Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Postoje ukusi koji odolevaju vremenu, koji nas, i kada zatvorimo oči, vode u detinjstvo, u mirisnu bakinu kuhinju, gde su toplina i ljubav bile glavni sastojci svake poslastice. Među njima je i sutlijaš – jednostavan, a bogat, mirisan dar od pirinča i topline doma.
Nekada je bio nezaobilazan deo porodičnih okupljanja, dok se lagano hladio u emajliranim tanjirima na prozorskoj dasci. Njegov recept se prenosio s kolena na koleno, a svaka domaćica imala je svoju tajnu koja ga je činila posebnim. I danas, u ubrzanom vremenu kada se brzo živi i još brže jede, sutlijaš ostaje simbol usporenog trenutka, onog kada se život meri kašikom i sladi se uspomenama.
U danima kada postimo na vodi, mnogi pomisle da moraju odustati od ove poslastice, ali manastirska kuhinja nam pokazuje da je i u postu moguće uživati u punini ukusa. Monasi su od davnina nalazili načine da, koristeći samo darove prirode, stvore neodoljive đakonije koje hrane dušu i telo. Tako i sutlijaš može postati prava duhovna gozba kada mu dodamo suvo voće i orahe, zasladimo ga medom i blagodatno prinesemo na trpezu.
Pirinač kuvati u blago posoljenoj vodi dok ne omekša do pola. Dodati dobro oprano i sortirano suvo grožđe, suve kajsije isečene na trakice, urme isečene na trakice, očišćene od koštica i seckane suve šljive. Na kraju ubaciti pečene (bez ulja) mlevene orahe. Nastaviti kuvanje pod poklopcem dok sastojci ne omekšaju i sjedine se. Kada je sutlijaš gotov, dodati med, promešati i ostaviti da odstoji nekoliko minuta. Dekorisati po želji.
Ovaj sutlijaš nije samo posna poslastica, već podsećanje na snagu jednostavnosti. Dok ga jedemo, setimo se svih onih koji su ga sa ljubavlju pripremali pre nas i pomolimo se s blagodarnošću za svaki zalogaj koji nam je darovan.
Mala Lutfije džamija, poznata i kao „Odbegla džamija“, skriva više od jednog veka istorije i vere, dok šum vode ispod temelja stvara jedinstvenu atmosferu koju turisti i vernici pamte zauvek.
Bogosluženje ovog dana označava prelomni trenutak Velikog posta - vreme kada se pogled vernih sa ličnog pokajanja usmerava ka tajni Krsta i radosti Vaskrsenja, koja se sve jasnije nazire kako se praznik približava.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za nedelju 3. sedmice Velikog posta prikazuje kako se Otac može videti jedino kroz Sina, poput svetla koje osvetljava sve što dotakne.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Teodota Kirinejskog po starom kalendaru i Svetog mučenika Agapija po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svete Luize de Marijak, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Kada tipik nalaže post na vodi, ajvar se obično izostavlja sa trpeze jer se sprema sa uljem. Ipak, u monaškoj kuhinji postoji jednostavna varijanta „na vodi“ koja čuva puni ukus pečene paprike i poštuje pravila posta.
Od krompira, brašna i malo tofua dobija se toplo jelo koje se lako priprema, poštuje pravila uzdržanja i donosi prijatan ukus čak i kada je izbor namirnica sveden na minimum.
Spoj spanaća, pečuraka i susama daje iznenađujuće bogat i zasitan obrok, idealan za dane uzdržanja - bez komplikacija, bez skupih sastojaka i bez odricanja od punog ukusa.
Monahinja Atanasija u knjizi „Ko postii dušu gosti“ otkriva korak po korak pripremu posne poslastice na vodi čiji svaki zalogaj postaje nežan i raskošan doživljaj.
Tokom ramazana ovaj jednostavan specijalitet od brašna i vrele vode ponovo se nalazi na stolu – meka vrilica prelivena toplim mlekom i maslom podseća koliko malo je potrebno za pravi domaći obrok.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Premijer Izraela je novinarima rekao da se izraelski narod nada da će dosegnuti carstvo i dočekati dolazak Mesije, ali da država mora izdržati pretnje i sukobe kako bi sačuvala sopstveni opstanak.
Po blagoslovu patrijarha Porfirija, svetinja velikog pravoslavnog iscelitelja doneta je među male pacijente, njihove roditelje i lekare, a mnogi su sa verom celivali mošti tražeći utehu, snagu i nadu u borbi za zdravlje.