Sveštenik Vladislav Vučanović iz Prijedora najluđu noć naziva idolopokloničkim praznikom, u suprotnosti s hrišćanskim vrednostima. Njegov apel, potkrepljen duhovnim objašnjenjem i strogim pravilima posta, pokrenuo je raspravu o značenju ovog praznika.
Dok je većina sveta odbrojavla poslednje minute kalendarske godine i pripremala se za proslavu Nove godine, sveštenik Vladislav Vučanović, paroh hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Prijedoru, zauzeo je sasvim drugačiji stav. Uputio je poruku kojom je zamolio vernike da mu ne čestitaju Novu godinu po gregorijanskom kalendaru. Njegova molba, praćena dubokim objašnjenjem, izazvala je pažnju i podstakla raspravu o značaju ovog datuma u pravoslavnoj tradiciji.
Otac Vladislav, poznat po svojim duhovno snažnim stavovima, ovu noć naziva "idolopokloničkim praznikom koji uvek pada u poslednjoj sedmici svetog Božićnog posta". Ističe da je proslava Nove godine nespojiva s pravoslavnim načinom života, posebno zato što narušava duh ovog svetog perioda.
Printscreen/Facebook/Владислав Вучановић
Paroh hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Prijedoru, jerej Vladislav Vučanović
- Ovo je idolopoklonički praznik koji uvek pada u poslednjoj sedmici Božićnog posta. Radi se o grešnoj i pregrešnoj noći ispunjenoj bludom, preljubom, alkoholizmom, prežderavanjem, praznoslovljem, kršenjem posta, besmislenim trošenjem teško stečenog novca, pucnjavom, sukobima, raznim nesrećama i prizivanjem nekakve prolazne sreće - poručio je jerej Vladislav Vučanović.
Ovaj stav nije iznenađujući za one koji poznaju pravoslavnu tradiciju. Božićni post, koji traje 40 dana, period je duhovne pripreme, pokajanja i uzdržanja, usmeren ka najradosnijem prazniku – Rođenju Gospoda Isusa Hrista. Otac Vladislav ističe da je smisao ovog perioda daleko od onoga što mnogi nazivaju "ludom noći".
Pozivajući se na reči Svetog vladike Nikolaja Velimirovića, otac Vladislav upozorava na "prazne duše" koje vode ka "praznim delima". Dodaje da je sam pojam "sreće" maglovit i stran pravoslavnom duhu, gde je akcenat na blagodatnom životu u zajednici s Bogom, a ne na prolaznim, zemaljskim zadovoljstvima.
Printscreen/Facebook/Владислав Вучановић
Otac Vladislav
- Pozivam Srbe da ne slave ludu noć, već da se Bogu mole, poste i pripremaju za proslavu našeg najlepšeg i najradosnijeg praznika – Rođenja Gospoda našeg Isusa Hrista!
Na kraju svoje poruke, otac Vladislav zamolio je vernike da mu prilikom susreta ne čestitaju Novu godinu, jer, kako kaže, ta čestitka ne nosi nikakvo značenje niti vrednost.
- Molim narod da mi pri susretu ne čestita Novu godinu, jer ta čestitka ne znači ama baš ništa. Unapred zahvala - napisao je sveštenik, dodajući da je ovakva proslava suštinski suprotna pravoslavnom duhu.
Otac Vladislav pozvao je vernike da se umesto nepromišljene proslave posvete molitvi, postu i duhovnoj pripremi za Božić. Njegova poruka nije samo kritika društvenih običaja, već i poziv na obnovu istinskih vrednosti vere.
Ovakvi stavovi podsećaju na to da pravoslavlje u svakom trenutku teži duhovnom uzdizanju i preispitivanju svakodnevnog ponašanja. Umesto prolazne zabave, otac Vladislav poziva vernike da iskoriste priliku za duhovno bogatstvo i istinsku radost u susret Božiću.
Stanovnici prestonice otkrivaju da li poste, kakav značaj za njih ima duhovna priprema za najradosniji hrišćanski praznik i na koji način usklađuju veru sa svakodnevnim obavezama.
Duhovni hod prema Vitlejemu, mitropolit zvorničko-tuzlanski pretočio je u stihove, a njegov glas, u pratnji harmoničnih tonova hora „Luka i Kleopa“, poziva na praštanje, duhovnu radost i ljubav, ispunjavajući svako srce toplinom božićne noći.
Kako pravilno doživeti Božićni post i kroz molitve, pokajanje i dobra dela doći do unutrašnjeg mira – paroh mladenovački, otac Marko nudi duhovnu podršku vernicima pred predstojeći praznik.
Iguman manastira Rukumija naglašava moć molitve, posta i pokajanja, upozorava na opasnost roditeljskih kletvi i objašnjava kako priprema za svetu tajnu pričešća donosi duhovni mir i blagodat.
Dok nama korica hleba izgleda obično, negde daleko njena vrednost može značiti nadu– pouka omiljenog srpskog patrijarha otvara oči i srce na ono što svakodnevno zanemarujemo.
Jedan neizgovoren pozdrav, neznatna laž ili hladan stav mogu pokrenuti lanac događaja koji menja sudbine – otac Markel (Pabuk) objašnjava kako pokajanje i molitva štite dušu od nevidljivih zala.
U pouci otac Nektarije (Morozov) govori o greškama koje izranjaju iz brzopletosti i objašnjava zašto je jedna duhovna navika ključna za svaki budući izbor.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Marija i Nebojša iz Male Ježevice kod Požege sa svojom dečicom svakog praznika oživljavaju drevnu srpsku tradiciju - troje mališana odrasta uz molitvu, negovanje tradicije i ljubav, koja ruši sve prepreke.
Basara nas vodi kroz složene transformacije Božića u društvu, od praznika proslavljenog u tišini komunizma i socijalizma, do njegovog današnjeg konzumističkog i površnog tumačenja, ukazujući na duhovne praznine i poziv na dublje razumevanje Hristovog rođenja.
Marko Vasović iz sela Skakavci otkriva kako tri generacije njegove porodice, pod jednim krovom, kroz običaje, molitvu i ljubav pokazuju da Božić nije samo praznik, već i način života i poruka budućim generacijama.
Dok nama korica hleba izgleda obično, negde daleko njena vrednost može značiti nadu– pouka omiljenog srpskog patrijarha otvara oči i srce na ono što svakodnevno zanemarujemo.
Jedan neizgovoren pozdrav, neznatna laž ili hladan stav mogu pokrenuti lanac događaja koji menja sudbine – otac Markel (Pabuk) objašnjava kako pokajanje i molitva štite dušu od nevidljivih zala.
U pouci otac Nektarije (Morozov) govori o greškama koje izranjaju iz brzopletosti i objašnjava zašto je jedna duhovna navika ključna za svaki budući izbor.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Sa kapacitetom od oko 1.300 mesta, prostranom kupolom visokom gotovo 50 metara i zadivljujućim unutrašnjošću, ostavlja snažan utisak već pri prvom koraku u njenu unutrašnjost.