TANJUG/ Stranka pravde i pomirenja/ Made with Google AI, Tanjug/Dragan Kujundžić
Inicijativa Usamea Zukorlića da se na vakufskoj parceli izgradi veliki versko-obrazovni kompleks otvara šira pitanja – o nasleđu rahmetli muftije Zukorlića, o borbi za imovinu i o mestu bošnjačke zajednice u Srbiji i Evropi.
Novi Pazar je navikao da mu se istorija ne obraća tiho. Ovaj grad pamti vekove u kojima su se vera, vlast i identitet sudarali jednako često koliko su se i susretali. Zato vest da bi baš ovde mogao da nikne islamski centar koji bi po obimu i značaju nadmašio sve slične ustanove u Evropi ne zvuči kao obična urbanistička najava, već kao poruka koja otvara velika pitanja – o ambicijama, o nasleđu i o smeru u kojem jedna zajednica želi da ide.
Od ideje do projekta koji prevazilazi lokalne okvire
Inicijativu za izgradnju Islamskog centra „Muftija Muamer Zukorlić“ u Novom Pazaru pokrenuo je Usame Zukorlić, sin rahmetli muftije. Prema predstavljenim planovima, reč je o projektu koji bi trebalo da preraste u najveći islamski centar u Evropi – verski kompleks koji ne bi bio samo mesto molitve, već i mesto obrazovanja, kulture i nauke.
srbija.gov.rs
Usame Zukorlić
Kako se navodi u saopštenju Stranke pravde i pomirenja, inicijativa se oslanja na viziju rahmetli muftije Muamera Zukorlića, koji je još 2006. godine položio kamen-temeljac za izgradnju najveće džamije u Evropi, na vakufskoj parceli Musala, na Bolničkim livadama, nakon njenog oslobađanja. Taj trenutak, podsećaju iz SPP-a, označio je početak dugotrajne borbe za očuvanje vakufske imovine i za pravo Islamske zajednice da slobodno razvija svoje verske, obrazovne i kulturne institucije.
Novi Pazar kao duhovno središte
Predsednik Stranke pravde i pomirenja Usame Zukorlić ističe da Novi Pazar nije samo geografska tačka na mapi Srbije, već istorijsko i duhovno središte islama na Balkanu, te da kao takav zaslužuje infrastrukturne i institucionalne projekte koji odgovaraju njegovoj ulozi i značaju. U tom kontekstu, ideja o velikom islamskom centru ne pojavljuje se kao izolovana zamisao, već kao deo šire koncepcije dugoročnog razvoja.
Poseban naglasak stavljen je na pitanje vakufske imovine. Zukorlić otvoreno poručuje da su „pokušaji ugrožavanja vakufske imovine neprihvatljivi“ i da je „odbrana vakufa trajna obaveza naroda“. U toj rečenici sažeta je suština čitave inicijative: bez rešavanja imovinskih i pravnih pitanja nema ni ozbiljnih, dugoročnih projekata.
Više od džamije: obrazovanje, kultura i nauka
Prema najavama, budući islamski centar ne bi se završavao na zidovima jedne džamije. Planirani kompleks obuhvatao bi obrazovne, kulturne i naučne sadržaje, čime bi se Novi Pazar dodatno pozicionirao kao važno središte islamskog obrazovanja i kulture, ne samo u Srbiji, već i šire.
U tom kontekstu, Usame Zukorlić podseća da je 2021. godine bio član tročlane komisije koja je radila na pripremi idejnog rešenja za Evropski muslimanski univerzitet (EMU), što se uklapa u širu viziju razvoja islamskog obrazovanja na evropskom tlu. I tada, kao i sada, ideja je bila da se stvore institucije koje neće služiti samo dnevnim potrebama, već dugoročnom oblikovanju obrazovanih i odgovornih generacija.
Između politike, prava i velike ambicije
Iako su svi ovi projekti još u fazi pripreme, Zukorlić izražava uverenje da će u skorije vreme biti stvoreni uslovi za njihovu realizaciju.
Da li će Novi Pazar zaista postati mesto na kome će se nalaziti najveći islamski centar u Evropi zavisiće od mnogo faktora – političkih, pravnih, društvenih i ekonomskih. Ali već sada je jasno da ova inicijativa prevazilazi okvire jedne građevine: ona otvara pitanje identiteta, istorijskog kontinuiteta i mesta koje islam i bošnjačka zajednica žele da zauzmu u Srbiji i širem evropskom prostoru.
U tom smislu, priča o budućem islamskom centru nije samo priča o betonu i kupolama, već o ambiciji da se jednom gradu i jednom narodu vrati osećaj dugoročne vizije – i prava da je sam oblikuje.
Sveta knjiga islama u rukama prvog čoveka najvećeg američkog grada pokreće debate o religijskoj raznolikosti, javnom životu i mestu muslimana u društvu.
U besedi za utorak 7. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristu kao izvoru utehe i podseća da iskušenja ne mogu nadjačati srce ispunjeno verom i nadom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike i besrebrenike Kozmu i Damjana po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Akila. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Kamila de Lelisa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dobili su dar isceljenja, a za svoju pomoć nisu tražili ništa osim vere u Hrista, a njihov život ostao je primer milosrđa, služenja drugima i nepokolebljivosti uprkos progonima.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Pogođeni Novi Pazar, Tutin i Sjenica - nestali prilozi vernika, a tragovi upućuju na pažljivo isplanirane akcije dok policija pokušava da razotkrije ko stoji iza svega.
Gest oca Gavrila i Džemila-efendije Destanovića postao je simbol zajedništva u Lukocrevu, gde putevi ne povezuju samo bogomolje, već i ljude različitih vera.
Mala Lutfije džamija, poznata i kao „Odbegla džamija“, skriva više od jednog veka istorije i vere, dok šum vode ispod temelja stvara jedinstvenu atmosferu koju turisti i vernici pamte zauvek.
Snimak koji kruži društvenim mrežama podigao je prašinu - zbog jednog zagrljaja u dvorištu džamije sada im preti kazna za javno vređanje verskih vrednosti.
Potomci Aronovih sinova vekovima čuvaju drevnu tradiciju, imaju posebne počasti u bogoslužbenom životu judaizma, ali i stroga pravila koja ih razlikuju od drugih vernika.
Od gematrije i mističnih tumačenja do svetih tekstova i običaja, brojevi u jevrejskoj tradiciji nisu samo oznake količine već nose duboku simboliku koja otkriva pogled judaizma na stvaranje, veru, čoveka i zajednicu.
Devojčica sa porodicom otkriva da se najlepši dar za veliki praznik svetih apostola Petra i Pavla ne krije u stvarima, već u ljubavi, dobroti i malim delima učinjenim od srca.
Neočekivani susret na ulici postao je povod da iguman Manastira Podmaine progovori o iskušenjima, veri i načinu na koji hrišćanin treba da odgovori na neprijatnosti.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Jedan od najvećih ruskih duhovnika upozoravao je da čovek lako može da postane zarobljenik sopstvenih briga, pretpostavki i neprestanog preispitivanja, a izlaz je video u jednostavnom životu sa Bogom.