MONAH KOJI JE POSTIDEO I ANTONIJA VELIKOG: Sutra je Prepodobni Pavle Tivejski
Do kakve je duhovne visine dostigao ovaj monah, svedočio je niko drugi do sveti Antonije Veliki, koji je jednom, posetivši Pavla, video kako mu zveri i ptice služe.
Ovaj veliki islamski praznik predstavljaju duboko ukorenjenu tradiciju koja spaja duhovnost, porodicu i zajednicu, a ove godine obeležava se 16. juna. Kroz molitvu, žrtvu i solidarnost, vernici stvaraju atmosferu ljubavi i zajedništva koja odjekuje daleko izvan njihovih domova.
Islamska zajednica ove godine Kurban-bajram proslavlja u nedelju 16. juna, tako da su pripreme za ovaj verski praznik narednih dana intenzivne. Datum Kurban-bajrama svake godine je različit, jer je određen islamskim kalendarom u kojem godina ima 354 ili 355 dana, zbog toga što se sastoji od 12 lunarnih meseci, dok u gregorijanskom kalendaru ima 365 dana, sa prestupnom godinom koja ima 366 dana. Dani Tašrika počinju jutarnjom molitvom (sabah namazom) 9. dana meseca “Zu el Hidža” i traju do popodnevne molitve (ikindija namaza) 13. dana istog meseca, ukupno pet dana i četiri noći.
Jedan od osnovnih aspekata Kurban-bajrama je poštovanje šerijatskih pravila prilikom pripreme i žrtvovanja kurbana. Šerijat nalaže stroga pravila o odabiru i načinu žrtvovanja životinje, koja moraju biti ispunjena kako bi se ovaj čin smatrao verski ispravnim.
Prva faza priprema podrazumeva duhovnu obnovu. Vernici se posvećuju molitvama i postu, dok posećuju džamije i učestvuju u verskim okupljanjima. Posebna pažnja posvećuje se učenju o značaju Kurban-bajrama, kako bi se produbilo razumevanje i poštovanje prema tradiciji.
Među najvažnijim aspektina priprema za Kurban-bajram je nabavka i priprema kurbana – životinje koja će biti žrtvovana. Porodice pažljivo biraju svoje kurbane, najčešće ovce ili goveda, pridržavajući se strogih verskih pravila o načinu odabira i žrtvovanja životinje. Tradicionalno, jedan deo mesa zadržava se za porodične obroke, drugi deo se deli prijateljima i komšijama, a treći deo se daje siromašnima, čime se ispunjava princip solidarnosti i brige za zajednicu.
Kuće se temeljno čiste i ukrašavaju, a žene pripremaju bogate obroke i poslastice koje će se služiti tokom prazničnih dana. Pored kurbanskog mesa, tradicionalna jela i poslastice zauzimaju centralno mesto na trpezama, dok se porodice i prijatelji okupljaju na svečanim večerama. Posebna pažnja posvećuje se dekorisanju domova, kako bi se stvorila atmosfera radosti i zajedništva.
Tokom Kurban-bajrama, vernici se okupljaju na jutarnjim molitvama u džamijama, a potom posećuju groblja, gde se sećaju svojih preminulih rođaka i prijatelja, moleći se za njihove duše. Posete rodbini i prijateljima su neizostavan deo prazničnih običaja, a darivanje, posebno najmlađih, donosi radost i osmehe na lica svih prisutnih.
Humanitarni aspekt praznika takođe igra ključnu ulogu. Islamska zajednica organizuje akcije deljenja kurbanskog mesa siromašnima i ugroženima, čime se dodatno jača osećaj solidarnosti i zajedništva. Ove akcije često uključuju saradnju sa lokalnim organizacijama i institucijama, kako bi se pomoć što efikasnije distribuirala onima kojima je najpotrebnija.


Veliki bajram nije samo praznik žrtvovanja, već i vreme kada iskrenost, poštovanje i zajedništvo dolaze do izražaja u svakom rukovanju, poljupcu ruke ili izgovorenoj čestitki. Evo šta je važno znati da ne pogrešite kada nekome poželite blagosloven praznik.
U dirljivoj poruci upućenoj islamskim vernicima, poglavar SPC pozvao je na molitvu, razumevanje i građenje društva zasnovanog na vrednostima milosrđa, dobra i međusobnog poštovanja.
Na početku četvorodnevne svetkovine koja slavi tradiciju klanja kurbana i duhovno putovanje miliona muslimana u Meku i Medinu, predsednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, muftija Mevlud Dudića poslao snažnu poruku.
Bajramsku sofru posetio je i novovaroški imam Ismet Bihorac, čestitajući praznik prisutnima.
Od prvih pokreta u utrobi do svakodnevnih odluka – ajeti iz sure Āli Imran (3:5 6) otkrivaju koliko je život pažljivo oblikovan, podsećajući nas da ništa na nebu ni na Zemlji nije skriveno od Alahovog znanja i moći.
Stihovi 2:284-285 iz Kurana otkrivaju kako svaka misao, delo i osećanje oblikuju našu svakodnevnicu i podsećaju na odgovornost pred Božijom prisutnošću.
Francuski predsednik još uvek nije dobio audijenciju kod pape Lava XIV, a prema izveštajima, razlog nije administrativni propust, već svesna odluka Svetog Oca.
Predsednik SAD Donald Tramp uputio je poglavaru Rimokatoličke crkve poziv da se pridruži „Savetu za mir“, telu koje bi trebalo da oblikuje posleratni poredak u kriznim područjima sveta.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
U besedi za utorak sedmice mitara i fariseja otkriva se skriveno Carstvo Božje, gde prolazna moć ovih zemaljskih vladara ne znači ništa, a pravednici uživaju večnu slavu.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Savu po starom kalendaru i Prenos moštiju Svetog Jovana Zlatousta po novom. Katolici obeležavaju spomendan Svete Anđele Meriči, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Na praznik prvog srpskog arhiepiskopa, vernici imaju priliku da kroz molitvu koju je napisao vladika Nikolaj Velimirović pronađu unutrašnji mir, snagu, zajedništvo i dobiju blagoslov.