Ovaj veliki islamski praznik predstavljaju duboko ukorenjenu tradiciju koja spaja duhovnost, porodicu i zajednicu, a ove godine obeležava se 16. juna. Kroz molitvu, žrtvu i solidarnost, vernici stvaraju atmosferu ljubavi i zajedništva koja odjekuje daleko izvan njihovih domova.
Islamska zajednica ove godine Kurban-bajram proslavlja u nedelju 16. juna, tako da su pripreme za ovaj verski praznik narednih dana intenzivne. Datum Kurban-bajrama svake godine je različit, jer je određen islamskim kalendarom u kojem godina ima 354 ili 355 dana, zbog toga što se sastoji od 12 lunarnih meseci, dok u gregorijanskom kalendaru ima 365 dana, sa prestupnom godinom koja ima 366 dana. Dani Tašrika počinju jutarnjom molitvom (sabah namazom) 9. dana meseca “Zu el Hidža” i traju do popodnevne molitve (ikindija namaza) 13. dana istog meseca, ukupno pet dana i četiri noći.
Freepik
Kurban-bajram spaja duhovnost, porodicu i zajednicu
Jedan od osnovnih aspekata Kurban-bajrama je poštovanje šerijatskih pravila prilikom pripreme i žrtvovanja kurbana. Šerijat nalaže stroga pravila o odabiru i načinu žrtvovanja životinje, koja moraju biti ispunjena kako bi se ovaj čin smatrao verski ispravnim.
Prva faza priprema podrazumeva duhovnu obnovu. Vernici se posvećuju molitvama i postu, dok posećuju džamije i učestvuju u verskim okupljanjima. Posebna pažnja posvećuje se učenju o značaju Kurban-bajrama, kako bi se produbilo razumevanje i poštovanje prema tradiciji.
Među najvažnijim aspektina priprema za Kurban-bajram je nabavka i priprema kurbana – životinje koja će biti žrtvovana. Porodice pažljivo biraju svoje kurbane, najčešće ovce ili goveda, pridržavajući se strogih verskih pravila o načinu odabira i žrtvovanja životinje. Tradicionalno, jedan deo mesa zadržava se za porodične obroke, drugi deo se deli prijateljima i komšijama, a treći deo se daje siromašnima, čime se ispunjava princip solidarnosti i brige za zajednicu.
Freepik
U toku prazničnih dana pripremaju se darovi za bližnje, posebno za najmlađe
Kuće se temeljno čiste i ukrašavaju, a žene pripremaju bogate obroke i poslastice koje će se služiti tokom prazničnih dana. Pored kurbanskog mesa, tradicionalna jela i poslastice zauzimaju centralno mesto na trpezama, dok se porodice i prijatelji okupljaju na svečanim večerama. Posebna pažnja posvećuje se dekorisanju domova, kako bi se stvorila atmosfera radosti i zajedništva.
Tokom Kurban-bajrama, vernici se okupljaju na jutarnjim molitvama u džamijama, a potom posećuju groblja, gde se sećaju svojih preminulih rođaka i prijatelja, moleći se za njihove duše. Posete rodbini i prijateljima su neizostavan deo prazničnih običaja, a darivanje, posebno najmlađih, donosi radost i osmehe na lica svih prisutnih.
Humanitarni aspekt praznika takođe igra ključnu ulogu. Islamska zajednica organizuje akcije deljenja kurbanskog mesa siromašnima i ugroženima, čime se dodatno jača osećaj solidarnosti i zajedništva. Ove akcije često uključuju saradnju sa lokalnim organizacijama i institucijama, kako bi se pomoć što efikasnije distribuirala onima kojima je najpotrebnija.
Viktorija Sinis je nekada verovala da joj takav način života donosi slobodu i finansijsku sigurnost, a onda je donela odluku koja joj je promenila život.
Nakon prvog dana najvećeg islamskog praznika sledi mirniji dan ispunjen posetama, porodičnim okupljanjima i sećanjem na bližnje, u kojem se bajramska poruka živi kroz svakodnevne odnose.
U različitim geografskim područjima muslimani čestitaju Kurban-bajram sa posebnim izrazima koji odražavaju lokalne tradicije i jezike, ali svi nose jednu univerzalnu poruku - poruku radosti, zajedništva i blagoslova.
Na početku četvorodnevne svetkovine koja slavi tradiciju klanja kurbana i duhovno putovanje miliona muslimana u Meku i Medinu, predsednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, muftija Mevlud Dudića poslao snažnu poruku.
Jedan od najvažnijih praznika u islamu donosi dane molitve, darivanja i porodičnog okupljanja, a posebnu pažnju privlače tradicionalne čestitke i običaji koji se vekovima prenose među muslimanima.
Viktorija Sinis je nekada verovala da joj takav način života donosi slobodu i finansijsku sigurnost, a onda je donela odluku koja joj je promenila život.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Četvorogodišnja saradnja sa čuvenim londonskim klubom Fabric izazvala je oštre kritike, dok iz hrama poručuju da žele da privuku novu publiku i istorijski prostor približe onima koji ga inače ne posećuju.
Vernik kroz pričešće prima telo i krv Hristovu, ali takvom susretu treba da prethode molitva, pokajanje, praštanje i nastojanje da se srce očisti od greha.
Protojerej Andrej Jefanov objašnjava zašto monaški postrig nije obična životna odluka i upozorava šta bi značilo napustiti put koji je čovek dobrovoljno izabrao.