Islam 27.05.2026 | 07:00

DANAS JE PRVI DAN KURBAN-BAJRAMA: Imam Hajrudin Balić otkriva simboliku I pravo značenje bajramskih običaja

Slika Autora
Izvor: Religija.rs
Autor: Saša Tošić
Google Dodaj Religija kao željeni izvor na Googlu
DANAS JE PRVI DAN KURBAN-BAJRAMA: Imam Hajrudin Balić otkriva simboliku I pravo značenje bajramskih običaja
Foto: Magnific

Od čišćenja doma i odlaska na mezarja do kurbana i porodičnih okupljanja: objašnjenja koja otkrivaju kako se kroz svakodnevne običaje čuva duh praznika i prenosi kroz generacije.

Danas je prvi dan Kurban-bajrama, jednog od dva najveća praznika u islamu. On dolazi nakon obreda hadža i u svojoj suštini nosi poruku žrtve, zahvalnosti i solidarnosti. U muslimanskim zajednicama, Bajram je i verski, i porodični, i društveni događaj koji povezuje ljude i učvršćuje zajednicu.

Priprema koja počinje danima ranije

O načinu pripreme i obeležavanja Bajrama govori imam i veroučitelj iz Novog Pazara, Hajrudin Balić, koji opisuje kako se praznik ne dočekuje iznenada, nego se za njega živi danima unapred.

– Nekoliko dana pre Bajrama muslimani temeljno čiste i uređuju svoje kuće, stanove, avlije i ulice. To je u skladu sa osnovnim islamskim principom prema kojem je čistoća pola vere – navodi Balić.

On objašnjava da se u toj pripremi ne radi samo o urednosti prostora, nego i o stanju čoveka. Dom se dovodi u red, ali se istovremeno uređuju i misli i namere, kako bi vernik spremno dočekao praznik.

Mezarja kao mesto sećanja

Balić se zatim osvrće na odlazak na mezarja, koji je u mnogim krajevima sastavni deo bajramske tradicije.

– Na mezarima se uče dove, i one su poklon umrlima od živih. Na taj način Bajram prelazi granicu života i smrti i postaje univerzalni praznik čiji bereket ne obuhvata samo žive, već i naše dobre prethodnike – kaže on.

Kako pojašnjava, time se Bajram ne zadržava samo na sadašnjem trenutku, nego uključuje i sećanje na one koji su bili deo zajednice. Učenje dova na mezarima, prema njegovim rečima, predstavlja vezu između generacija i znak trajne pripadnosti istoj zajednici.

Jutro koje ima svoja pravila

Govoreći o bajramskom jutru, Balić opisuje kako izgleda priprema za odlazak u džamiju.

– Na bajramsko jutro običaj je da svi članovi porodice rano ustaju i pripremaju se za odlazak u džamiju. Pre odlaska u džamiju običaj je okupati se, namirisati se i obući najlepše i najsvečanije odelo – ističe on.

On dodaje da se u tradiciji Ramazanskog bajrama pre namaza nešto pojede, dok je na Kurban-bajram uobičajeno da se prvi obrok pripremi od kurbanskog mesa. Na taj način, kako objašnjava, praznik se odmah povezuje sa njegovim osnovnim značenjem – žrtvom i zahvalnošću.

Običaj koji menja pogled na život

Balić dalje podsjeća na praksu odlaska u džamiju i povratka drugim putem.

– Prema Poslanikovoj a. s. tradiciji, na bajram-namaz odlazi se jednim putem, a vraća drugim, da bi što više meleka koji stoje kraj puta tražilo oprost za klanjače – navodi on.

Kako objašnjava, ova praksa ima simbolično značenje, jer podseća vernika da se ne vraća istim putem ni u životu, već da uvek traži nove načine dobra i širine u odnosima sa ljudima.

U nastavku govori o porodičnim običajima koji prate Bajram. U kućama se priprema svečani ručak, a porodice se okupljaju kod roditelja i starijih članova porodice.

– Na taj način se među muslimanima učvršćuju veze, pazi se rodbina i prijatelji – kaže Balić.

On posebno naglašava da su takvi susreti važni jer vraćaju ljude jedne drugima i podsećaju na obavezu održavanja porodičnih i rodbinskih odnosa, koji se u svakodnevnom životu često zapostavljaju.

Podela koja ima dublji smisao

Posebno mesto u njegovom tumačenju zauzima kurban, koji se nakon klanja deli na tri dela.

– Jedan deo deli se siromašnima, jedan komšijama i rodbini, a jedan ostaje domaćinu – objašnjava Balić.

On ističe da se time ne ispunjava samo verski propis, nego se istovremeno gradi osećaj zajedništva i odgovornosti prema drugima. Kurban, kako kaže, ne ostaje zatvoren u jednoj kući, nego se deli kroz celu zajednicu.

Balić se osvrće i na širi društveni smisao Bajrama, naglašavajući da su to dani kada se ljudi više posećuju i lakše mire.

Kako objašnjava, Bajram ima i ulogu da popravi odnose među ljudima i da podseti na važnost praštanja i međusobnog razumevanja.

– Sve to duboko je ukorenjeno u našoj veri, koja od vernika zahteva da žive u harmoniji, bratskoj slozi i ljubavi – navodi on.

Na kraju upozorava da se u savremenom vremenu ponekad gubi izvorni smisao praznika, bilo kroz njegovo skraćivanje ili kroz neujednačeno obilazak rodbine i komšija, što, prema njegovim rečima, udaljava Bajram od njegove pune duhovne poruke.

e poruke.