U različitim geografskim područjima muslimani čestitaju Kurban-bajram sa posebnim izrazima koji odražavaju lokalne tradicije i jezike, ali svi nose jednu univerzalnu poruku - poruku radosti, zajedništva i blagoslova.
Dok muslimani širom sveta drugog dana nastavljaju sa obeležavanjem velikog praznika Kurban-bajrama, vernici se okupljaju u molitvi, porodičnom zajedništvu i deljenju radosti. Kurban-bajram, jedan od najvažnijih islamskih praznika, obeležava se klanjem kurbana, a meso se deli siromasima, prijateljima i komšijama, što simbolizuje milosrđe, solidarnost i požrtvovanost.
Praznična atmosfera ispunjena je toplinom i radošću, a vernici upućuju jedni drugima čestitke koje odražavaju duh vere i zajedništva. Na našem podneblju, tradicionalna čestitka glasi "Bajram šerif mubarek olsun," što u prevodu znači "Neka je plemeniti Bajram blagosloven." Ovaj izraz ima duboko ukorenjenu veru i tradiciju, te se koristi sa velikim poštovanjem i radošću.
Na početku četvorodnevne svetkovine koja slavi tradiciju klanja kurbana i duhovno putovanje miliona muslimana u Meku i Medinu, predsednik Mešihata Islamske zajednice u Srbiji, muftija Mevlud Dudića poslao snažnu poruku.
Ovaj veliki islamski praznik predstavljaju duboko ukorenjenu tradiciju koja spaja duhovnost, porodicu i zajednicu, a ove godine obeležava se 16. juna. Kroz molitvu, žrtvu i solidarnost, vernici stvaraju atmosferu ljubavi i zajedništva koja odjekuje daleko izvan njihovih domova.
Sve učestalija zastupljenost tradicionalnih imena u velikim svetskim gradovima oslikava promene u demografskoj slici i rast kulturne raznolikosti u urbanim sredinama.
Unuka narodnog heroja, rođena u pravoslavnoj porodici, suočila se sa duhovnom prazninom koja ju je navela na drastičnu promenu vere. Odluka da napusti Srbiju i započne novi život u Jordanu oblikovala je njen dalji put.
Poznati po tajnim ritualima i zabranjenim praksama, uključujući slobodu žena i jedinstvene obrede, Bektaši predstavljaju mističnu snagu u Albaniji, a nekada su upravljali profitabilnim rudnicima soli tokom osmanskog perioda.
Sveta Stolica odobrila je pobožnosti na ovom hodočasničkom mestu, ali bez potvrde natprirodnog fenomena. Katolici iz svih krajeva sveta i dalje dolaze s nadom i verom u prisustvo Djeve Marije.
Vladika niški Arsenije zamonašio je aprila 2021. godine igumaniju Temačkog manastira mati Efrosiniju u treći i najviši stepen monaštva Veliku shimu. Ovaj najviši stepen monaštva sleduje nakon Čina odevanja rase i kamilavke i Čina male shime.
Crkveni propisi kroz vekove nude smernice za pravi trenutak obavljanja Svete tajne krštenja. Iako roditelji često bivaju u nedoumici, crkveno učenje donosi jasnoću i sigurnost u donošenju te odluke.