NIJE SVAKO BOGATSTVO GREH: Sveti Maksim Ispovednik razbija zablude o bogatašima i govori ono što većina crkvenih ljudi prećuti
Svetitelj naglašava da pravednost ne zavisi od imetka, već od stava srca prema sticanju i posedovanju.
Nekada simbol topline bakine kuhinje, danas duhovna gozba i u dane posta – sa suvim voćem, orasima i medom, sutlijaš ostaje poslastica koja spaja prošlost i sadašnjost, podsećajući nas na lepotu jednostavnih darova.
Postoje ukusi koji odolevaju vremenu, koji nas, i kada zatvorimo oči, vode u detinjstvo, u mirisnu bakinu kuhinju, gde su toplina i ljubav bile glavni sastojci svake poslastice. Među njima je i sutlijaš – jednostavan, a bogat, mirisan dar od pirinča i topline doma.
Nekada je bio nezaobilazan deo porodičnih okupljanja, dok se lagano hladio u emajliranim tanjirima na prozorskoj dasci. Njegov recept se prenosio s kolena na koleno, a svaka domaćica imala je svoju tajnu koja ga je činila posebnim. I danas, u ubrzanom vremenu kada se brzo živi i još brže jede, sutlijaš ostaje simbol usporenog trenutka, onog kada se život meri kašikom i sladi se uspomenama.
U danima kada postimo na vodi, mnogi pomisle da moraju odustati od ove poslastice, ali manastirska kuhinja nam pokazuje da je i u postu moguće uživati u punini ukusa. Monasi su od davnina nalazili načine da, koristeći samo darove prirode, stvore neodoljive đakonije koje hrane dušu i telo. Tako i sutlijaš može postati prava duhovna gozba kada mu dodamo suvo voće i orahe, zasladimo ga medom i blagodatno prinesemo na trpezu.
Sastojci:
Priprema: Ovaj sutlijaš nije samo posna poslastica, već podsećanje na snagu jednostavnosti. Dok ga jedemo, setimo se svih onih koji su ga sa ljubavlju pripremali pre nas i pomolimo se s blagodarnošću za svaki zalogaj koji nam je darovan.
• 8 kašika pirinča
• 600 ml vode
• 4 šake suvih kajsija
• 4 šake suvog grožđa
• 16 urmi
• 16 suvih šljiva
• 16-20 oraha
• 8 kašika meda
• 1 prstohvat soli

Monahinja Atanasija u knjizi „Ko postii dušu gosti“ otkriva korak po korak pripremu posne poslastice na vodi čiji svaki zalogaj postaje nežan i raskošan doživljaj.
Karfiol, masline i paradajz u starom manastirskom jelu pokazuju kako se od jednostavnih sastojaka može pripremiti obrok koji hrani i telo i dušu.
Pripremite posni obrok od lišća cvekle i otkrijte kako ovaj često zanemareni deo biljke puni organizam hranljivim sastojcima i jača imunitet.
Otkrijte kako obični sastojci pretvaraju posne paprike u jelo koje greje dušu i mami osmehe na svakoj trpezi.
Recept za bozu iz kuvara „Ko posti dušu gosti“ nudi jednostavan način da prirodno poboljšate otpornost organizma i uživate u autentičnom ukusu manastirskih tradicija.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Jednostavan, dekorativan i hranljiv recept koji spaja prirodne ukuse i kreativnost u danima posta.
Jedinstveno jelo koje spaja nežni sloj povrća i aromatičnu ribu, idealno za posne dane kada tipik dopušta ribu - mekan, sočan patlidžan i začini pretvaraju svaki zalogaj u radost.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Crkva uči da škrt čovek zapravo ne poseduje novac, već novac poseduje njega.
Čuveni onah manastira Optinska pustinja objašnjava zašto sitna razdražljivost, potreba da povredimo druge i beg od molitve nisu bezazlene slabosti karaktera, već alarm duše koji pravoslavna duhovnost shvata krajnje ozbiljno.
Pravoslavci danas obeležavaju Svetog Grigorija Dekapolita po starom kalendaru, Svetog proroka Sofoniju po novom, katolici su u periodu Adventa, dok je u judaizmu i islamu današnji dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.