Na početku četvorodnevne svetkovine koja slavi tradiciju klanja kurbana i duhovno putovanje miliona muslimana u Meku i Medinu, predsednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, muftija Mevlud Dudića poslao snažnu poruku.
Vernici islamske veroispovesti danas proslavljaju prvi dan Kurban-bajrama, dan velikog Božijeg dobra. Ovaj praznik nosi izuzetnu važnost, obeležen klanjem kurbana - tradicijom Božijeg poslanika Ibrahima. Kurbansko meso se deli siromasima, prijateljima i komšijama, simbolizujući velikodušnost i brigu za zajednicu. Uz to, dani hadža, koji okupljaju milione muslimana u svetim mestima Meki i Medini, podsećaju na duhovno putovanje i peti stub islama koji svaki musliman treba da obavi čim stekne materijalne uslove za to. Hadžija, kao Alahov gost, dobija priliku za oprost greha, što je razlog okupljanja miliona muslimana na tlu kojim je koračao Muhamed.
ELVIS BARUKCIC / AFP / Profimedia
Predsednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, muftija Mevlud Dudić
Predsednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, muftija Mevlud Dudić, u svojoj bajramskoj poruci istakao je važnost sloge i zajedništva:
Neka među nama vlada sloga, neka nam zajedništvo u veri i ljubavi povrati samopouzdanje, neka svako radi svoj posao savesno i odgovorno, neka shvatimo da je tajna uspeha na ovom svetu međusobno pomaganje u dobru. Sa tim mislima, svima vam od srca želim srećan Bajram, moleći dragog Alaha za vaše zdravlje i uspeh u životu i radu, da ga provedete u zdravlju sa svojom porodicom, prijateljima i komšijama.
Credit: Irfan Licina / AFP / Profimedia
Vernici u Islamskom centru Gazilar u Novom Pazaru
Tokom bajramskih praznika, muslimanski vernici posećuju svoje najmilije, rođake, komšije i prijatelje, čestitajući praznik i šireći radost i ljubav. Posete bližnjima su obavezan i sastavni deo bajramskih blagdana, naglašavajući važnost zajedništva i porodičnih vrednosti.
Redakcija Religija.rs pridružuje se čestitkama i svim vernicima muslimanima želi srećan i blagosloven praznik – Bajram šerif mubarek olsun. Neka ovaj praznik provedete u radosti, miru i sreći sa svojim porodicama.
Prvog petka posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik nas upozorava da protivljenje i osveta samo raspiruju zlobu, koja sa jednog lica prelazi na porodicu, a zatim sa pokolenja na pokolenje.
U srednjem veku, Srbi su visoko poštovali ovog svetitelja, o čemu svedoči njegovo pominjanje u Miroslavljevom jevanđelju. Međutim, početkom 15. veka, njegov kult počinje da slabi, jer se u srpskim tipicima tada pojavljuje spomen na pogibiju Svetog kneza Lazara u Kosovskom boju.
Dok kroz molitve i sećanja na Boj na Kosovu slavimo hrabrost i veru naših predaka, podsećajući se na njihov neprolazni značaj za našu istoriju i identitet, Vidovdan i Sveti prorok Amos ostaju trajni simboli borbe, vere i nade.
Na današnji praznik podsećamo se na herojsku žrtvu Svetog kneza Lazara u Kosovskom boju 1389. godine. Vidovdan se obeležava uz pomen svim postradalima koji su dali svoje živote za slobodu našeg naroda, kao i na izuzetnu duhovnu snagu i veru koje su očuvale srpski identitet kroz vekove.
Sveti Teofan Zatvornik nas prvog četvrtka posle Duhova podseća na važnost čistoće srca i uma u međuljudskim odnosima, naglašavajući da preljuba ne leži u pogledu, već u želji.
Mnogi veruju u moć Svetog Vasilija Ostroškog i zbog toga se odlučuju da krste svoje naslednike u njegovoj svetinji, a kumove ili dovode ili ih nalaze među posetiocima koji nikada ne odbijaju ovaj čin, jer je to velika čast za svakog pravoslavca. Da bi neko bio kum na krštenju mora da bude i sam kršten u nekoj od pravoslavnih crkava ili manastira.
U nedelji koja je cela praznična, treći dan Duhova slavi se kroz molitve, liturgije i porodična okupljanja, a vernici slave Duha Svetoga izražavajući svoju zahvalnost.
U svojoj besedi iguman Manastira Podmaine podseća na istinsku suštinu hrišćanskog života - ljubav prema Bogu i bližnjem, naglašavajući kako formalna ispunjenja verskih obaveza nisu dovoljna bez prave ljubavi.
Nekada su teškoće i gubici s kojima se suočavamo veliki, pa je i naša tuga ogromna. Ipak, svako od nas mora da ide dalje, ma koliki bol da osećamo. U pomoć priskaču psiholozi, ali i sveštenici kako da se nosimo s najtužnijim trenucima. Zajednički savet i jednih i drugih je da tugu treba izdržati. To je i savet patrijarha Pavla.
Bivši rektor Bogoslovije Svetog Petra Cetinjskog govori o tome kako post ovim danima, izuzev u „trapavim nedeljama“ i siruposnoj sedmici, povezuje vernike sa Hristovim stradanjem i otkriva dublje slojeve duhovnosti.
U različitim geografskim područjima, muslimani čestitaju Kurban-bajram sa posebnim izražajima koji odražavaju lokalne tradicije i jezike, ali svi nose jednu univerzalnu poruku - poruku radosti, zajedništva i blagoslova.
Ovaj veliki islamski praznik predstavljaju duboko ukorenjenu tradiciju koja spaja duhovnost, porodicu i zajednicu, a ove godine obeležava se 16. juna. Kroz molitvu, žrtvu i solidarnost, vernici stvaraju atmosferu ljubavi i zajedništva koja odjekuje daleko izvan njihovih domova.
U svetu punom izazova, reči blaženopočivšeg poglavara SPC nas podsećaju na značaj porodičnih vrednosti i predstavljaju svetli primer kako da živimo u harmoniji i ljubavi sa svojim najmilijima, čuvajući porodicu kao sveto mesto.
Starica poznih godina, ali vedrog duha, pred nastupajući Kurban-bajram prvi put obavlja petu islamsku dužnost zahvaljujući podršci porodice i snažnoj veri.
Vera, snaga, i predanost ovog Božjeg ugodnika, koji je preminuo šest dana pred svoj 24. rođendan, postale su svetionik za mnoge generacije, dok njegova hrabrost vekovima podstiče vernike da slede svoje srce i služe onima kojima je potrebna pomoć.
U različitim geografskim područjima, muslimani čestitaju Kurban-bajram sa posebnim izražajima koji odražavaju lokalne tradicije i jezike, ali svi nose jednu univerzalnu poruku - poruku radosti, zajedništva i blagoslova.
Na današnji dan, pre jednog veka u temelje sinagoge uzidana je povelja ispisana na hebrejskom i staroslovenskom, koju su potpisali kralj Aleksandar I kraljica Marija Karađorđević.
Starica poznih godina, ali vedrog duha, pred nastupajući Kurban-bajram prvi put obavlja petu islamsku dužnost zahvaljujući podršci porodice i snažnoj veri.
Sveti Teofan Zatvornik nas prvog četvrtka posle Duhova podseća na važnost čistoće srca i uma u međuljudskim odnosima, naglašavajući da preljuba ne leži u pogledu, već u želji.
U srcu Ovčarsko-kablarske klisure, u dvorištu ove svetinje podignute u 15. veku nalaze se grobovi dva sina kneza Miloša Obrenovića, a centralno mesto zauzima sveti bor za koji se veruje da ima isceliteljsku moć, o čemu postoje zabeležena brojna svedočanstva, posebno žena sa psihičkim problemima.
U prisustvu sveštenstva i visokih zvanica osveštani su temelji pratećih objekata hrama, čime je najavljeno novo poglavlje duhovnog i kulturnog života grada na Đetinji.