OVO JE PRAVILAN NAČIN ČESTITANJA RAMAZANA: Muslimani izgovaraju sledeće reči, a evo šta one znače
Cilj je iz Ramazana izaći bolji, zdraviji, duhovno obnovljen, sa oproštenim gresima.
Bajramom, koji traje tri dana, muslimani širom svijeta obeležavaju kraj ramazana, meseca posta.
Muslimani širom sveta obeležavaju Ramazanski bajram, jedan od dva muslimanska praznika.
Bajram, koji tradicionalno traje tri dana, a u državama s muslimanskom većinom je i državni praznik, obeležava kraj meseca ramazana, tokom kojeg su muslimani postili, odnosno suzdržavali se od jela i pića od zore do prvog mraka, te taj mesec koristili kako bi unaprijedili svoje duhovno stanje.
Ramazanski bajram vernici obeležavaju obnavljajući rodbinske i veze sa prijateljima, posećujući jedni druge i razmenjujući poklone, a kako se pravilno čestita Ramazanski bajram, pročitajte u odvojenom tekstu.
Islamska zajednica u Srbiji centralnu bajramsku svečanost održala je u Arap džamiji u Novom Pazaru, a Bajram je obeležen i na krajnjem jugu Srbije - Kosmetu.
Bajram u zemljama regiona
Ramazanski bajram obeležen je i u zemljama regiona. Centralna svečanost u Hrvatskoj upriličena je u Islamskom centru u Zagrebu.
U Bosni i Hercegovini centralna svečanost obeležena je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu, a bajramsku hutbu održao je reisu-l-ulema Islamske zajednice u BiH Husein ef. Kavazović. (Hutba je propoved u kojoj onaj koji predvodi molitvu održi kratki govor.)
U Ljubljani je centralna svečanost održana u Muslimanskom kulturnom centru. Bajram se obeležava i u Severnoj Makedoniji, u Crnoj Gori i Albaniji.

Svaka država ima tradicionalne poslastice i kolače koji se pripremaju uoči Bajrama ili ujutro prvog dana ovog praznika.
Širom Bliskog istoka za Bajram se tradicionalno pripremaju keksi od griza punjeni urmama, poznati kao mamoul. Mogu se puniti i orašastim plodovima i posuti šećerom.
Šer khurma ili sivijan bajramski je specijalitet u domaćinstvima širom Indije i Pakistana. Rezanci i puding od mljeka često se ukrašavaju orašastim plodovima ili grožđicama.
Cilj je iz Ramazana izaći bolji, zdraviji, duhovno obnovljen, sa oproštenim gresima.
Tokom Ramazana, muslimani ustaju pre zore da pojedu prvi obrok, koji treba da ih drži do zalaska sunca. Taj obrok je obično bogat proteinima i sadrži puno tečnosti.
Tokom Ramazana, muslimani jedu u dva perioda: pre zore (sahur) i nakon zalaska sunca (iftar).
Praznik označava kraj tridesetodnevnog ramazanskog posta, tokom kojeg su se vernici uzdržavali od svih grehova, obnovili svoja znanja i potvrdili svoju pokornost Bogu.
Ajeti 56:68-74 otkrivaju kako svakodnevni darovi prirode oblikuju naš odnos s Alahom i podstiču na zahvalnost i pažnju prema svetu oko nas.
Stihovi sure Ar-Rahman 55:1–13 povezuju Božiju blizinu, ljudsko poreklo i kosmički poredak, podsećajući da najvažnije često primetimo tek kada se um utiša.
Ajeti 51:20-23 pokazuju kako tragovi Božije prisutnosti postoje u zemlji, u čoveku i u nebesima, pozivajući na introspektivno otkrivanje sopstvene duhovne snage.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Beloruska Biskupska konferencija saopštila je da su oci Henrjk Akalotovič i Andrej Juhnjevič, posle godina provedenih u kaznenim kolonijama, oslobođeni zahvaljujući diplomatskoj misiji Vatikana.
Uz laserske zrake, dimne efekte i poruku iz Vatikana, otac Giljerme pretvorio je prostor ispred Katedrale svete Elizabete u događaj koji je spojio tradiciju i elektronsku muziku, obeleživši 75. rođendan nadbiskupa Bernarda Bobera.
Detaljan i jednostavan vodič kroz običaje, protokol, oblačenje i slavlje - idealan za svakoga ko ranije nije prisustvovao jednoj od najdubljih i najveselijih svadbenih ceremonija.
Ajeti 57:1–6 vode kroz nevidljive i vidljive svetove, otkrivajući moć, mudrost i prisutnost Boga u svakom trenutku – od stvaranja neba i Zemlje do svakodnevnih ljudskih misli i dela.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Godišnji izveštaj Opservatorije u Beču pokazuje ubistva, paljenje crkava i pravne progone, a stručnjaci upozoravaju da društvo i zakonodavci moraju reagovati da bi zaštitili verska prava.
Donosimo detaljan vodič: od testa i masnoće do pravilnog zatvaranja svake mantije, onako kako su radile iskusne domaćice.
Detaljan i jednostavan vodič kroz običaje, protokol, oblačenje i slavlje - idealan za svakoga ko ranije nije prisustvovao jednoj od najdubljih i najveselijih svadbenih ceremonija.