Veliki uskršnji post počeo je u ponedeljak, 3. marta, i trajaće do 20. aprila
Vernici Srpske pravoslavne crkve (SPC) započeli su Veliki post u ponedeljak, 3. marta, koji će trajati do 20. aprila.
Mimo čistote misli, pojačanih molitvi i odlazaka u crkvu pod postom se podrazumeva i uzdržavanje od mrsne hrane, a Veliki uskršnji post smatra se najstrožijim postom.
Tim povodom postavlja se pitanje da li bi trudnica trebalo da posti, a na to pitanje odgovorio je sveštenik Branislav Miljković.
Uzdržavanje od mleka, mesa, jaja i mlečnih proizvoda samo je jedno od pravila koja propisuje Uskršnji post. Mnogo su važnije svakodnevne molitve, činjenje dobrih dela, uzdržavanje od loših misli, odlasci na liturgije...
- Trudnice bi, kao i svi ostali vernici, trebalo da poste. Ako su zdrave i ako trudnoća protiče u redu, ne postoji razlog zbog kog bi trebalo da traže od svog sveštenika da budu oslobođene posta. Zašto stavljati zdravu nogu ili zdravu ruku u gips - kazao je otac Miljković i istakao da buduće majke ne bi trebale da se odriču blagodeti koje nosi post, kao i da je preporučljivo da im se u tome pridruže i njihovi partneri.
freepik
Takođe je istakao da su post, zajednički obroci, molitve i odlazak u crkvu najlepše stvari koje jedan bračni par zavetovan pred Bogom može da uradi zajedno.
Kad muž i žena zajedno poste, oni su bliži i jedno drugom, ali i Bogu.
Zbog toga je moj savet svim budućim majkama da se ne odriču blagodati koje post može da donese.
Ukoliko postoji neki zdravstveni problem, bilo kod majke ili kod buduće bebe, može se tražiti da trudnica ne menja uobičajeni režim ishrane, odnosno da bude razrešena na onu namirnicu koja je njenom organizmu neophodna, kako zbog njenog zdravlja, tako i zdravlja bebe koju će doneti na svet.
Trećeg dana Vaskršnjeg posta, u hramu Svetog Save u Beogradu, poglavar Srpske pravoslavne crkve uputio je snažnu poruku o pokajanju, smirenju i istinskom putu ka Bogu – borbi sa sobom, a ne sa drugima.
U čitanju za četvrtak prve sedmice Velikog posta, Sveto pismo nas podseća na dan kada će ljudska ponositost biti ponižena, a Gospod će se uzvisiti, pozivajući nas na duboko pokajanje i skromnost.
Duboka pouka koju nam svetac daje u svojoj knjizi Misli za svaki dan u godinu za četvrtak prve sedmice Velikog posta nosi savet za uspešnu duhovnu obnovu.
Današnji izgled datira iz 1926. godine. Za razliku od pravoslavnih crkava, ovde postoje klupe, ali svi vernici u nekom trenutku mise ustaju i mole se, ponavljajući važne reči, pod prelepim mozaikom Krista Kralja.
Festival crkvenih horova u crkvi Svetog Đorđa pretvorio se u retko duhovno sabranje, gde su molitva i pesma u isti glas progovorile o veri, zajedništvu i svetosti svakodnevnog života.
Duhovnici sa Svete gore i profesori teologije sve snažnije opominju: svet više nije isti, a ono što dolazi možda nas zatiče nespremne. Od zaborava svetoga do potpune digitalne kontrole, sedam zabrinjavajućih znakova svedoče da vreme milosti ubrzano ističe.
Učenici i profesori Bogoslovije Svetih Kirila i Metodija našli su se u Hilandaru, gde im je mitropolit raško-prizrenski otvorio vrata duhovnog života koji se ne predaje pred tablom, već doživljava u molitvi i tišini Svetogorske lavre.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Duhovnici sa Svete gore i profesori teologije sve snažnije opominju: svet više nije isti, a ono što dolazi možda nas zatiče nespremne. Od zaborava svetoga do potpune digitalne kontrole, sedam zabrinjavajućih znakova svedoče da vreme milosti ubrzano ističe.
Ovaj 56-godišnji glumac, koji je pet godina studirao kako bi postao sveštenik, kaže da to teološko obrazovanje nije bilo uzalud, jer mu je pomoglo da postane bolji glumac.
Današnji izgled datira iz 1926. godine. Za razliku od pravoslavnih crkava, ovde postoje klupe, ali svi vernici u nekom trenutku mise ustaju i mole se, ponavljajući važne reči, pod prelepim mozaikom Krista Kralja.
Ovaj 56-godišnji glumac, koji je pet godina studirao kako bi postao sveštenik, kaže da to teološko obrazovanje nije bilo uzalud, jer mu je pomoglo da postane bolji glumac.
Objašnjava da iako, naizgled, deluje kao da je sagorevanje nešto što je potencijalno zlo, ipak ima jedan delotvoran momenat, nakon kog se telo može oporaviti.
Napravljen od jednostavnih i pristupačnih sastojaka koje svi imamo u kući, ovaj mekani kolač pravi se brzo, miriše na bakinu kuhinju i donosi toplinu kojoj niko ne može da odoli.