OVI LJUDI OSTAĆE NA NOGAMA ČAK I CEO SVET DA SE RUŠI! Starac Emilijan otkriva šta ih razlikuje od ostalih!
Čovek koji živi molitvom ne postaje ravnodušan prema svetu, već slobodan od robovanja okolnostima.
Ovaj veliki islamski praznik predstavljaju duboko ukorenjenu tradiciju koja spaja duhovnost, porodicu i zajednicu, a ove godine obeležava se 16. juna. Kroz molitvu, žrtvu i solidarnost, vernici stvaraju atmosferu ljubavi i zajedništva koja odjekuje daleko izvan njihovih domova.
Islamska zajednica ove godine Kurban-bajram proslavlja u nedelju 16. juna, tako da su pripreme za ovaj verski praznik narednih dana intenzivne. Datum Kurban-bajrama svake godine je različit, jer je određen islamskim kalendarom u kojem godina ima 354 ili 355 dana, zbog toga što se sastoji od 12 lunarnih meseci, dok u gregorijanskom kalendaru ima 365 dana, sa prestupnom godinom koja ima 366 dana. Dani Tašrika počinju jutarnjom molitvom (sabah namazom) 9. dana meseca “Zu el Hidža” i traju do popodnevne molitve (ikindija namaza) 13. dana istog meseca, ukupno pet dana i četiri noći.
Jedan od osnovnih aspekata Kurban-bajrama je poštovanje šerijatskih pravila prilikom pripreme i žrtvovanja kurbana. Šerijat nalaže stroga pravila o odabiru i načinu žrtvovanja životinje, koja moraju biti ispunjena kako bi se ovaj čin smatrao verski ispravnim.
Prva faza priprema podrazumeva duhovnu obnovu. Vernici se posvećuju molitvama i postu, dok posećuju džamije i učestvuju u verskim okupljanjima. Posebna pažnja posvećuje se učenju o značaju Kurban-bajrama, kako bi se produbilo razumevanje i poštovanje prema tradiciji.
Među najvažnijim aspektina priprema za Kurban-bajram je nabavka i priprema kurbana – životinje koja će biti žrtvovana. Porodice pažljivo biraju svoje kurbane, najčešće ovce ili goveda, pridržavajući se strogih verskih pravila o načinu odabira i žrtvovanja životinje. Tradicionalno, jedan deo mesa zadržava se za porodične obroke, drugi deo se deli prijateljima i komšijama, a treći deo se daje siromašnima, čime se ispunjava princip solidarnosti i brige za zajednicu.
Kuće se temeljno čiste i ukrašavaju, a žene pripremaju bogate obroke i poslastice koje će se služiti tokom prazničnih dana. Pored kurbanskog mesa, tradicionalna jela i poslastice zauzimaju centralno mesto na trpezama, dok se porodice i prijatelji okupljaju na svečanim večerama. Posebna pažnja posvećuje se dekorisanju domova, kako bi se stvorila atmosfera radosti i zajedništva.
Tokom Kurban-bajrama, vernici se okupljaju na jutarnjim molitvama u džamijama, a potom posećuju groblja, gde se sećaju svojih preminulih rođaka i prijatelja, moleći se za njihove duše. Posete rodbini i prijateljima su neizostavan deo prazničnih običaja, a darivanje, posebno najmlađih, donosi radost i osmehe na lica svih prisutnih.
Humanitarni aspekt praznika takođe igra ključnu ulogu. Islamska zajednica organizuje akcije deljenja kurbanskog mesa siromašnima i ugroženima, čime se dodatno jača osećaj solidarnosti i zajedništva. Ove akcije često uključuju saradnju sa lokalnim organizacijama i institucijama, kako bi se pomoć što efikasnije distribuirala onima kojima je najpotrebnija.


Veliki bajram nije samo praznik žrtvovanja, već i vreme kada iskrenost, poštovanje i zajedništvo dolaze do izražaja u svakom rukovanju, poljupcu ruke ili izgovorenoj čestitki. Evo šta je važno znati da ne pogrešite kada nekome poželite blagosloven praznik.
U dirljivoj poruci upućenoj islamskim vernicima, poglavar SPC pozvao je na molitvu, razumevanje i građenje društva zasnovanog na vrednostima milosrđa, dobra i međusobnog poštovanja.
Na početku četvorodnevne svetkovine koja slavi tradiciju klanja kurbana i duhovno putovanje miliona muslimana u Meku i Medinu, predsednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, muftija Mevlud Dudića poslao snažnu poruku.
Nakon prvog dana najvećeg islamskog praznika sledi mirniji dan ispunjen posetama, porodičnim okupljanjima i sećanjem na bližnje, u kojem se bajramska poruka živi kroz svakodnevne odnose.
Najvažnije promene odnose se na sastav zakonodavnog tela, upravljanje državom i organizaciju pravosuđa.
Više od jednog veka zaboravljen letak iz manastirske apoteke opisuje napitak od koke i kole, čiji sastav podseća na recept iz kojeg je kasnije nastala Koka-kola, otvarajući veliku istorijsku misteriju.
Posle opsežne potrage uhapšen muškarac koji se sumnjiči da je zapalio oltar kod crkve Svetog Jakova i ispisao uvredljive poruke na Gospinom kipu; policija nastavlja istragu kako bi utvrdila motiv napada.
Nepoznati počinioci ispisali uvredljive poruke na verskim obeležjima i izazvali požar kod crkve Svetog Jakova, dok iz poznatog marijanskog svetilišta poručuju da neće biti osvete.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Na mestu gde je Stefan Uroš IV Dušan Nemanjić prvobitno sahranjen, nakon manastirske slave služen je parastos prvom srpskom caru.
U porti manastira, nakon svete arhijerejske liturgije episkopa Teodosija, održan je program posvećen srpskoj kulturi i tradiciji, a umetnici su pesmom podsetili na duhovno nasleđe Kosova i Metohije.
Episkopa raško-prizrenskog Teodosija u drevnoj zadužbini cara Dušana dočekali su iguman Mihailo sa bratstvom i vernim narodom, nakon čega je počela sveta arhijerejska liturgija.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnu Makrinu po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležavaju Sveti sveštenomučenici Makaveji. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Alfonsa Marije de Liguorija, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna od pouka velikog pravoslavnog duhovnika otkriva zašto čovek često vodi najteže borbe sa sopstvenim mislima, a ne sa onim što se zaista dogodilo.
Najvažnije promene odnose se na sastav zakonodavnog tela, upravljanje državom i organizaciju pravosuđa.