Ovo drevno jelo u srpskim domovima i manastirima pripremalo se u danima najstrožeg posta, a danas osvaja sve koji tragaju za laganim i okrepljujućim obrokom.
U danima kada telo traži okrepljenje, a duša mir, naročito tokom posta na vodi, kada se odričemo masne hrane i raskoši ukusa, domaća trpeza dobija poseban smisao. Tada jednostavna jela postaju najukusnija, jer su začinjena molitvom i zahvalnošću. Punjene paprike bez ulja, sa pečurkama i orasima, pravo su svedočanstvo da post nije puko odricanje, već mudrost življenja u skladu sa Božijim zakonima prirode. Ovo lagano jelo osvežava i u vrelim letnjim danima kada koristimo sveže paprike, ali i zimi, kada se umesto njih koriste sušene, koje nas podsećaju na mirise detinjstva i ognjišta naših baka.
Sastojci:
2 glavice crnog luka
4 čena belog luka
400 g šampinjona
200 g pirinča
3 kašike mlevenih oraha
so
aleva paprika
začin od sušenog povrća
biber
peršunov list
15-tak paprika
200 ml pasiranog paradajza
Shutterstock/Victoria Kondysenko
Posne punjene paprike, na vodi, ali iz rerne
Priprema:
Očistite crni i beli luk, pa ih prodinstajte na malo vode. Dodajte oprane i sitno iseckane pečurke. Dinstajte desetak minuta, pa dodajte prethodno očišćen i opran pirinač. Još malo dinstajte uz dolivanje manje količine vode, tek da pirinač upola omekša.
Dodajte mlevene orahe, so, začin od sušenog povrća, seckani peršunov list i biber. Promešajte i sklonite sa vatre.
Pripremljenom masom napunite prethodno oprane i od semenki očišćene paprike. Ređajte ih u pliću šerpu, nalijte vodom tako da paprike budu skoro potopljene i stavite da se kuvaju oko 20 minuta.
Na kraju prelijte pasiranim paradajzom i zapecite u rerni na umerenoj temperaturi.
Pite su širom naših krajeva mnogo više od običnog jela – one su deo porodične tradicije, toplina doma i sećanje na detinjstvo. Otkrivamo recept za najukusniju posnu krompirušu koja će vas osvojiti na prvi zalogaj!
Iz zbirke recepata arhimandrita Onufrija Hilandarca donosimo vam manastirsku spanakopitu – hranljivu, mirisnu i pripremljenu po drevnim monaškim pravilima.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
U danima posta, ali i kada post nije obavezan, halva od tahinija i meda pruža zdravu i bogatu alternativu industrijskim slatkišima – bez aditiva, bez veštačkih aroma, sa dubokom duhovnom porukom u svakom zalogaju.
Brz, jednostavan i bogat hranljivim sastojcima, ovaj kremasti namaz bez ulja, sa tahinijem i semenkama, idealan je za dane posta na vodi – pravo malo čudo iz duhovne svakodnevice.
Daleko od gradske gužve, domaćinstvo "Stari hrast" čuva ukuse ovog kraja kroz domaće namirnice, tradicionalna jela i atmosferu kakva se danas retko pronalazi.
Protojerej Andrej Eefanov objašnjava zašto se javljaju ovakve misli, kako da se izborimo sa strahom od gubitka roditelja i kada je važno potražiti stručnu pomoć.
Razbijeni spomenici i fotografije pokojnika potresli su nekadašnje stanovnike Vučinića, dok sveštenik Darko Kujundžić upozorava da napadi traju godinama, a Međureligijsko veće BiH traži hitnu istragu.
Tikvice punjene pečurkama i pirinčem donose miris leta i duha, mogu se spremati na ulju ili vodi, a otkrivamo zašto je ovaj recept vekovima ostao neizostavan u pravoslavnim domovima.
Na Svetoj gori, gde su molitva i tradicija način života, i hrana ima poseban značaj. Otkrijte recept za ovaj izvrstan obrok sa pečurkama – jednostavno, ali izuzetno bogato jelo koje oslikava suštinu monaške trpeze.
Vernik može redovno da odlazi u crkvu, da se pridržava posta i da izgovara molitve, a da istovremeno u svakodnevnim odnosima bude opterećen nemirom, nezadovoljstvom i teškoćom da pronađe mir.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Nepravda i tuđa zloba mogu da probude bes i želju za osvetom, ali pouka velikog svetitelja našeg vremena pokazuje kako da sačuvamo unutrašnji mir i ne dozvolimo da tuđi postupci upravljaju našim srcem.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog sveštenomučenika Lukijana Antiohijskog po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svete mučenike Terencija, Neonilu i njihovu decu. Grčka pravoslavna crkva danas proslavlja i Pokrov Presvete Bogorodice. Katolička crkva slavi Svete apostole Simona i Judu Tadeja, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.