Sveštenik Vladislav Vučanović iz Prijedora najluđu noć naziva idolopokloničkim praznikom, u suprotnosti s hrišćanskim vrednostima. Njegov apel, potkrepljen duhovnim objašnjenjem i strogim pravilima posta, pokrenuo je raspravu o značenju ovog praznika.
Dok je većina sveta odbrojavla poslednje minute kalendarske godine i pripremala se za proslavu Nove godine, sveštenik Vladislav Vučanović, paroh hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Prijedoru, zauzeo je sasvim drugačiji stav. Uputio je poruku kojom je zamolio vernike da mu ne čestitaju Novu godinu po gregorijanskom kalendaru. Njegova molba, praćena dubokim objašnjenjem, izazvala je pažnju i podstakla raspravu o značaju ovog datuma u pravoslavnoj tradiciji.
Otac Vladislav, poznat po svojim duhovno snažnim stavovima, ovu noć naziva "idolopokloničkim praznikom koji uvek pada u poslednjoj sedmici svetog Božićnog posta". Ističe da je proslava Nove godine nespojiva s pravoslavnim načinom života, posebno zato što narušava duh ovog svetog perioda.
Printscreen/Facebook/Владислав Вучановић
Paroh hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Prijedoru, jerej Vladislav Vučanović
- Ovo je idolopoklonički praznik koji uvek pada u poslednjoj sedmici Božićnog posta. Radi se o grešnoj i pregrešnoj noći ispunjenoj bludom, preljubom, alkoholizmom, prežderavanjem, praznoslovljem, kršenjem posta, besmislenim trošenjem teško stečenog novca, pucnjavom, sukobima, raznim nesrećama i prizivanjem nekakve prolazne sreće - poručio je jerej Vladislav Vučanović.
Ovaj stav nije iznenađujući za one koji poznaju pravoslavnu tradiciju. Božićni post, koji traje 40 dana, period je duhovne pripreme, pokajanja i uzdržanja, usmeren ka najradosnijem prazniku – Rođenju Gospoda Isusa Hrista. Otac Vladislav ističe da je smisao ovog perioda daleko od onoga što mnogi nazivaju "ludom noći".
Pozivajući se na reči Svetog vladike Nikolaja Velimirovića, otac Vladislav upozorava na "prazne duše" koje vode ka "praznim delima". Dodaje da je sam pojam "sreće" maglovit i stran pravoslavnom duhu, gde je akcenat na blagodatnom životu u zajednici s Bogom, a ne na prolaznim, zemaljskim zadovoljstvima.
Printscreen/Facebook/Владислав Вучановић
Otac Vladislav
- Pozivam Srbe da ne slave ludu noć, već da se Bogu mole, poste i pripremaju za proslavu našeg najlepšeg i najradosnijeg praznika – Rođenja Gospoda našeg Isusa Hrista!
Na kraju svoje poruke, otac Vladislav zamolio je vernike da mu prilikom susreta ne čestitaju Novu godinu, jer, kako kaže, ta čestitka ne nosi nikakvo značenje niti vrednost.
- Molim narod da mi pri susretu ne čestita Novu godinu, jer ta čestitka ne znači ama baš ništa. Unapred zahvala - napisao je sveštenik, dodajući da je ovakva proslava suštinski suprotna pravoslavnom duhu.
Otac Vladislav pozvao je vernike da se umesto nepromišljene proslave posvete molitvi, postu i duhovnoj pripremi za Božić. Njegova poruka nije samo kritika društvenih običaja, već i poziv na obnovu istinskih vrednosti vere.
Ovakvi stavovi podsećaju na to da pravoslavlje u svakom trenutku teži duhovnom uzdizanju i preispitivanju svakodnevnog ponašanja. Umesto prolazne zabave, otac Vladislav poziva vernike da iskoriste priliku za duhovno bogatstvo i istinsku radost u susret Božiću.
Stanovnici prestonice otkrivaju da li poste, kakav značaj za njih ima duhovna priprema za najradosniji hrišćanski praznik i na koji način usklađuju veru sa svakodnevnim obavezama.
Duhovni hod prema Vitlejemu, mitropolit zvorničko-tuzlanski pretočio je u stihove, a njegov glas, u pratnji harmoničnih tonova hora „Luka i Kleopa“, poziva na praštanje, duhovnu radost i ljubav, ispunjavajući svako srce toplinom božićne noći.
Kako pravilno doživeti Božićni post i kroz molitve, pokajanje i dobra dela doći do unutrašnjeg mira – paroh mladenovački, otac Marko nudi duhovnu podršku vernicima pred predstojeći praznik.
Iguman manastira Rukumija naglašava moć molitve, posta i pokajanja, upozorava na opasnost roditeljskih kletvi i objašnjava kako priprema za svetu tajnu pričešća donosi duhovni mir i blagodat.
Od jednostavnih namirnica nastaje brzo i zasitno jelo koje ne traži iskustvo, a idealno je za porodični obrok kada treba nešto toplo, pouzdano i lako za pripremu.
Više od sedam vekova traje sećanje na povratak prvog srpskog arhiepiskopa u Mileševu, događaj koji je postao simbol duhovnog jedinstva i istorijskog pamćenja srpskog naroda.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Dok većina meri sreću brojem poruka i fotografija, rečenica svetogorskog duhovnika otkriva kako tihi gest može pretvoriti prazničnu radost u svetlost za one koji su sami, bolesni ili u patnji.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
U besedi za utorak šeste sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ista Božja reč u jednom čoveku budi mir i utehu, a u drugom nemir i otpor, otkrivajući da odgovor ne zavisi od reči, već od onoga ko je sluša.
U trenucima kada problemi deluju nepomirljivo, pouka svetogorskog starca pokazuje da se izlaz ne nalazi u sili, već u smirenju i unutrašnjoj postojanosti koja menja ishod.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U besedi za utorak šeste sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ista Božja reč u jednom čoveku budi mir i utehu, a u drugom nemir i otpor, otkrivajući da odgovor ne zavisi od reči, već od onoga ko je sluša.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog pravednog Jova po starom i Svetog mučenika Patrikija po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog pape Celestina V, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U trenucima kada problemi deluju nepomirljivo, pouka svetogorskog starca pokazuje da se izlaz ne nalazi u sili, već u smirenju i unutrašnjoj postojanosti koja menja ishod.