalnijim, jer izbegava i preterivanje i nemar.
Zelena je simbol života
Shutterstock/Sener Dagasan
Na spektru boja, zelena se nalazi između žute (koja simbolizuje Sunce i nebo) i plave (koja simbolizuje Zemlju - "plavu planetu“). Kao što se ljudi sastoje od duhovnog i materijalnog, tako se i zelena dobija mešanjem nebeske i zemaljske boje. Ona simbolizuje ravnotežu, život i preporod. Reč "Džennet“ na arapskom znači „bašta“, što se univerzalno povezuje sa zelenilom.
"I jedan od znakova njegovih je to što vidiš kako zemlja beše suva, a kad na nju spustimo vodu, ona se pokrene i nabubri. Onaj koji je oživljava, zaista će oživeti i mrtve. On doista sve može.“ (Fusilat: 39)
Verovatno već znate zašto su biljke zelene – zbog pigmenta hlorofila. On apsorbuje crvenu i plavu svetlost, a odbija zelenu.
Shutterstock/Rezki Ramayani
Zelena boja bilajka potiče od pigmenta hlorofila koji apsorbuje crvenu i plavu svetlost, a odbija zelenu
Osim što daje biljkama boju, hlorofil omogućava fotosintezu – proces kojim biljka pretvara sunčevu energiju u hranu. Bez hlorofila, život na Zemlji ne bi bio moguć, piše "Amaliah".
Veliki bajram nije samo praznik žrtvovanja, već i vreme kada iskrenost, poštovanje i zajedništvo dolaze do izražaja u svakom rukovanju, poljupcu ruke ili izgovorenoj čestitki. Evo šta je važno znati da ne pogrešite kada nekome poželite blagosloven praznik.
U besedi za subotu 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o ljudima koji veruju samo sili, razumu i materiji, ali se u času najveće nevolje vraćaju pred lice Boga od koga su se udaljili.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Timoteja i Mavru po starom i Prepodobnog Teodora Osveštanog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana Nepomuka, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Svetogorski starac objašnjava zašto i molitva izgovorena bez pune sabranosti nije prazna, već deluje kao duhovni udar koji zaustavlja haos misli i odvraća ono što čoveka udaljava od mira.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na izraelskim poljima počinje žetva pšenice za „šmura macu“, koja se mesecima čuva pod strogim nadzorom i kroz svaki korak priprema za Pesah, uz pravila u kojima nema mesta ni za najmanju grešku.
Od Jom kipura do ličnih zaveta i neobičnih običaja, u judaizmu post nije izuzetak, već složen sistem duhovnog života koji povezuje pokajanje, sećanje, zajednicu i ličnu odgovornost.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Jednostavno jelo od nekoliko sastojaka vekovima je bilo nezaobilazno tokom posta na ulju, a tajna punog ukusa krije se u načinu kuvanja i strpljivom krčkanju koje pasulju daje posebnu aromu.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.