OVIH 7 DŽAMIJA SU NAJSVETIJE ZA MUSLIMANE: Veruje se da se iz jedne Muhamed izdigao u nebo, a u drugoj postavio kamen temeljac
One igraju važnu ulogu u životu svakog muslimana.
Tokom ovog svetog meseca, muslimani se odriču hrane i pića od svitanja do zalaska sunca , ali i traže unutrašnji mir, pomirenje i bliskost s Alahom, posvećeni saosećanju, ljubavi i dobroti prema bližnjem.
Za muslimanske vernike širom sveta, 1. marta počeo je Ramazan – sveti mesec posvećen postu, molitvi, milosti i praštanju. Zvanično, ovaj sveti mesec počinje prethodne večeri nakon zalaska sunca, jer po islamskom kalendaru novi dan započinje s akšam-namazom.
Ramazan nije samo vreme kada se muslimani odriču hrane i pića, već i prilika za duhovnu obnovu, samoproučavanje i približavanje Alahu. Ovaj mesec, koji traje 29 dana, donosi posebnu bliskost sa Stvoriteljem i podseća na vrednosti kao što su saosećanje, velikodušnost i ljubav prema bližnjem.
Ramazanski post, jedan od temelja islama, obavezuje svakog odraslog, zdravog muslimana da se tokom dana, od zore do zalaska sunca, potpuno uzdrži od jela, pića i telesnih zadovoljstava. Ovaj post nije samo fizičko odricanje, već i duhovno čišćenje, kroz koje vernici nastoje postići unutrašnji mir i oproštaj od grehova. Ramazan je i mesec kada je započeta objava Kurana, pre više od 1.400 godina, što ga čini posebno značajnim za sve muslimane.

Pored posta, Ramazan je i vreme kada se povećavaju dobrotvorne aktivnosti. U mnogim delovima sveta organizuju se ramazanski paketi s osnovnim namirnicama kako bi se pomoglo onima koji nisu u mogućnosti da obezbede iftar – večernji obrok koji se deli s porodicom, prijateljima i nepoznatima. Pomaganje ugroženima i nahranjivanje gladnih smatraju se posebno plemenitim delima u ovom svetom mesecu.
Iako je Ramazan mesec strpljenja i samodiscipline, on je i vreme kada se muslimani podsećaju na važnost praštanja. Ovaj mesec pruža priliku za pomirenje, obnavljanje veza s najbližima i oproštaj onima koji su im naneli nepravdu. Cilj je da muslimani Ramazan završe s čistom dušom, zdravim telom i oproštenim gresima.
Bajram, koji se slavi na kraju meseca, označava trenutak zajedništva, radosti i slavlje pobede nad sopstvenim slabostima. Ove godine, Ramazanski bajram pada 30. marta, kada će muslimani širom sveta obeležiti jedan od dva najvažnija islamska praznika. Za sve vernike, Ramazan je više od posta – to je mesec refleksije, molitve i duhovnog pročišćenja.
One igraju važnu ulogu u životu svakog muslimana.
Iako Kuran ne zahteva nošenje kufija, mnogi muškarci ga nose kao znak skromnosti, verske pripadnosti i kulturnog ponosa. U islamskim tradicijama, često je povezan sa skromnošću i posvećenošću.
Istoričarka Betani Hjuz ističe da se muslimani i dalje sećaju godine Hatidžine smrti kao "godine tuge". Na kraju se Muhamed ponovo oženio i ovaj put je bio poligaman.
U islamskom svetu postoje brojna lokalna sveta mesta (Jerusalim, Karbala, Nadžaf, Kom, Kejruan, Mazar-i šarif), ali ona nemaju isti značaj za sve muslimane.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Prva tri dana meseca ševala donose posebne molitve, darove za decu i porodične gozbe koje simbolizuju zahvalnost, milosrđe i zajedništvo.
Predsednik Vrhovnog saveta Islamske zajednice u Srbiji poručuje da su post i ibadeti ključ bogobojaznosti i zajedništva među muslimanima.
Bajramsku sofru posetio je i novovaroški imam Ismet Bihorac, čestitajući praznik prisutnima.
Misa u crkvi San Karlo al Lacareto održana je povodom praznika Presvetog Srca Isusovog, ali je pažnju javnosti privukla zbog duginih boja, spornog natpisa na majici učesnika i rasprava o promenama u delu Crkve u Italiji.
Prvi dan meseca muharema donosi priliku vernicima za molitvu, razmišljanje i duhovnu obnovu, uz poruke o strpljenju, žrtvi i poverenju u Boga koje ovaj značajan datum nosi kroz generacije.
Nakon godina duhovnog traganja i formacije, zaređen je za sveštenika Katoličke crkve u Zagrebu, u slavlju koje je okupilo Crkvu sa pet kontinenata i snažnoj poruci o pozivu koji menja život iz temelja.
Iako se razlikuju po obredima, istoriji i teološkim učenjima, hrišćanstvo, islam i judaizam dele vrednosti koje vekovima oblikuju živote miliona ljudi: mir, milosrđe, porodicu, praštanje i brigu za bližnjeg.
Raketa američkog PVO sistema "patriot" pogodila je kompleks Kijevsko-pečerske lavre, tvrdi Ministarstvo odbrane Rusije.
Pravoslavni vernici čvrsto veruju da mošti svetaca u Kijevsko-pečerskoj lavri imaju snažno isceljujuće dejstvo.
Devetogodišnji Marko i njegova majka, u blagoslovenom stanju, stajali su u redu pred svetinjom, a onda je dečak napustio kolonu da pomogne nepoznatom detetu koje je plakalo.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Svetogorski recept donosi spoj ribe, povrća i pirinča koji je idealan za dane posta kada je dozvoljena riba, ali i za sve koji vole lagane i hranljive obroke.
Tumačeći starozavetnu sliku o mravu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu treće sedmice po Duhovima upozorava na lenjost koja ne ostavlja spoljašnje tragove, ali duboko menja ljudski život.
Probajte pečenu štuku po receptu jeromonaha Jeroteja, pročitajte molitvu Svetom arhanđelu Jegudilu i kratku pouku Svetog Antonija Velikog.