Shutterstock Elena ZajchikovaOrašasti plodovi ovoj poslastici daku posebnu teksturu, ali i obogaćuju ukus
U vreme posta, kada su mnoge namirnice isključene iz ishrane, ovaj tradicionalni hleb sa svežim kvascem, suvim voćem i orašastim plodovima donosi bogatstvo ukusa i podseća na snalažljivost domaćica iz prošlih vremena.
U danima posta, kada su mnogi sastojci isključeni iz ishrane, naši preci su pokazivali izuzetnu kreativnost i veštinu u pripremi poslastica koje su bile ne samo jednostavne, već i bogate ukusom. Jedan od takvih tradicionalnih slatkih hlebova, pripremljen na vodi, sa svežim kvascem, suvim voćem i orašastim plodovima, predstavlja pravu riznicu aroma i tekstura koje bude sećanja na toplinu doma i zajedništvo.
Ovaj hleb, poznat i kao posni slatki hleb, svedoči o umeću domaćica da od osnovnih sastojaka stvore poslasticu koja zadovoljava i najistančanija nepca. Kombinacija suvog voća i orašastih plodova daje mu posebnu sočnost i hrskavost, dok sveži kvasac obezbeđuje mekoću i prozračnost testa.
Sastojci:
500 g brašna (belo, integralno ili mešavina)
25 g svežeg kvasca
250 ml mlake vode
100 g domaćeg džema
Prstohvat soli
150 g suvog voća (suve šljive, smokve, urme, suvo grožđe)
100 g orašastih plodova (orah, badem, lešnik)
1 kašičica cimeta
Rendana korica jednog limuna ili pomorandže
Shutterstock
Orašasti plodovi ovoj poslastici daku posebnu teksturu, ali i obogaćuju ukus
Priprema:
U manjoj posudi razmutite sveži kvasac sa kašičicom šećera i malo mlake vode. Ostavite na toplom mestu 10–15 minuta da se aktivira i zapeni.
Suvo voće sitno iseckajte i potopite u toplu vodu na 10 minuta da omekša, zatim ga ocedite. Orašaste plodove grubo iseckajte. U mlakoj vodi razmutite domaći džem.
U velikoj činiji pomešajte brašno, so i cimet. Dodajte aktivirani kvasac i džem razmućen u vodi. Mešajte dok ne dobijete glatko testo, a zatim umešajte pripremljeno suvo voće, orašaste plodove i rendanu koricu citrusa. Dobro sjedinite sve sastojke.
Pokrijte činiju čistom krpom i ostavite testo na toplom mestu oko sat vremena, dok ne udvostruči volumen.
Kada testo naraste, premesite ga na blago pobrašnjenoj površini i oblikujte u željeni oblik (okrugli hleb ili stavite u podmazan kalup za hleb). Ostavite da odmara još 20–30 minuta.
Zagrejte rernu na 180 stepeni. Pre pečenja, površinu hleba možete blago zaseći nožem i posuti brašnom ili dodatnim orašastim plodovima. Pecite 35–40 minuta, ili dok hleb ne dobije zlatno-smeđu boju i ne zvuči šuplje kada kucnete po korici.
Izvadite hleb iz rerne, prekrijte ga vlažnom kuhinjskom krpom i ostavite da se ohladi na rešetki pre sečenja. Pre posluživanja, ovaj slatki hleb možete posuti šećerom u prahu.
Ovaj posni slatki hleb savršen je primer kako se od jednostavnih sastojaka može napraviti ukusna i aromatična poslastica. Bogatstvo suvog voća i orašastih plodova pruža posebnu teksturu i slatkoću, dok sveži kvasac daje mekoću i prozračnost. Idealan je uz šolju toplog čaja ili kao slatki zalogaj tokom dana.
Ovaj manastirski recept, koji monasi na Svetoj gori ne menjaju vekovima, donosi jedinstven spoj ukusa i mirisa. Savršena poslastica bez mleka i jaja, idealna za dane posta, ali i za sve koji uživaju u zdravim, starinskim receptima.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uz pravi recept, post na vodi postaje prava gozba! Isprobajte ukusne i hranljive punjene paprike koje će obogatiti vašu trpezu i uneti novu dimenziju u posnu ishranu.
Veliki post je prilika da istražimo nove ukuse i obogatimo trpezu jednostavnim, a izuzetnim jelima. Isprobajte recept za posni krompir na vodi koji će vas osvojiti savršenim spojem začina i mirisa domaće kuhinje.
Devetogodišnji Marko i njegova majka, u blagoslovenom stanju, stajali su u redu pred svetinjom, a onda je dečak napustio kolonu da pomogne nepoznatom detetu koje je plakalo.
U Ježevici, nadomak Čačka, srednjovekovni zidovi i živo narodno sabranje stapaju se u istu priču, od predanja o 1330. godini do današnjih okupljanja vernika i praznika koji i dalje pune manastirsku portu.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Nežna tekstura, bogat ukus i nekoliko jednostavnih sastojaka dovoljni su za specijalitet koji se odlično slaže uz doručak, večeru ili kao dodatak ručku.
Kada tipik nalaže post na vodi, ajvar se obično izostavlja sa trpeze jer se sprema sa uljem. Ipak, u monaškoj kuhinji postoji jednostavna varijanta „na vodi“ koja čuva puni ukus pečene paprike i poštuje pravila posta.
Sa grčkog ostrva Spetses stiže recept za skromno, a ukusno manastirsko jelo koje u jednostavnim sastojcima čuva duh molitve, mora i tišine Istočnog petka.
Zapis iz „Svetogorskog kuvara“ monaha Onufrija otkriva kako kombinacija spanaća, oraha i tahinija stvara jelo koje iznenađuje i ukusom i jednostavnošću, posebno u danima posta na vodi.
Nežna tekstura, bogat ukus i nekoliko jednostavnih sastojaka dovoljni su za specijalitet koji se odlično slaže uz doručak, večeru ili kao dodatak ručku.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
U Ježevici, nadomak Čačka, srednjovekovni zidovi i živo narodno sabranje stapaju se u istu priču, od predanja o 1330. godini do današnjih okupljanja vernika i praznika koji i dalje pune manastirsku portu.
U besedi za 2. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Velimirović pokazuje zašto se i najveće znanje gubi bez pravog početka i kako se tek tada otvara prostor za istinsku mudrost koja ne zavisi od količine informacija.