ON JE MOLITVOM LEČIO SVAKU BOLEST: Danas je Sveti Partenije Lampsakijski
Još od ranog detinjstva bio je udostojen blagodati Božje koju je skrivao pred ljudima.
Bio je vrlo ugledan vlastelin u Carigradu pre nego što se zamonašio.
Srpska pravoslavna crkva 27. februara slavi Prepodobnog Avksentija. Bio je vrlo ugledan vlastelin u Carigradu među vlastelom i dvorjanima cara Teodosija Mlađega. Oduševljen hrišćanstvom, Aksentije se zamonašio i vrlo brzo napustio Carigrad.
"Kada se počeše o njemu pohvale govoriti, on pobeže od ljudskih pohvala i nastani se na jednoj gori blizu Halkidona, koja se posle prozva Aksentijeva gora. Ne ostvari mu se želja da ostane tu zauvek skriven od ljudi, jer nađoše ga čobani i razglasiše ga", piše u žitijama.
Počeli su ubrzo da mu dovode bolesnike na isceljenje. I on je mnoge iscelio.
"Slepome povrati vid, gubave očisti, pomazav ih jelejem, tako i uzetoga podiže, i mnoge demonijake oslobodi demona. Sve je to za divljenje, ali je njegova smernost još za veće divljenje".
Kad god su ga molili da nekoga isceli, on se branio rečima: "I ja sam čovek grešan"!
Ali, prinuđen mnogim molbama, on je pristupao isceljenju na sledeće načine: ili je pozivao sve prisutne da se s njim zajedno pomole Bogu za bolesnika; ili je prvo utvrđivao veru u ljudima, pa onda im govorio, da će im Bog dati po veri; ili je govorio nad glavom bolesnikovom: "Isceljuje te Gospod Isus Hristos"!
To je sve činio, samo da se ne bi čudotvorstvo pripisivalo njemu nego Bogu.
Učestvovao na IV vaseljenskom saboru u Halkidonu i silno štitio pravoslavlje od jeresi Evtihijeve i Nestorijeve.
Umro je u dubokoj starosti 470. godine.
Tropar - Prepodobni Avksentije (glas 1):
Kao pustinjski žitelj i u telu Anđeo i čudotvorac, pokazao si se bogonosni oče naš Avksentije. Postom, bdenjem i molitvama, nebeske darove si primio, isceljujući bolesti onih koji ti sa verom dolaze. Slava Onome koji ti je dao snagu, koji te je proslavio i koji kroz tebe daruje svima isceljenje.
Još od ranog detinjstva bio je udostojen blagodati Božje koju je skrivao pred ljudima.
Sveštenomučenik Haralampije je bio episkop u Magneziji i postradao je za Hrista u svojoj stotrinaestoj godini.
Tri puta su ga jeretici udaljavali sa mesta arhiepiskopa i progonili u Jermeniju.
Sveti Simeon je otac Svetog Save, a doba njegove vladavine smatra se prelomnim periodom u srpskoj istoriji i kulturi.
Za Jerusalim je upozorio da će stradati zbog bezakonja njegovih poglavara, koji uzimaju mito, sveštenika koji uče za platu i proroka koji gataju za novac.
Najpre je bio rimski vojnik zadužen da čuva hrišćanskog zatvorenika, a upravo taj susret doveo ga je do vere zbog koje će kasnije pred carem odbiti da se odrekne Hrista.
Pred carem Dioklecijanom nisu se odrekli vere, a posle tri godine provedene u tamnici bačeni su u užarenu peć zajedno sa drugim hrišćanima.
Đakon iz Katane prošao je kroz tamnicu, gladovanje i surovo mučenje, ali ono što je učinio neposredno pre smrti ostalo je zabeleženo kao snažno svedočanstvo vere u Hrista.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Miheja po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Prepodobni Pimen Veliki. Katolička crkva obeležava spomendan Svete Monike, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Za Jerusalim je upozorio da će stradati zbog bezakonja njegovih poglavara, koji uzimaju mito, sveštenika koji uče za platu i proroka koji gataju za novac.
Crkva kroz molitve, troparе i stihire postepeno uvodi vernike u tajnu događaja koji se proslavlja, a ovaj čin ima duboko liturgijsko značenje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Ipolita i Odanije Preobraženja Gospodnjeg po starom, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti mučenici Adrijan i Natalija. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog pape Zefirina, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Za Jerusalim je upozorio da će stradati zbog bezakonja njegovih poglavara, koji uzimaju mito, sveštenika koji uče za platu i proroka koji gataju za novac.
Strah je prirodna ljudska reakcija, ali on postaje opasan kada nam zarobi dušu i udalji nas od Boga.
Za Crkvu nedelja nije običan dan.
Jedna neobična avantura naučila je Milicu da se ne plaši sujeverja, već da veruje Bogu i čini dobro.
Recept iz manastirske kuhinje donosi topao i hranljiv obrok bez dodavanja ulja, idealan za dane kada se posti na vodi.
Za Crkvu nedelja nije običan dan.
Crkva kroz molitve, troparе i stihire postepeno uvodi vernike u tajnu događaja koji se proslavlja, a ovaj čin ima duboko liturgijsko značenje.