Sveštenik Vladislav Vučanović iz Prijedora najluđu noć naziva idolopokloničkim praznikom, u suprotnosti s hrišćanskim vrednostima. Njegov apel, potkrepljen duhovnim objašnjenjem i strogim pravilima posta, pokrenuo je raspravu o značenju ovog praznika.
Dok je većina sveta odbrojavla poslednje minute kalendarske godine i pripremala se za proslavu Nove godine, sveštenik Vladislav Vučanović, paroh hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Prijedoru, zauzeo je sasvim drugačiji stav. Uputio je poruku kojom je zamolio vernike da mu ne čestitaju Novu godinu po gregorijanskom kalendaru. Njegova molba, praćena dubokim objašnjenjem, izazvala je pažnju i podstakla raspravu o značaju ovog datuma u pravoslavnoj tradiciji.
Otac Vladislav, poznat po svojim duhovno snažnim stavovima, ovu noć naziva "idolopokloničkim praznikom koji uvek pada u poslednjoj sedmici svetog Božićnog posta". Ističe da je proslava Nove godine nespojiva s pravoslavnim načinom života, posebno zato što narušava duh ovog svetog perioda.
Printscreen/Facebook/Владислав Вучановић
Paroh hrama Rođenja Presvete Bogorodice u Prijedoru, jerej Vladislav Vučanović
- Ovo je idolopoklonički praznik koji uvek pada u poslednjoj sedmici Božićnog posta. Radi se o grešnoj i pregrešnoj noći ispunjenoj bludom, preljubom, alkoholizmom, prežderavanjem, praznoslovljem, kršenjem posta, besmislenim trošenjem teško stečenog novca, pucnjavom, sukobima, raznim nesrećama i prizivanjem nekakve prolazne sreće - poručio je jerej Vladislav Vučanović.
Ovaj stav nije iznenađujući za one koji poznaju pravoslavnu tradiciju. Božićni post, koji traje 40 dana, period je duhovne pripreme, pokajanja i uzdržanja, usmeren ka najradosnijem prazniku – Rođenju Gospoda Isusa Hrista. Otac Vladislav ističe da je smisao ovog perioda daleko od onoga što mnogi nazivaju "ludom noći".
Pozivajući se na reči Svetog vladike Nikolaja Velimirovića, otac Vladislav upozorava na "prazne duše" koje vode ka "praznim delima". Dodaje da je sam pojam "sreće" maglovit i stran pravoslavnom duhu, gde je akcenat na blagodatnom životu u zajednici s Bogom, a ne na prolaznim, zemaljskim zadovoljstvima.
Printscreen/Facebook/Владислав Вучановић
Otac Vladislav
- Pozivam Srbe da ne slave ludu noć, već da se Bogu mole, poste i pripremaju za proslavu našeg najlepšeg i najradosnijeg praznika – Rođenja Gospoda našeg Isusa Hrista!
Na kraju svoje poruke, otac Vladislav zamolio je vernike da mu prilikom susreta ne čestitaju Novu godinu, jer, kako kaže, ta čestitka ne nosi nikakvo značenje niti vrednost.
- Molim narod da mi pri susretu ne čestita Novu godinu, jer ta čestitka ne znači ama baš ništa. Unapred zahvala - napisao je sveštenik, dodajući da je ovakva proslava suštinski suprotna pravoslavnom duhu.
Otac Vladislav pozvao je vernike da se umesto nepromišljene proslave posvete molitvi, postu i duhovnoj pripremi za Božić. Njegova poruka nije samo kritika društvenih običaja, već i poziv na obnovu istinskih vrednosti vere.
Ovakvi stavovi podsećaju na to da pravoslavlje u svakom trenutku teži duhovnom uzdizanju i preispitivanju svakodnevnog ponašanja. Umesto prolazne zabave, otac Vladislav poziva vernike da iskoriste priliku za duhovno bogatstvo i istinsku radost u susret Božiću.
Stanovnici prestonice otkrivaju da li poste, kakav značaj za njih ima duhovna priprema za najradosniji hrišćanski praznik i na koji način usklađuju veru sa svakodnevnim obavezama.
Duhovni hod prema Vitlejemu, mitropolit zvorničko-tuzlanski pretočio je u stihove, a njegov glas, u pratnji harmoničnih tonova hora „Luka i Kleopa“, poziva na praštanje, duhovnu radost i ljubav, ispunjavajući svako srce toplinom božićne noći.
Kako pravilno doživeti Božićni post i kroz molitve, pokajanje i dobra dela doći do unutrašnjeg mira – paroh mladenovački, otac Marko nudi duhovnu podršku vernicima pred predstojeći praznik.
Iguman manastira Rukumija naglašava moć molitve, posta i pokajanja, upozorava na opasnost roditeljskih kletvi i objašnjava kako priprema za svetu tajnu pričešća donosi duhovni mir i blagodat.
Arhijereji i jereji Grčke pravoslavne crkve upozoravaju da odluke Evropske unije ne pogađaju samo porodicu, već određuju sudbinu budućih generacija i opstanak čitavog društva.
Godinu dana posle masakra koji je potresao Crnu Goru, liturgija i molitveno sećanje u drevnoj svetinji postali su mesto sabranja bola, vere i opomene da se zlo ne prećutkuje.
U besedi za 30. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi u čas kada David ostaje sam pred istinom o sebi, pokazujući da se čovek ne slama zbog pada, već zbog pokušaja da ga opravda.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok mediji najavljuju ludačku proslavu Nove godine, sveštenik iz Malog Palančišta poziva vernike na molitvu, post i pokajanje pred Rođenje Hrista, ističući opasnosti idolopoklonstva i praznoslovlja.
Arhijereji i jereji Grčke pravoslavne crkve upozoravaju da odluke Evropske unije ne pogađaju samo porodicu, već određuju sudbinu budućih generacija i opstanak čitavog društva.
U besedi za 30. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički nas vodi u čas kada David ostaje sam pred istinom o sebi, pokazujući da se čovek ne slama zbog pada, već zbog pokušaja da ga opravda.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Bez povišenog tona i bez kalkulacije, sveštenik Vladislav Vučanović u jednoj kratkoj poruci otvara pitanje zašto se lakše okupljamo oko trpeza i vatrometa nego oko suštine vere, posta i lične odgovornosti.
Dok su satovi odbrojavali prve minute 2026, crkva Vondelkerk u Amsterdamu nestajala je u plamenu, ostavljajući grad bez svetinje i Evropu bez još jednog svedoka hrišćanske prošlosti.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Episkop iz Antiohije mirno je odbio carsku ponudu, krenuo okovan ka Rimu i svojim stradanjem pokazao da hrišćanstvo nije stvar pogodnosti, već vernosti do poslednjeg daha.