Veliki bajram nije samo praznik žrtvovanja, već i vreme kada iskrenost, poštovanje i zajedništvo dolaze do izražaja u svakom rukovanju, poljupcu ruke ili izgovorenoj čestitki. Evo šta je važno znati da ne pogrešite kada nekome poželite blagosloven praznik.
Kurban-bajram, poznat i kao Bajram hadža ili Praznik žrtve, jedna je od dve najveće islamske svetkovine, koja simbolizuje pokornost Bogu i spremnost na žrtvovanje u ime vere. Ovaj praznik duboko je ukorenjen u islamskoj tradiciji, a njegovo obeležavanje prati čitav niz običaja i rituala. Međutim, za mnoge koji nisu upoznati sa svim pojedinostima, može biti zbunjujuće kako se pravilno čestita ovaj veliki dan.
Kurban-bajram slavi se kao sećanje na prvu i najvažniju žrtvu posvećenu Alahu — spremnost pravednog Ibrahima da žrtvuje svog sina Ismaila (Ismaela), poslušan Božijoj volji. Na kraju, Bog je umesto sina prihvatio kurban – žrtveno jagnje, koje je postalo simbol samopožrtvovanja i vere. Danas muslimani širom sveta prate ovaj primer tako što na Kurban-bajram prinose kurban — životinju, najčešće ovcu, kozu, govedo ili devu.
shutterstock.com/Pressmaster
Kada se čestita Kurban-bajram i kako
Kurban-bajram traje četiri dana i počinje 10. dana islamskog meseca zul-hidždžeta, neposredno nakon završetka hadža — hodočašća u Meku.
Pravilna čestitka Kurban-bajrama u muslimanskoj zajednici obično glasi:
Bajram šerif mubarek olsun (Neka ti je blagosloven ovaj plemeniti Bajram) — najčešći izraz koji se koristi u Bosni, Turskoj i delovima Balkana.
Kurban bayramınız mübarek olsun — turska verzija čestitke.
Eid Mubarak — univerzalni pozdrav na arapskom jeziku koji znači „Blagosloven praznik“ i koristi se širom sveta.
Eid al-Adha Mubarak — specifična verzija za Kurban-bajram, koja se prevodi kao „Blagoslovljeni praznik žrtvovanja“.
Čestitka se izgovara s toplinom, iskrenošću i željom za zdravljem, srećom i Božijim blagoslovom. Pored samih reči, često je uobičajeno da se prilikom čestitanja ruke stisnu u znak prijateljstva, a u nekim kulturama ljudi se ljube ili grle.
shutterstock.com/Red Stock
Nakon što se izgovori čestitka „Bajram šerif mubarek olsun“, mlađi ljube ruku starijima i tu istu ruku prislanjaju na svoje čelo
Šta treba izbegavati prilikom čestitke
Iako je Kurban-bajram praznik radosti, preporučuje se da se čestitke izgovaraju s poštovanjem i bez šaljivog tona. Nije prikladno praviti šale o verovanju ili o žrtvama koje se prinose. Takođe, važno je ne čestitati pre nego što nastupi zvanični dan Bajrama, jer to može biti znak nepažnje ili nepoznavanja tačnog datuma praznika.
Nakon što se izgovori čestitka „Bajram šerif mubarek olsun“ (Neka je plemeniti Bajram blagosloven), mlađi ljube ruku starijima i tu istu ruku prislanjaju na svoje čelo. Ovaj gest simbolizuje poštovanje, zahvalnost i ljubav prema onima koji su stariji i mudriji. Običaj je duboko ukorenjen u tradiciji muslimanskih zajednica na Balkanu.
Međutim, u savremenom društvu, posebno među mlađim generacijama, dolazi do promena u načinu izražavanja poštovanja. Dok neki i dalje praktikuju tradicionalni ritual ljubljenja ruke, mnogi se odlučuju za modernije oblike čestitanja, kao što su zagrljaji ili jednostavno izgovaranje čestitki. Ove promene često zavise od ličnih preferencija, porodičnih običaja i uticaja savremenog društva.
Važno je napomenuti da, bez obzira na način čestitanja, suština Bajrama ostaje ista: to je vreme ljubavi, poštovanja, zajedništva i deljenja radosti s najbližima. Bilo da se ruka ljubi, grli ili se jednostavno izgovori čestitka, najvažniji je iskreni duh praznika koji se prenosi među ljudima.
Društveni i verski aspekti čestitanja
U muslimanskim zajednicama čestitanje Kurban-bajrama ima veliki značaj i smatra se delom dobrih međuljudskih odnosa i jačanja zajedništva. Nakon molitve Bajram-namaza, ljudi posećuju porodicu, prijatelje i komšije, deleći radost praznika, darove i tradicionalne specijalitete.
Ispravno čestitanje Kurban-bajrama je način da se oda priznanje tradiciji, ali i da se iskaže poštovanje prema suštini praznika — solidarnosti, milosrđu i veri.
Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja izražava zadovoljstvo što je ova inicijativa dobila podršku, kao jasan korak u afirmaciji verskih prava i poštovanju identiteta svih građana Srbije.
Svi muslimanski verski praznici računaju se po mesečevoj, a ne po sunčevoj godini, a Kurban-bajram je dva meseca i deset dana posle Ramazanskog bajrama.
U dirljivoj poruci upućenoj islamskim vernicima, poglavar SPC pozvao je na molitvu, razumevanje i građenje društva zasnovanog na vrednostima milosrđa, dobra i međusobnog poštovanja.
U vremenima kad tuga i haos vladaju svakodnevnicom, pouka velikog duhovnika 20. veka pokazuje kako umna molitva postaje nevidljivi štit duše i vodi ka unutrašnjoj slobodi.
Duhovna deca i poklonici govore o susretima sa Svetim Jakovom Kalikisom, koji su ostavljali trag u savesti, telu i životu – o molitvi pred kojom su padali strahovi, a ustajale duše.
Razgovori sa poglavarom Rimokatoličke crkve o zamrzavanju fronta, razmenama zarobljenika i povratku ukrajinske dece otvorili su novu fazu međunarodnih pritisaka.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Ovaj veliki islamski praznik predstavljaju duboko ukorenjenu tradiciju koja spaja duhovnost, porodicu i zajednicu, a ove godine obeležava se 16. juna. Kroz molitvu, žrtvu i solidarnost, vernici stvaraju atmosferu ljubavi i zajedništva koja odjekuje daleko izvan njihovih domova.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve uputio tople reči muslimanskim vernicima povodom Ramazanskog bajrama, ističući važnost ljubavi, razumevanja i zajedništva među ljudima.
Tokom ovog svetog meseca, muslimani se odriču hrane i pića od svitanja do zalaska sunca , ali i traže unutrašnji mir, pomirenje i bliskost s Alahom, posvećeni saosećanju, ljubavi i dobroti prema bližnjem.
Zagrebačka nadbiskupija upozorava na ranu seksualizaciju i uvođenje ideoloških elemenata u obrazovanje, ističući da roditelji moraju ostati uključeni u odgoj svoje dece.
U Vili Barberini, daleko od kamera, Sveti Otac i ratni predsednik Ukrajine vodili su razgovor čije poruke prevazilaze diplomatiju i zadiru u samu savest savremenog čoveka.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Na mestu Hristovog Krštenja, na Međunarodnoj konferenciji, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o ljubavi jačoj od mržnje, veri koja ne deli i miru koji ne nastaje dogovorima, već ličnim preobražajem čoveka.
U besedi za 27. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako jedinstvo vere, smirenje i predanje Hristu otvaraju put ka unutrašnjoj punini i oblikovanju zrele duše.