Ajet 57:21 govori o oprostu, ogromnoj milosti i trci koja se ne vodi među ljudima, već sa sopstvenim slabostima.
Postoje trenuci kada jedini pravi izazov pred čovekom više nije ono što ga okružuje, nego ono što ga iznutra doziva. Ajet iz sure El-Hadid, izdvojen za 26. novembar u knjizi "Kuran – 365 odabranih ajeta za svakodnevno čitanje", upravo takvim tonom progovara: pozivom da se čovek trgne, da se ne zadovolji statičnošću sopstvenog života i da se ne uspava pred milošću koja mu se nudi.
Sura El-Hadid, ajet 57:21
Foto: Unsplash
Kuran
57:21 Nadmećite se da u Gospodara svoga zaslužite oprost i Dženet, prostran koliko su nebo i Zemlja prostrani, i pripremljen za one koji u Alaha i poslanike Njegove veruju. To je Alahova blagodat koju će dati onome kome On hoće; a u Alaha je blagodat velika.
Šta ovaj poziv otkriva o veri i čovekovoj odgovornosti
Ajet 57:21 ostaje snažna mera čovekove spremnosti da prihvati ozbiljnost verničkog puta. Oprost koji se pominje nije tek moralna nagrada, već temelj unutrašnjeg mira; Dženet koji se opisuje kao prostran „koliko su nebo i Zemlja prostrani“ podseća da Božja milost nema granice koje bi ljudski um mogao da ograniči.
Ono što ovaj ajet čini posebno važnim jeste naglašavanje poverenja: obećanje je namenjeno onima koji veruju u Alaha i Njegove poslanike, ljudima koji svoje poverenje potvrđuju životom, delima i namerama. Zato ajet ne ostavlja prostor za pasivnost — poziva na nadmetanje, ali ne radi pobede nad drugim ljudima, već radi pobede nad sopstvenim propustima, lenjošću, sumnjama i svime što čoveka udaljava od Milostivog.
Trka koja se vodi u tišini ljudskog srca
U vremenu kada je lako izgubiti osećaj za ono što je trajno, ovaj poziv iz Kurana vraća čoveka na izvornu odgovornost: potraga za oprostom nije slabost, već snaga, a stremljenje ka Džennetu nije beg, već najdublje suočavanje s istinom o sebi. Zato ovaj ajet ostaje podsetnik da se najvažnija trka vodi u tišini ljudskog srca — i da nagrada pripada onima koji se usude da u toj trci istraju.
Ajeti 46:13-16 pokazuju kako vera, zahvalnost i poštovanje roditelja ne samo da otvaraju vrata Božije milosti, već mogu potpuno promeniti vašu svakodnevicu.
Stihovi sure Ar-Rahman 55:1–13 povezuju Božiju blizinu, ljudsko poreklo i kosmički poredak, podsećajući da najvažnije često primetimo tek kada se um utiša.
Ajeti 57:9-10 inspirišu islamske vernike da razumeju snagu svojih dela i kako materijalna sredstva i lična hrabrost grade trajni pečat u životima drugih.
Jedna od najznamenitijih srpskih monahinja našeg vremena objašnjava zašto emocije i duhovna srodnost imaju veći značaj od društvenih očekivanja i kako pravoslavni pogled može pomoći da izbegnemo životne zamke.
Episkopi Grčke pravoslavne crkve jasno ukazuju da spaljivanje mrtvih nije samo protiv tradicije, već negira teološki smisao života, smrti i nade u Vaskrsenje.
Od "Krvavog Božića", preko bombardovanja Beograda na Vaskrs, do haškog Vidovdana - kako su najvažniji datumi našeg pamćenja birani da postanu dani straha, a ne praznici.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Ajeti iz sure El-Bekara podsećaju da priroda, hrana i svaki dah zavise od Stvoritelja, učeći nas da kroz pažnju i duhovnu svest gradimo život ispunjen smislom i moralnom jasnoćom.
U jednom jutru ostao je bez oca i porodice, sedam meseci proveo u logoru, a danas svedoči kako se čovek ne spašava mržnjom, već odlukom da zlo ne ponese u sebi.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Zašto je ispovest postala „propusnica“ za Pričešće, šta o tome kažu kanoni i Sveti Oci i zbog čega protojerej Vadim Gladkij upozorava da se vera ne sme svesti na red i pečat.
Kremasta teleća džigerica sa pasiranim paradajzom i aromatičnim začinima savršena je za zimske obroke, idealna za sve koji žele domaći ukus bez komplikacija.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 31. Subotu po Duhovima otkriva kako majčinski savet Presvete Bogorodice iz Kane postaje kompas za život i merilo prave vere.