U danima koji su pred nama, neka se niko ne izgovara "nemoćima svojim", istakao je otac Dejan.
Pravoslavni vernici danas ulaze u period Božićnog posta, koji će trajati sve do praznika rođenja Hristovog. Ovaj šestonedeljni put pripreme za Božić, kako podsećaju sveštenici, nije tek promena načina ishrane, već vreme duhovnog sabiranja, molitve i praštanja.
Posebnu poruku vernicima uputio je i sveštenik i rektor Niške bogoslovije Dejan Krstić, naglasivši da "Božićni post, koji nas uvodi u tajnu Ovaploćenja Sina Božijeg, nije samo promena u ishrani, niti običaj koji se ponavlja svake godine".
- On je blagosloveni put povratka Bogu, poziv da u nama zaživi smirenje Vitlejemske pećine i Onoga koji se u njoj rodio, svetlost koja se otkriva samo onima koji očiste srce od tmine i nemara - istakao je otac Dejan na svom Fejsbuk profilu i dalje nastavio:
- Post nas podseća da čovek ne živi samo o hlebu, već i o svakoj reči koja izlazi iz usta Gospodnjih. Zato je dom svih nas ovih dana pozvan da postane mala crkva: da se u njemu čita Sveto pismo, da se molimo jedni za druge, da praštamo jedni drugima... Post bez molitve nije post, već puka dijeta; molitva bez praštanja ne dopire do visine, jer Gospod sluša srce koje se smirava.
shutterstock.com/Lizavetta
Dom svakog čoveka mora biti mala crkva
On je podsetio da post predstavlja blagosloveni povratak Bogu, poziv da se u čoveku probudi smirenje i svetlost koju, kako je rekao, mogu da osete samo oni koji se trude da očiste svoje srce.
Vernike je ohrabrio da se ne pozivaju na svoje slabosti, već da svaki čovek, prema svojim mogućnostima i uz blagoslov sveštenika, odredi meru posta i molitve. Podsetio je da Bog ne traži ono što čovek ne može da podnese, već ono što je spreman da prinese - trud i pokajanje.
- U danima koji su pred nama, neka se niko ne izgovara "nemoćima svojim". Neka svako, po svojim mogućnostima, životnim okolnostima i blagoslovu sveštenika, odredi meru posta i molitve.
Posebno je naglasio značaj misli tokom ovih šest nedelja, jer od njih, kako kaže, počinju naša dela. Zato je Božićni post i vreme obnavljanja porodičnih i zajedničkih odnosa, prilika da se odbaci sujeta i oslušne tišina u kojoj "Spasitelj kuca na vrata našeg srca“.
Printscreen/SPC
Otac Dejan Krstić
Otac Dejan je pozvao vernike da svaki dan posta bude ispunjen zahvalnošću - da se, uzdržavajući se od hrane, sete onih koji nemaju dovoljno, kao i onih koji se bore sa slabostima i zavisnostima. Podsetio je i da se Rođenje Hristovo slavi upravo radi čoveka i njegovog spasenja.
- Neka svaki dan posta bude i dan blagodarnosti. Dok se uzdržavamo od hrane, setimo se onih koji nemaju ni ono najosnovnije; dok ograničavamo svoje navike, setimo se onih koji su zarobljeni zavisnostima i slabostima; dok se spremamo da proslavimo Rođenje Hristovo, setimo se da je On došao radi čoveka i radi našeg spasenja.
A kada stigne Sveta noć, kada zasija Vitlejemska zvezda, istakao je otac Dejan, i u našem domu zablista mir koji svet ne može dati.
- Tada će se roditi Hristos i u našoj duši, ako mu pripremimo mesto, smireno, čisto i otvoreno.
Želim da ovaj Božićni post bude svima vreme ukrepljenja, radosti i duhovnog preporoda. Neka nas sve Gospod ukrepi da sa blagodarnim srcem dočekamo radosni praznik Hristovog rođenja - zaključio je otac Dejan.
Stanovnici prestonice otkrivaju da li poste, kakav značaj za njih ima duhovna priprema za najradosniji hrišćanski praznik i na koji način usklađuju veru sa svakodnevnim obavezama.
Sveti Teofan Zatvornik u misli za 27. nedelju po Pedesetnici poziva nas da duboko uronimo u duhovnu pripremu za praznik Božića, koji se slavi kroz rođenje Isusa Hrista. On nas podseća da ovaj praznik nije samo spoljašnja radost, već i unutrašnja, duhovna priprema koja ima višestruki značaj. Sveti Teofan nas upućuje da shvatimo značaj Božića ne samo kroz spoljnu manifestaciju rođenja Hrista, već kroz razumevanje dubokih teoloških i istorijskih aspekata tog događaja.
Uz molitvu, post, pokajanje i nesebičnu ljubav prema bližnjima, priprema za rođenje Hristovo postaje vreme duhovnog preobraženja i obnove vere. Otkrijte kako vam saveti duhovnih autoriteta mogu pomoći da ovaj dan dočekate sa radošću i mirom u srcu.
Sveštenik Vladislav Vučanović iz Prijedora najluđu noć naziva idolopokloničkim praznikom, u suprotnosti s hrišćanskim vrednostima. Njegov apel, potkrepljen duhovnim objašnjenjem i strogim pravilima posta, pokrenuo je raspravu o značenju ovog praznika.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Od bogoslovskih dela i knjiga o svetiteljima do naslova posvećenih istoriji i kulturi, posetioci mogu da otkriju bogatstvo pravoslavne duhovne baštine.
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola Filipa, đakona, po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Aretu. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Antonija Mariju Klareta, dok Jevreji proslavljaju Šabat, a muslimani nemaju veći praznik.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
Prema pravoslavlju, roditeljska uloga ne svodi se samo na pružanje ljubavi i zaštite, već obuhvata i odgovornost da se dete usmerava, uči samokontroli i razvija osećaj za granice.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Podsećajući na čuda iz Svetog pisma, veliki srpski duhovnik objašnjava šta znači glas Gospodnji na vodama i zašto su apostoli i svetitelji primer poslušnosti koju bi svaki hrišćanin trebalo da sledi.
Pouka ruskog svetitelja ukazuje na razliku između želje da nas drugi poštede osude i spremnosti da se uz Božju pomoć uzdržimo od klevetanja, zlobe i osuđivanja bližnjih.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
Relikvijar ukrašen biserima i kristalima naručili su Stefan i Lazar Musić za manastir Novu Pavlicu, gde je počivala njihova majka Teodosija, sestra kneza Lazara.