Svojim entuzijazmom, trudom i sredstvima stanovnici ovog sela u opštini Bar uspeli su iz ruševina i korova da podignu Crkvu Svetog Jevastija, ali su se suočili sa pravnim izazovima zbog nepoštovanja Zakona o zaštiti kulturnih dobara.
Uz snagu dobre volje, meštani sela Tomići u Crnoj Gori su svojom zajedničkom inicijativom uspešno obnovili Crkvu Svetog Jevstatija iz 15. veka, poznatiju kao Istaća. Ovaj istorijski objekat, koji je kao kulturno dobro zaštićen još od 1950. godine, doživeo je svojevrsno buđenje iz ruševina zahvaljujući entuzijazmu i trudu lokalnog stanovništva.
Sva fugovanja, saniranje oštećenja i popločanje crkve izvedeni su zanatski veoma korektno, uz maksimalno očuvanje nasleđenih vrednosti. Ova restauracija je predstavljala iskorak u očuvanju kulturno-istorijskog, ambijentalno arhitektonskog značaja i osobenosti ovog dragocenog kulturnog nasleđa.
Međutim, iako je obnova bila izvedena sa velikom pažnjom prema detaljima, meštani Tomića nisu bili svesni da svaka intervencija na crkvi podleže Zakonu o zaštiti kulturnih dobara. To ih je dovelo u sukob sa inspektorkom za kulturna dobra Draganom Bošković Drobnjak koja je morala Osnovnom državnom tužilaštvu u Baru da podnese krivičnu prijavu protiv NN lica zbog radova koji su izvedeni bez saglasnosti nadležne državne institucije.
- Zbog takvog stanja, nepouzdane datacije i malo poznatog istorijata objekta, kao mjere zaštite i unapređenja stanja planirana su arheološka i konzervatorska istraživanja crkve i njene okoline i na kraju njena restauracija, konzervacija i prezentacija – navodi se u izvještaju Uprave, koji je prenela “Pobjeda” na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Shutterstock
Oko crkve nekada je bilo groblje
Iako su meštani Tomića prekršili zakon, stručni tim Uprave za zaštitu kulturnih dobara je priznao da je posao obavljen stručno i sa velikom pažnjom prema detaljima. Ova situacija naglašava važnost saradnje između građana i institucija, kao i potrebu za fleksibilnijim pristupom i podrškom inicijativama koje dolaze iz lokalnih zajednica.
Ovaj primer iz Tomića pruža nadu da je moguće obnoviti i sačuvati kulturna dobra kada postoji volja, zajedništvo i ljubav prema tradiciji. On takođe ističe potrebu za efikasnijom komunikacijom između lokalnih zajednica i nadležnih institucija radi očuvanja kulturne baštine koja predstavlja dragocen deo identiteta jednog naroda.
Nova pravna odredba, koja uskoro stupa na snagu, izazvala je masovne pobune hrišćanske zajednice u Arunačal Pradešu, dok kritičari upozoravaju na ozbiljne posledice po verska i ljudska prava.
Iako mnogi veruju da crveni konac štiti od zlih sila, ruski naučnik tvrdi da nas duboka duhovna dimenzija ovog okultnog simbola može odvesti na pogrešan put.
Ukrajinske vlasti nasilno ušle u hram, uklonile mošti svetitelja i izazvale međunarodne reakcije. Zahtev upućen UN-u – hoće li svetska zajednica zaštititi ovo pravoslavno nasleđe?
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Fondacija „Ihtis“ donirala je 2.800 evra za obnovu gazdinstva porodice Bulatović u selu Bela Crkva kod Rožaja, potvrđujući da nijedna borba nije uzaludna kada se srca ujedine u milosrđu.
Istraživanje agencije Ipsos pokazuje da Crkva uživa najveće poverenje među građanima Crne Gore, dok su državne institucije na znatno nižem nivou poverenja.
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
Zaboravljena tradicija iz 19. i 20. veka krije duboku simboliku: od sećanja na Kosovo do priča o porodičnoj žrtvi i nepokolebljivoj veri, svedočanstva ministarke Vesne Bratić osvetljavaju značaj crnog vela kao mosta između lične sreće i kolektivne svesti.
Primećujući teške okolnosti u kojima ljudi odrastaju, kao i ekonomsku krizu, mati Serafima dodaje da je svaki novi dan i mala uspešna borba dokaz postojanja heroja današnjice.
Svetinja podignuta na mestu stradanja, postaje simbol molitve i sabornosti – mitropolit kruševački osveštao poslednji krst, a prve liturgije uskoro će odjeknuti sa Bagdale.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Nakon cenzurisanja božićnih čestitki i dekoracija, još jedan veliki hrišćanski praznik postaje meta političke korektnosti – britanska škola otkazala proslavu praznika Vaskrsenja Hristovog, dok se širom Evrope beleže slični slučajevi potiskivanja hrišćanskih tradicija pod plaštom neutralnosti.