OVAKO SE JEDINO MOŽETE ODBRANITI OD ĐAVOLA! Starac Nikon kaže da je to jedino oružje koje nepomenik nema
Smirenje je temelj duhovnog života, štit od gordosti i uslov za istinsku bliskost s Bogom.
Ovaj veliki islamski praznik predstavljaju duboko ukorenjenu tradiciju koja spaja duhovnost, porodicu i zajednicu, a ove godine obeležava se 16. juna. Kroz molitvu, žrtvu i solidarnost, vernici stvaraju atmosferu ljubavi i zajedništva koja odjekuje daleko izvan njihovih domova.
Islamska zajednica ove godine Kurban-bajram proslavlja u nedelju 16. juna, tako da su pripreme za ovaj verski praznik narednih dana intenzivne. Datum Kurban-bajrama svake godine je različit, jer je određen islamskim kalendarom u kojem godina ima 354 ili 355 dana, zbog toga što se sastoji od 12 lunarnih meseci, dok u gregorijanskom kalendaru ima 365 dana, sa prestupnom godinom koja ima 366 dana. Dani Tašrika počinju jutarnjom molitvom (sabah namazom) 9. dana meseca “Zu el Hidža” i traju do popodnevne molitve (ikindija namaza) 13. dana istog meseca, ukupno pet dana i četiri noći.
Jedan od osnovnih aspekata Kurban-bajrama je poštovanje šerijatskih pravila prilikom pripreme i žrtvovanja kurbana. Šerijat nalaže stroga pravila o odabiru i načinu žrtvovanja životinje, koja moraju biti ispunjena kako bi se ovaj čin smatrao verski ispravnim.
Prva faza priprema podrazumeva duhovnu obnovu. Vernici se posvećuju molitvama i postu, dok posećuju džamije i učestvuju u verskim okupljanjima. Posebna pažnja posvećuje se učenju o značaju Kurban-bajrama, kako bi se produbilo razumevanje i poštovanje prema tradiciji.
Među najvažnijim aspektina priprema za Kurban-bajram je nabavka i priprema kurbana – životinje koja će biti žrtvovana. Porodice pažljivo biraju svoje kurbane, najčešće ovce ili goveda, pridržavajući se strogih verskih pravila o načinu odabira i žrtvovanja životinje. Tradicionalno, jedan deo mesa zadržava se za porodične obroke, drugi deo se deli prijateljima i komšijama, a treći deo se daje siromašnima, čime se ispunjava princip solidarnosti i brige za zajednicu.
Kuće se temeljno čiste i ukrašavaju, a žene pripremaju bogate obroke i poslastice koje će se služiti tokom prazničnih dana. Pored kurbanskog mesa, tradicionalna jela i poslastice zauzimaju centralno mesto na trpezama, dok se porodice i prijatelji okupljaju na svečanim večerama. Posebna pažnja posvećuje se dekorisanju domova, kako bi se stvorila atmosfera radosti i zajedništva.
Tokom Kurban-bajrama, vernici se okupljaju na jutarnjim molitvama u džamijama, a potom posećuju groblja, gde se sećaju svojih preminulih rođaka i prijatelja, moleći se za njihove duše. Posete rodbini i prijateljima su neizostavan deo prazničnih običaja, a darivanje, posebno najmlađih, donosi radost i osmehe na lica svih prisutnih.
Humanitarni aspekt praznika takođe igra ključnu ulogu. Islamska zajednica organizuje akcije deljenja kurbanskog mesa siromašnima i ugroženima, čime se dodatno jača osećaj solidarnosti i zajedništva. Ove akcije često uključuju saradnju sa lokalnim organizacijama i institucijama, kako bi se pomoć što efikasnije distribuirala onima kojima je najpotrebnija.
Veliki bajram nije samo praznik žrtvovanja, već i vreme kada iskrenost, poštovanje i zajedništvo dolaze do izražaja u svakom rukovanju, poljupcu ruke ili izgovorenoj čestitki. Evo šta je važno znati da ne pogrešite kada nekome poželite blagosloven praznik.
U dirljivoj poruci upućenoj islamskim vernicima, poglavar SPC pozvao je na molitvu, razumevanje i građenje društva zasnovanog na vrednostima milosrđa, dobra i međusobnog poštovanja.
Na početku četvorodnevne svetkovine koja slavi tradiciju klanja kurbana i duhovno putovanje miliona muslimana u Meku i Medinu, predsednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, muftija Mevlud Dudića poslao snažnu poruku.
Bajramsku sofru posetio je i novovaroški imam Ismet Bihorac, čestitajući praznik prisutnima.
Dobra ispovest zahteva hrabrost, iskrenost, poniznost i iskrenu želju da se ponovo sjedinimo sa Bogom.
Danas je taj običaj "komercijalizovan" pa roditelji za bar/bat micvu moraju da daju veliku količinu novca.
Od tada sveštenik prima brojna svedočanstva o fizičkom i duhovnom isceljenju zajvaljujući Svetom Šarbelu.
Najveći broj vernika nalazi se u Indoneziji - oko 240 miliona (podatak iz 2020. godine).
Dobra ispovest zahteva hrabrost, iskrenost, poniznost i iskrenu želju da se ponovo sjedinimo sa Bogom.
Manastir Visoki Dečani posećuju turisti i vernici ne samo iz naše zemlje već iz celog sveta.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.
Sa blagoslovom vladike Arsenija, galerija Sinagoga postala je mesto gde fotografije, rukopisi i liturgijski predmeti pričaju priču o veri, ljubavi i nesebičnom služenju Svetog Dositeja Niškog i Zagrebačkog.
Recept iz Velikog posnog kuvara autorke Nade Marković otkriva kako se od najjednostavnijih sastojaka može napraviti brzo, ukusno i iznenađujuće fino jelo koje će obogatiti svaku trpezu u vreme posta.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 11. sredu po Duhovima objašnjava razliku između starog i novog zakona i način na koji Božja reč obogaćuje svakog čoveka.
Od svetih hramova do naših domova – saznajte kako pravilno kađenje i izgovorena molitva donose duhovni mir, štite prostor i prizivaju Svetoga Duha.