U različitim geografskim područjima muslimani čestitaju Kurban-bajram sa posebnim izrazima koji odražavaju lokalne tradicije i jezike, ali svi nose jednu univerzalnu poruku - poruku radosti, zajedništva i blagoslova.
Dok muslimani širom sveta drugog dana nastavljaju sa obeležavanjem velikog praznika Kurban-bajrama, vernici se okupljaju u molitvi, porodičnom zajedništvu i deljenju radosti. Kurban-bajram, jedan od najvažnijih islamskih praznika, obeležava se klanjem kurbana, a meso se deli siromasima, prijateljima i komšijama, što simbolizuje milosrđe, solidarnost i požrtvovanost.
Praznična atmosfera ispunjena je toplinom i radošću, a vernici upućuju jedni drugima čestitke koje odražavaju duh vere i zajedništva. Na našem podneblju, tradicionalna čestitka glasi "Bajram šerif mubarek olsun," što u prevodu znači "Neka je plemeniti Bajram blagosloven." Ovaj izraz ima duboko ukorenjenu veru i tradiciju, te se koristi sa velikim poštovanjem i radošću.
Emre Ayvaz / AFP / Profimedia
Vernici u molitvi
U Bosni i Hercegovini, često se može čuti i izraz "Bajrambarečola," dok se u arapskom svetu koristi fraza "Teqabbelallahu Minna We Minkum", što znači "Neka Alah primi i ukabuli od nas i od vas dobra dela".
Na engleskom govornom području čestitka "Eid Mubarak" je najčešće u upotrebi, što doslovno znači "Srećna ili blagoslovena proslava." Turski izraz "Bayramınız kutlu olsun" prevodi se kao "Blagoslovljen praznik", dok u Nemačkoj koriste termine "Fröhliches Zuckerfest" ili "Eid Mubarak". Francuzi čestitaju rečima "Aïd Moubarak" ili "Aïd Mabrouk", dok se u Švedskoj kaže "Glad Eid", a na finskom "Hyvää Eidiä".
Običaj je da se na čestitku odgovori sa "Alah razi olsun", što znači "Neka je Alah zadovoljan tobom". Ove čestitke, izrečene na različitim jezicima, nose istu poruku ljubavi, zajedništva i blagoslova.
OLIVER BUNIC / AFP / Profimedia
Molitva je neizostavni deo proslave praznika
Kurban-bajram, poznat i kao Hadžijski bajram, jer se poklapa sa danima hadža, podseća na žrtvu proroka Ibrahima i njegovo bezrezervno pokoravanje Božijoj volji. Milioni muslimana koji se u ovom periodu nalaze na hodočašću u Meki, ispunjavaju jedan od pet stubova islama, obnavljajući svoju veru i posvećenost Alahu.
Ovaj praznik nas podseća na važnost milosrđa, vere i solidarnosti, i pruža priliku da se, kroz deljenje i zajedništvo, ojačaju porodične veze i prijateljstva. Muslimani širom sveta danas slave drugi dan ove svetkovine sa željom da se radost i blagoslov Kurban-bajrama prenesu na sve ljude dobre volje. Bajram šerif mubarek olsun!
Od vina, meda i prirodnih preparata do ikona i knjiga, posetioci će tokom 19. i 20. septembra moći da upoznaju bogatu ponudu nastalu u manastirskim radionicama i saznaju više o životu i radu monaških zajednica.
Vernik kroz pričešće prima telo i krv Hristovu, ali takvom susretu treba da prethode molitva, pokajanje, praštanje i nastojanje da se srce očisti od greha.
Na jubilarnom 50. izdanju manifestacije u Beloj Vodi priznanje je pripalo mitropolitu kruševačkom, koji je govorio o lepoti, dobroti, odnosu prema Bogu i bližnjima, ali i o iskušenjima koja čoveka udaljavaju od večnih vrednosti.
Od čišćenja doma i odlaska na mezarja do kurbana i porodičnih okupljanja: objašnjenja koja otkrivaju kako se kroz svakodnevne običaje čuva duh praznika i prenosi kroz generacije.
Ajeti iz sure Et-Tegabun upozoravaju da imetak i porodica nisu samo dar, već i odgovornost pred Bogom, te da se prava vrednost čoveka meri spremnošću na darežljivost, strahopoštovanje i poverenje u Božiju pravdu.
Čestitati Bajram nije samo formalnost, već izraz iskrene želje za blagostanjem i srećom, što dodatno jača veze među ljudima različitih verskih i kulturnih pozadina.
Praznik počinje u petak, 11. septembra, a završava se u nedelju, 13. septembra. Tokom tih dana vernici se sećaju stvaranja, preispituju svoje postupke, izgovaraju posebne molitve i kroz drevne običaje simbolično ostavljaju grehe iza sebe.
Četvorogodišnja saradnja sa čuvenim londonskim klubom Fabric izazvala je oštre kritike, dok iz hrama poručuju da žele da privuku novu publiku i istorijski prostor približe onima koji ga inače ne posećuju.
Vernik kroz pričešće prima telo i krv Hristovu, ali takvom susretu treba da prethode molitva, pokajanje, praštanje i nastojanje da se srce očisti od greha.
U besedi za utorak 16. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači početak Jevanđelja po Jovanu i govori o Sinu Božjem kroz koga je sve stvoreno i koji je radi spasenja došao među ljude.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Mamanta po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti velikomučenik Nikita Got. Katolička crkva obeležava spomendan Gospe Žalosne, dok Jevreji danas obeležavaju četvrti dan meseca tišrija, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
Kratka, ali snažna pouka svetitelja govori o nečemu što je mnogo dublje od običnog spokojstva i otkriva zbog čega unutrašnja tišina ima posebno mesto u hrišćanskom životu.