Sveštenik Vladislav Vučanović iz Prijedora najluđu noć naziva idolopokloničkim praznikom, u suprotnosti s hrišćanskim vrednostima. Njegov apel, potkrepljen duhovnim objašnjenjem i strogim pravilima posta, pokrenuo je raspravu o značenju ovog praznika.
Dok je većina sveta odbrojavla poslednje minute kalendarske godine i pripremala se za proslavu Nove godine, sveštenik Vladislav Vučanović, paroh hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Prijedoru, zauzeo je sasvim drugačiji stav. Uputio je poruku kojom je zamolio vernike da mu ne čestitaju Novu godinu po gregorijanskom kalendaru. Njegova molba, praćena dubokim objašnjenjem, izazvala je pažnju i podstakla raspravu o značaju ovog datuma u pravoslavnoj tradiciji.
Otac Vladislav, poznat po svojim duhovno snažnim stavovima, ovu noć naziva "idolopokloničkim praznikom koji uvek pada u poslednjoj sedmici svetog Božićnog posta". Ističe da je proslava Nove godine nespojiva s pravoslavnim načinom života, posebno zato što narušava duh ovog svetog perioda.
Printscreen/Facebook/Владислав Вучановић
Paroh hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Prijedoru, jerej Vladislav Vučanović
- Ovo je idolopoklonički praznik koji uvek pada u poslednjoj sedmici Božićnog posta. Radi se o grešnoj i pregrešnoj noći ispunjenoj bludom, preljubom, alkoholizmom, prežderavanjem, praznoslovljem, kršenjem posta, besmislenim trošenjem teško stečenog novca, pucnjavom, sukobima, raznim nesrećama i prizivanjem nekakve prolazne sreće - poručio je jerej Vladislav Vučanović.
Ovaj stav nije iznenađujući za one koji poznaju pravoslavnu tradiciju. Božićni post, koji traje 40 dana, period je duhovne pripreme, pokajanja i uzdržanja, usmeren ka najradosnijem prazniku – Rođenju Gospoda Isusa Hrista. Otac Vladislav ističe da je smisao ovog perioda daleko od onoga što mnogi nazivaju "ludom noći".
Pozivajući se na reči Svetog vladike Nikolaja Velimirovića, otac Vladislav upozorava na "prazne duše" koje vode ka "praznim delima". Dodaje da je sam pojam "sreće" maglovit i stran pravoslavnom duhu, gde je akcenat na blagodatnom životu u zajednici s Bogom, a ne na prolaznim, zemaljskim zadovoljstvima.
Printscreen/Facebook/Владислав Вучановић
Otac Vladislav
- Pozivam Srbe da ne slave ludu noć, već da se Bogu mole, poste i pripremaju za proslavu našeg najlepšeg i najradosnijeg praznika – Rođenja Gospoda našeg Isusa Hrista!
Na kraju svoje poruke, otac Vladislav zamolio je vernike da mu prilikom susreta ne čestitaju Novu godinu, jer, kako kaže, ta čestitka ne nosi nikakvo značenje niti vrednost.
- Molim narod da mi pri susretu ne čestita Novu godinu, jer ta čestitka ne znači ama baš ništa. Unapred zahvala - napisao je sveštenik, dodajući da je ovakva proslava suštinski suprotna pravoslavnom duhu.
Otac Vladislav pozvao je vernike da se umesto nepromišljene proslave posvete molitvi, postu i duhovnoj pripremi za Božić. Njegova poruka nije samo kritika društvenih običaja, već i poziv na obnovu istinskih vrednosti vere.
Ovakvi stavovi podsećaju na to da pravoslavlje u svakom trenutku teži duhovnom uzdizanju i preispitivanju svakodnevnog ponašanja. Umesto prolazne zabave, otac Vladislav poziva vernike da iskoriste priliku za duhovno bogatstvo i istinsku radost u susret Božiću.
Stanovnici prestonice otkrivaju da li poste, kakav značaj za njih ima duhovna priprema za najradosniji hrišćanski praznik i na koji način usklađuju veru sa svakodnevnim obavezama.
Duhovni hod prema Vitlejemu, mitropolit zvorničko-tuzlanski pretočio je u stihove, a njegov glas, u pratnji harmoničnih tonova hora „Luka i Kleopa“, poziva na praštanje, duhovnu radost i ljubav, ispunjavajući svako srce toplinom božićne noći.
Kako pravilno doživeti Božićni post i kroz molitve, pokajanje i dobra dela doći do unutrašnjeg mira – paroh mladenovački, otac Marko nudi duhovnu podršku vernicima pred predstojeći praznik.
Iguman manastira Rukumija naglašava moć molitve, posta i pokajanja, upozorava na opasnost roditeljskih kletvi i objašnjava kako priprema za svetu tajnu pričešća donosi duhovni mir i blagodat.
Upokojio se dugogodišnji profesor Bogoslovije Svetа Tri Jerarha u manastiru Krki i Karlovačkoj bogosloviji, književnik, istoričar i pedagog Svetozar Borak koji je iza sebe ostavio primer života posvećenog istini, znanju i Hristu.
Jelena Georgijevna, izdanak velikih dinastija, ostavila je plemićke titule i raskošne palate da bi pronašla unutrašnji mir, pokorivši se Božjoj volji kroz nevolje, porodične tragedije i neugaslu duhovnu žeđ u dalekoj zemlji.
Eparhija raško-prizrenska podnela novu krivičnu prijavu protiv Nikole Džufke, Albanca koji godinama nasilno upada u pravoslavne hramove i pokušava da ih prisvoji za svoju organizaciju, dok SPC upozorava da kosovske institucije godinama ćute na njegove napade.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Marija i Nebojša iz Male Ježevice kod Požege sa svojom dečicom svakog praznika oživljavaju drevnu srpsku tradiciju - troje mališana odrasta uz molitvu, negovanje tradicije i ljubav, koja ruši sve prepreke.
Basara nas vodi kroz složene transformacije Božića u društvu, od praznika proslavljenog u tišini komunizma i socijalizma, do njegovog današnjeg konzumističkog i površnog tumačenja, ukazujući na duhovne praznine i poziv na dublje razumevanje Hristovog rođenja.
Marko Vasović iz sela Skakavci otkriva kako tri generacije njegove porodice, pod jednim krovom, kroz običaje, molitvu i ljubav pokazuju da Božić nije samo praznik, već i način života i poruka budućim generacijama.
Jelena Georgijevna, izdanak velikih dinastija, ostavila je plemićke titule i raskošne palate da bi pronašla unutrašnji mir, pokorivši se Božjoj volji kroz nevolje, porodične tragedije i neugaslu duhovnu žeđ u dalekoj zemlji.
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Jedni od onih koji su svoje čudo pronašli u porti manastira, dok su molili svece - da umole Boga da im podari porod, su Slobodan i Jelena Gemaljević - supružnici iz Kragujevca.
Osim fizičke štetnosti, pušenje se u duhovnom smislu posmatra kao strast, odnosno zavisnost koja zarobljava čoveka i udaljava ga od unutrašnje slobode, duhovne trezvenosti, a samim tim i od Boga.
Na praznik srpskog jedinstva, episkop osječkopoljski i baranjski poručio da lažne vrednosti kao otrov razaraju narod, udaljavajući ga od Hrista i večnog smisla života.