Danas je prvi dan Kurban-bajrama, jednog od dva najveća praznika u islamu. On dolazi nakon obreda hadža i u svojoj suštini nosi poruku žrtve, zahvalnosti i solidarnosti. U muslimanskim zajednicama, Bajram je i verski, i porodični, i društveni događaj koji povezuje ljude i učvršćuje zajednicu.
Priprema koja počinje danima ranije
O načinu pripreme i obeležavanja Bajrama govori imam i veroučitelj iz Novog Pazara, Hajrudin Balić, koji opisuje kako se praznik ne dočekuje iznenada, nego se za njega živi danima unapred.
– Nekoliko dana pre Bajrama muslimani temeljno čiste i uređuju svoje kuće, stanove, avlije i ulice. To je u skladu sa osnovnim islamskim principom prema kojem je čistoća pola vere – navodi Balić.
On objašnjava da se u toj pripremi ne radi samo o urednosti prostora, nego i o stanju čoveka. Dom se dovodi u red, ali se istovremeno uređuju i misli i namere, kako bi vernik spremno dočekao praznik.
Mezarja kao mesto sećanja
Balić se zatim osvrće na odlazak na mezarja, koji je u mnogim krajevima sastavni deo bajramske tradicije.
– Na mezarima se uče dove, i one su poklon umrlima od živih. Na taj način Bajram prelazi granicu života i smrti i postaje univerzalni praznik čiji bereket ne obuhvata samo žive, već i naše dobre prethodnike – kaže on.
Kako pojašnjava, time se Bajram ne zadržava samo na sadašnjem trenutku, nego uključuje i sećanje na one koji su bili deo zajednice. Učenje dova na mezarima, prema njegovim rečima, predstavlja vezu između generacija i znak trajne pripadnosti istoj zajednici.
Jutro koje ima svoja pravila
Govoreći o bajramskom jutru, Balić opisuje kako izgleda priprema za odlazak u džamiju.
– Na bajramsko jutro običaj je da svi članovi porodice rano ustaju i pripremaju se za odlazak u džamiju. Pre odlaska u džamiju običaj je okupati se, namirisati se i obući najlepše i najsvečanije odelo – ističe on.
On dodaje da se u tradiciji Ramazanskog bajrama pre namaza nešto pojede, dok je na Kurban-bajram uobičajeno da se prvi obrok pripremi od kurbanskog mesa. Na taj način, kako objašnjava, praznik se odmah povezuje sa njegovim osnovnim značenjem – žrtvom i zahvalnošću.
Običaj koji menja pogled na život
Balić dalje podsjeća na praksu odlaska u džamiju i povratka drugim putem.
– Prema Poslanikovoj a. s. tradiciji, na bajram-namaz odlazi se jednim putem, a vraća drugim, da bi što više meleka koji stoje kraj puta tražilo oprost za klanjače – navodi on.
Kako objašnjava, ova praksa ima simbolično značenje, jer podseća vernika da se ne vraća istim putem ni u životu, već da uvek traži nove načine dobra i širine u odnosima sa ljudima.
U nastavku govori o porodičnim običajima koji prate Bajram. U kućama se priprema svečani ručak, a porodice se okupljaju kod roditelja i starijih članova porodice.
– Na taj način se među muslimanima učvršćuju veze, pazi se rodbina i prijatelji – kaže Balić.
On posebno naglašava da su takvi susreti važni jer vraćaju ljude jedne drugima i podsećaju na obavezu održavanja porodičnih i rodbinskih odnosa, koji se u svakodnevnom životu često zapostavljaju.
Podela koja ima dublji smisao
Posebno mesto u njegovom tumačenju zauzima kurban, koji se nakon klanja deli na tri dela.
– Jedan deo deli se siromašnima, jedan komšijama i rodbini, a jedan ostaje domaćinu – objašnjava Balić.
On ističe da se time ne ispunjava samo verski propis, nego se istovremeno gradi osećaj zajedništva i odgovornosti prema drugima. Kurban, kako kaže, ne ostaje zatvoren u jednoj kući, nego se deli kroz celu zajednicu.
Balić se osvrće i na širi društveni smisao Bajrama, naglašavajući da su to dani kada se ljudi više posećuju i lakše mire.
Kako objašnjava, Bajram ima i ulogu da popravi odnose među ljudima i da podseti na važnost praštanja i međusobnog razumevanja.
– Sve to duboko je ukorenjeno u našoj veri, koja od vernika zahteva da žive u harmoniji, bratskoj slozi i ljubavi – navodi on.
Na kraju upozorava da se u savremenom vremenu ponekad gubi izvorni smisao praznika, bilo kroz njegovo skraćivanje ili kroz neujednačeno obilazak rodbine i komšija, što, prema njegovim rečima, udaljava Bajram od njegove pune duhovne poruke.
e poruke.
Pogođeni Novi Pazar, Tutin i Sjenica - nestali prilozi vernika, a tragovi upućuju na pažljivo isplanirane akcije dok policija pokušava da razotkrije ko stoji iza svega.
Najveće muslimansko hodočašće ove godine odvija se uz ratne tenzije, upozorenja zapadnih vlada i pojačane bezbednosne mere u Saudijskoj Arabiji.
Dok sukobi i nestabilnost i dalje potresaju region, milioni vernika pristižu u Meku, gde je večeras zvanično počeo hadž i gde se odvija jedno od najvećih okupljanja na planeti.
Dok se muslimanski vernici pripremaju za četiri dana molitve, okupljanja i pomaganja siromašnima, verske vođe Islamske zajednice Srbije pozvale su na međusobno poštovanje, razumevanje i slogu muslimana i hrišćana u Srbiji.