Veliki bajram nije samo praznik žrtvovanja, već i vreme kada iskrenost, poštovanje i zajedništvo dolaze do izražaja u svakom rukovanju, poljupcu ruke ili izgovorenoj čestitki. Evo šta je važno znati da ne pogrešite kada nekome poželite blagosloven praznik.
Kurban-bajram, poznat i kao Bajram hadža ili Praznik žrtve, jedna je od dve najveće islamske svetkovine, koja simbolizuje pokornost Bogu i spremnost na žrtvovanje u ime vere. Ovaj praznik duboko je ukorenjen u islamskoj tradiciji, a njegovo obeležavanje prati čitav niz običaja i rituala. Međutim, za mnoge koji nisu upoznati sa svim pojedinostima, može biti zbunjujuće kako se pravilno čestita ovaj veliki dan.
Kurban-bajram slavi se kao sećanje na prvu i najvažniju žrtvu posvećenu Alahu — spremnost pravednog Ibrahima da žrtvuje svog sina Ismaila (Ismaela), poslušan Božijoj volji. Na kraju, Bog je umesto sina prihvatio kurban – žrtveno jagnje, koje je postalo simbol samopožrtvovanja i vere. Danas muslimani širom sveta prate ovaj primer tako što na Kurban-bajram prinose kurban — životinju, najčešće ovcu, kozu, govedo ili devu.
shutterstock.com/Pressmaster
Kada se čestita Kurban-bajram i kako
Kurban-bajram traje četiri dana i počinje 10. dana islamskog meseca zul-hidždžeta, neposredno nakon završetka hadža — hodočašća u Meku.
Pravilna čestitka Kurban-bajrama u muslimanskoj zajednici obično glasi:
Bajram šerif mubarek olsun (Neka ti je blagosloven ovaj plemeniti Bajram) — najčešći izraz koji se koristi u Bosni, Turskoj i delovima Balkana.
Kurban bayramınız mübarek olsun — turska verzija čestitke.
Eid Mubarak — univerzalni pozdrav na arapskom jeziku koji znači „Blagosloven praznik“ i koristi se širom sveta.
Eid al-Adha Mubarak — specifična verzija za Kurban-bajram, koja se prevodi kao „Blagoslovljeni praznik žrtvovanja“.
Čestitka se izgovara s toplinom, iskrenošću i željom za zdravljem, srećom i Božijim blagoslovom. Pored samih reči, često je uobičajeno da se prilikom čestitanja ruke stisnu u znak prijateljstva, a u nekim kulturama ljudi se ljube ili grle.
shutterstock.com/Red Stock
Nakon što se izgovori čestitka „Bajram šerif mubarek olsun“, mlađi ljube ruku starijima i tu istu ruku prislanjaju na svoje čelo
Šta treba izbegavati prilikom čestitke
Iako je Kurban-bajram praznik radosti, preporučuje se da se čestitke izgovaraju s poštovanjem i bez šaljivog tona. Nije prikladno praviti šale o verovanju ili o žrtvama koje se prinose. Takođe, važno je ne čestitati pre nego što nastupi zvanični dan Bajrama, jer to može biti znak nepažnje ili nepoznavanja tačnog datuma praznika.
Nakon što se izgovori čestitka „Bajram šerif mubarek olsun“ (Neka je plemeniti Bajram blagosloven), mlađi ljube ruku starijima i tu istu ruku prislanjaju na svoje čelo. Ovaj gest simbolizuje poštovanje, zahvalnost i ljubav prema onima koji su stariji i mudriji. Običaj je duboko ukorenjen u tradiciji muslimanskih zajednica na Balkanu.
Međutim, u savremenom društvu, posebno među mlađim generacijama, dolazi do promena u načinu izražavanja poštovanja. Dok neki i dalje praktikuju tradicionalni ritual ljubljenja ruke, mnogi se odlučuju za modernije oblike čestitanja, kao što su zagrljaji ili jednostavno izgovaranje čestitki. Ove promene često zavise od ličnih preferencija, porodičnih običaja i uticaja savremenog društva.
Važno je napomenuti da, bez obzira na način čestitanja, suština Bajrama ostaje ista: to je vreme ljubavi, poštovanja, zajedništva i deljenja radosti s najbližima. Bilo da se ruka ljubi, grli ili se jednostavno izgovori čestitka, najvažniji je iskreni duh praznika koji se prenosi među ljudima.
Društveni i verski aspekti čestitanja
U muslimanskim zajednicama čestitanje Kurban-bajrama ima veliki značaj i smatra se delom dobrih međuljudskih odnosa i jačanja zajedništva. Nakon molitve Bajram-namaza, ljudi posećuju porodicu, prijatelje i komšije, deleći radost praznika, darove i tradicionalne specijalitete.
Ispravno čestitanje Kurban-bajrama je način da se oda priznanje tradiciji, ali i da se iskaže poštovanje prema suštini praznika — solidarnosti, milosrđu i veri.
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja izražava zadovoljstvo što je ova inicijativa dobila podršku, kao jasan korak u afirmaciji verskih prava i poštovanju identiteta svih građana Srbije.
Svi muslimanski verski praznici računaju se po mesečevoj, a ne po sunčevoj godini, a Kurban-bajram je dva meseca i deset dana posle Ramazanskog bajrama.
U dirljivoj poruci upućenoj islamskim vernicima, poglavar SPC pozvao je na molitvu, razumevanje i građenje društva zasnovanog na vrednostima milosrđa, dobra i međusobnog poštovanja.
Od dovratnika do vitrine, neke navike u rasporedu svetinja potiču iz pogrešnih tumačenja, a prema učenju Crkve, mesto koje im dajemo otkriva koliko razumemo njihovu pravu ulogu u svakodnevnom životu.
Dok je javnost gledala glamur, iza zatvorenih vrata vodila se tiha borba za starateljstvo, pravo na izbor i detinjstvo oslobođeno uticaja kontroverzne verske organizacije kojoj je bivši suprug glumice Kejti Holms ostao veran.
Gotovo četiri decenije otac Slobodan bio je oslonac parohijanima, predvodio sveštenstvo kao arhijerejski namesnik i ostavio snažan trag u crkvenom životu.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Ovaj veliki islamski praznik predstavljaju duboko ukorenjenu tradiciju koja spaja duhovnost, porodicu i zajednicu, a ove godine obeležava se 16. juna. Kroz molitvu, žrtvu i solidarnost, vernici stvaraju atmosferu ljubavi i zajedništva koja odjekuje daleko izvan njihovih domova.
U nekoliko pažljivo biranih rečenica otvoren je prostor za razumevanje i priznanje duhovnog truda. Istovremeno, podseća se da poštovanje ne poznaje granice među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Povodom 40 godina od nuklearne katastrofe, poglavar Katoličke crkve povezao ekološku krizu, sukobe i tehnološku moć u poruku koja otvara pitanje savremene etike odlučivanja i granica globalne vlasti.
Dok vernici obeležavaju njen dan molitvama i procesijama, istorijski izvori otkrivaju složen životni put, ali i neslaganja o poreklu, identitetu i načinu na koji je vekovima predstavljana u različitim sredinama.
Poglavar Katoličke crkve ponovio stav o blagoslovima istopolnih parova, osvrnuo se na nemačke inicijative i upozorio da bi dalje zaoštravanje rasprave moglo produbiti podele unutar Crkve.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.