Veliki uskršnji post počeo je u ponedeljak, 3. marta, i trajaće do 20. aprila
Vernici Srpske pravoslavne crkve (SPC) započeli su Veliki post u ponedeljak, 3. marta, koji će trajati do 20. aprila.
Mimo čistote misli, pojačanih molitvi i odlazaka u crkvu pod postom se podrazumeva i uzdržavanje od mrsne hrane, a Veliki uskršnji post smatra se najstrožijim postom.
Tim povodom postavlja se pitanje da li bi trudnica trebalo da posti, a na to pitanje odgovorio je sveštenik Branislav Miljković.
Uzdržavanje od mleka, mesa, jaja i mlečnih proizvoda samo je jedno od pravila koja propisuje Uskršnji post. Mnogo su važnije svakodnevne molitve, činjenje dobrih dela, uzdržavanje od loših misli, odlasci na liturgije...
- Trudnice bi, kao i svi ostali vernici, trebalo da poste. Ako su zdrave i ako trudnoća protiče u redu, ne postoji razlog zbog kog bi trebalo da traže od svog sveštenika da budu oslobođene posta. Zašto stavljati zdravu nogu ili zdravu ruku u gips - kazao je otac Miljković i istakao da buduće majke ne bi trebale da se odriču blagodeti koje nosi post, kao i da je preporučljivo da im se u tome pridruže i njihovi partneri.
freepik
Takođe je istakao da su post, zajednički obroci, molitve i odlazak u crkvu najlepše stvari koje jedan bračni par zavetovan pred Bogom može da uradi zajedno.
Kad muž i žena zajedno poste, oni su bliži i jedno drugom, ali i Bogu.
Zbog toga je moj savet svim budućim majkama da se ne odriču blagodati koje post može da donese.
Ukoliko postoji neki zdravstveni problem, bilo kod majke ili kod buduće bebe, može se tražiti da trudnica ne menja uobičajeni režim ishrane, odnosno da bude razrešena na onu namirnicu koja je njenom organizmu neophodna, kako zbog njenog zdravlja, tako i zdravlja bebe koju će doneti na svet.
Trećeg dana Vaskršnjeg posta, u hramu Svetog Save u Beogradu, poglavar Srpske pravoslavne crkve uputio je snažnu poruku o pokajanju, smirenju i istinskom putu ka Bogu – borbi sa sobom, a ne sa drugima.
U čitanju za četvrtak prve sedmice Velikog posta, Sveto pismo nas podseća na dan kada će ljudska ponositost biti ponižena, a Gospod će se uzvisiti, pozivajući nas na duboko pokajanje i skromnost.
Duboka pouka koju nam svetac daje u svojoj knjizi Misli za svaki dan u godinu za četvrtak prve sedmice Velikog posta nosi savet za uspešnu duhovnu obnovu.
Na praznik Vaskrsenja Hristovog, među svetlim zidovima manastira Mileševa, nastao je prizor koji je postao duhovni simbol praznika: susret i kuckanje vaskršnjim jajima mitropolita Atanasija i umirovljenog vladike Filareta, sadašnjeg i bivšeg pastira Eparhije mileševske.
Bombe su bacane po svim krajevima grada, čak su pogođene bolnice i sanatorijumi. Vojna bolnica, u kojoj su se nalazili naši zarobljenici povratnici radi lečenja, bila je pogođena...
U duhovnom centru srpske crkve na Kosmetu, patrijarh je odao počast Vaskrsenju, dok je mladim studentima i učenicima sa ovog prostora omogućio obrazovni napredak kroz donaciju iz Zadužbine Sime A. Igumanova.
Ukoliko je zaborav hleba koji silazi s neba dublji, utoliko je pohlepa čovekova za bogaćenjem, novcem i uživanjem veća i nezajažljivija, govorio je patrijarh Pavle.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Bombe su bacane po svim krajevima grada, čak su pogođene bolnice i sanatorijumi. Vojna bolnica, u kojoj su se nalazili naši zarobljenici povratnici radi lečenja, bila je pogođena...
Ukoliko je zaborav hleba koji silazi s neba dublji, utoliko je pohlepa čovekova za bogaćenjem, novcem i uživanjem veća i nezajažljivija, govorio je patrijarh Pavle.
Na praznik Vaskrsenja Hristovog 1993. godine, u tišini drevne Optinske pustinje, dogodio se svirepi zločin koji je ostavio neizbrisiv trag na savremenoj crkvenoj istoriji. Ubistvo trojice krotkih slugu Božijih otvorilo je pitanja o duhovnoj borbi, zlu koje vreba i svetosti koja ne umire — čak ni u smrti.
U Hramu Hrista Spasitelja, u prisustvu patrijarha Kirila i predsednika Ruske Federacije, obeležen je Vaskrs 2025. godine — u znaku molitve za pravedni mir i ujedinjenje hrišćanskog sveta.
Minut nakon što smo zakoračili u 20. april, Hram na Vračaru ispunili su plamenovi sveća, miris tamjana i glasovi vernika u sabornosti — potvrđujući da vera u vaskrslog Hrista nadilazi i tamu i vreme.
U svetinji na mestu Hristovog groba, pred hiljadama vernika i pod strogim merama bezbednosti, pojavio se sveti plamen – nevidljiv, neoskvrnjen, večan. Ovo čudo još jednom je potvrdilo da vera ne zna za granice, a nada ne prestaje da svetli ni u najmračnijim vremenima.
U susret Vaskrsu, tradicionalno se farbaju jaja - najčešće crvenom, ali i drugim bojama. Jedno posebno jaje izdvaja se i čuva u kući tokom cele godine kao tzv. čuvarkuća.
U trenucima kada radosno kličemo „Hristos vaskrse!“, duša se najdublje osvećuje molitvom. Otkrivamo zašto je čitanje Akatista Vaskrsenju Hristovom najsnažniji način da istinski doživimo smisao Praznika nad praznicima.
Minut nakon što smo zakoračili u 20. april, Hram na Vračaru ispunili su plamenovi sveća, miris tamjana i glasovi vernika u sabornosti — potvrđujući da vera u vaskrslog Hrista nadilazi i tamu i vreme.
Pravoslavna crkva podseća vernike da se posle vaskršnje liturgije osvećuju darovi pripremljeni za prazničnu trpezu – od ofarbanih jaja do sira i mesa, kako bi u svoje domove uneli ne samo radost praznika, već i Božji blagoslov