Na početku četvorodnevne svetkovine koja slavi tradiciju klanja kurbana i duhovno putovanje miliona muslimana u Meku i Medinu, predsednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, muftija Mevlud Dudića poslao snažnu poruku.
Vernici islamske veroispovesti danas proslavljaju prvi dan Kurban-bajrama, dan velikog Božijeg dobra. Ovaj praznik nosi izuzetnu važnost, obeležen klanjem kurbana - tradicijom Božijeg poslanika Ibrahima. Kurbansko meso se deli siromasima, prijateljima i komšijama, simbolizujući velikodušnost i brigu za zajednicu. Uz to, dani hadža, koji okupljaju milione muslimana u svetim mestima Meki i Medini, podsećaju na duhovno putovanje i peti stub islama koji svaki musliman treba da obavi čim stekne materijalne uslove za to. Hadžija, kao Alahov gost, dobija priliku za oprost greha, što je razlog okupljanja miliona muslimana na tlu kojim je koračao Muhamed.
ELVIS BARUKCIC / AFP / Profimedia
Predsednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, muftija Mevlud Dudić
Predsednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, muftija Mevlud Dudić, u svojoj bajramskoj poruci istakao je važnost sloge i zajedništva:
Neka među nama vlada sloga, neka nam zajedništvo u veri i ljubavi povrati samopouzdanje, neka svako radi svoj posao savesno i odgovorno, neka shvatimo da je tajna uspeha na ovom svetu međusobno pomaganje u dobru. Sa tim mislima, svima vam od srca želim srećan Bajram, moleći dragog Alaha za vaše zdravlje i uspeh u životu i radu, da ga provedete u zdravlju sa svojom porodicom, prijateljima i komšijama.
Credit: Irfan Licina / AFP / Profimedia
Vernici u Islamskom centru Gazilar u Novom Pazaru
Tokom bajramskih praznika, muslimanski vernici posećuju svoje najmilije, rođake, komšije i prijatelje, čestitajući praznik i šireći radost i ljubav. Posete bližnjima su obavezan i sastavni deo bajramskih blagdana, naglašavajući važnost zajedništva i porodičnih vrednosti.
Redakcija Religija.rs pridružuje se čestitkama i svim vernicima muslimanima želi srećan i blagosloven praznik – Bajram šerif mubarek olsun. Neka ovaj praznik provedete u radosti, miru i sreći sa svojim porodicama.
Ne kuva se na šporetu, već se svaki plod puni četvrtinom jezgra oraha i peče u šećeru i cimetu. Iz rerne izlazi sočan, mirisan i gust zalogaj, a u tegli može da sačeka hladnije dane.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kiprijana. Katolička crkva proslavlja Svete anđele čuvare. Jevreji obeležavaju Hošana Raba, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Ovaj veliki islamski praznik predstavljaju duboko ukorenjenu tradiciju koja spaja duhovnost, porodicu i zajednicu, a ove godine obeležava se 16. juna. Kroz molitvu, žrtvu i solidarnost, vernici stvaraju atmosferu ljubavi i zajedništva koja odjekuje daleko izvan njihovih domova.
U različitim geografskim područjima muslimani čestitaju Kurban-bajram sa posebnim izrazima koji odražavaju lokalne tradicije i jezike, ali svi nose jednu univerzalnu poruku - poruku radosti, zajedništva i blagoslova.
Nakon prvog dana najvećeg islamskog praznika sledi mirniji dan ispunjen posetama, porodičnim okupljanjima i sećanjem na bližnje, u kojem se bajramska poruka živi kroz svakodnevne odnose.
Jedan od najvažnijih praznika u islamu donosi dane molitve, darivanja i porodičnog okupljanja, a posebnu pažnju privlače tradicionalne čestitke i običaji koji se vekovima prenose među muslimanima.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.