TANJUG/ Stranka pravde i pomirenja/ Made with Google AI, Tanjug/Dragan Kujundžić
Inicijativa Usamea Zukorlića da se na vakufskoj parceli izgradi veliki versko-obrazovni kompleks otvara šira pitanja – o nasleđu rahmetli muftije Zukorlića, o borbi za imovinu i o mestu bošnjačke zajednice u Srbiji i Evropi.
Novi Pazar je navikao da mu se istorija ne obraća tiho. Ovaj grad pamti vekove u kojima su se vera, vlast i identitet sudarali jednako često koliko su se i susretali. Zato vest da bi baš ovde mogao da nikne islamski centar koji bi po obimu i značaju nadmašio sve slične ustanove u Evropi ne zvuči kao obična urbanistička najava, već kao poruka koja otvara velika pitanja – o ambicijama, o nasleđu i o smeru u kojem jedna zajednica želi da ide.
Od ideje do projekta koji prevazilazi lokalne okvire
Inicijativu za izgradnju Islamskog centra „Muftija Muamer Zukorlić“ u Novom Pazaru pokrenuo je Usame Zukorlić, sin rahmetli muftije. Prema predstavljenim planovima, reč je o projektu koji bi trebalo da preraste u najveći islamski centar u Evropi – verski kompleks koji ne bi bio samo mesto molitve, već i mesto obrazovanja, kulture i nauke.
srbija.gov.rs
Usame Zukorlić
Kako se navodi u saopštenju Stranke pravde i pomirenja, inicijativa se oslanja na viziju rahmetli muftije Muamera Zukorlića, koji je još 2006. godine položio kamen-temeljac za izgradnju najveće džamije u Evropi, na vakufskoj parceli Musala, na Bolničkim livadama, nakon njenog oslobađanja. Taj trenutak, podsećaju iz SPP-a, označio je početak dugotrajne borbe za očuvanje vakufske imovine i za pravo Islamske zajednice da slobodno razvija svoje verske, obrazovne i kulturne institucije.
Novi Pazar kao duhovno središte
Predsednik Stranke pravde i pomirenja Usame Zukorlić ističe da Novi Pazar nije samo geografska tačka na mapi Srbije, već istorijsko i duhovno središte islama na Balkanu, te da kao takav zaslužuje infrastrukturne i institucionalne projekte koji odgovaraju njegovoj ulozi i značaju. U tom kontekstu, ideja o velikom islamskom centru ne pojavljuje se kao izolovana zamisao, već kao deo šire koncepcije dugoročnog razvoja.
Poseban naglasak stavljen je na pitanje vakufske imovine. Zukorlić otvoreno poručuje da su „pokušaji ugrožavanja vakufske imovine neprihvatljivi“ i da je „odbrana vakufa trajna obaveza naroda“. U toj rečenici sažeta je suština čitave inicijative: bez rešavanja imovinskih i pravnih pitanja nema ni ozbiljnih, dugoročnih projekata.
Više od džamije: obrazovanje, kultura i nauka
Prema najavama, budući islamski centar ne bi se završavao na zidovima jedne džamije. Planirani kompleks obuhvatao bi obrazovne, kulturne i naučne sadržaje, čime bi se Novi Pazar dodatno pozicionirao kao važno središte islamskog obrazovanja i kulture, ne samo u Srbiji, već i šire.
U tom kontekstu, Usame Zukorlić podseća da je 2021. godine bio član tročlane komisije koja je radila na pripremi idejnog rešenja za Evropski muslimanski univerzitet (EMU), što se uklapa u širu viziju razvoja islamskog obrazovanja na evropskom tlu. I tada, kao i sada, ideja je bila da se stvore institucije koje neće služiti samo dnevnim potrebama, već dugoročnom oblikovanju obrazovanih i odgovornih generacija.
Između politike, prava i velike ambicije
Iako su svi ovi projekti još u fazi pripreme, Zukorlić izražava uverenje da će u skorije vreme biti stvoreni uslovi za njihovu realizaciju.
Da li će Novi Pazar zaista postati mesto na kome će se nalaziti najveći islamski centar u Evropi zavisiće od mnogo faktora – političkih, pravnih, društvenih i ekonomskih. Ali već sada je jasno da ova inicijativa prevazilazi okvire jedne građevine: ona otvara pitanje identiteta, istorijskog kontinuiteta i mesta koje islam i bošnjačka zajednica žele da zauzmu u Srbiji i širem evropskom prostoru.
U tom smislu, priča o budućem islamskom centru nije samo priča o betonu i kupolama, već o ambiciji da se jednom gradu i jednom narodu vrati osećaj dugoročne vizije – i prava da je sam oblikuje.
Sveta knjiga islama u rukama prvog čoveka najvećeg američkog grada pokreće debate o religijskoj raznolikosti, javnom životu i mestu muslimana u društvu.
Između Rođenja Hristovog i Bogojavljenja, Crkva je sačuvala drevni ritam radosti: deset dana bez posta i bez venčanja - vreme u kome se ne broje sati, već smisao.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 32. ponedeljak po Duhovima objašnjava zašto prava vlast pripada onima koji slede Hrista i kako svetitelji nalaze istinsku nagradu izvan zemaljskih sila.
Pravoslavni vernici danas slave Svetu mučenicu Anisiju po starom kalendaru i Svetu mučenicu Tatjanu po novom. Katolici proslavljaju Svetog Arkadija, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Gest oca Gavrila i Džemila-efendije Destanovića postao je simbol zajedništva u Lukocrevu, gde putevi ne povezuju samo bogomolje, već i ljude različitih vera.
Snimak koji kruži društvenim mrežama podigao je prašinu - zbog jednog zagrljaja u dvorištu džamije sada im preti kazna za javno vređanje verskih vrednosti.
Na petu godišnjicu pretvaranja velike pravoslavne svetinje u džamiju, turski predsednik izazvao ogorčenje sveta rečima da je oslobodio spomenik i vratio ga „molitvi Muhameda“.
U jednom jutru ostao je bez oca i porodice, sedam meseci proveo u logoru, a danas svedoči kako se čovek ne spašava mržnjom, već odlukom da zlo ne ponese u sebi.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Izjava nekadašnjeg reis-ul-uleme Mustafe Cerića rasplamsava strasti u regionu, dok Episkop Sergije i Mitropolit Fotije upozoravaju na opasnost od političkih eksperimenta sa vekovnim crkvenim tradicijama i mir među narodima.