„PRAŠTAJTE!": Odjeknula poruka patrijarha Porfirija iz hrama Svetog Save
Uoči Velikog posta, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao vernike na unutrašnje pomirenje i duhovnu obnovu, govoreći o istinskom značaju posta i ljubavi prema bližnjima.
Danas počinje Veliki post u susret Vaskrsu. Ovaj period predstavlja vreme duhovne i telesne pripreme vernika za proslavu Hristovog vaskrsenja.
Za Srpsku pravoslavnu crkvu u ponoć je počeo Veliki ili Časni post, koji traje sedam nedelja, tj. od 3. marta 2025. godine, i trajaće do Vaskrsa koji se ove godine obeležava 20. aprila. Ovaj period predstavlja vreme duhovne i telesne pripreme vernika za proslavu Hristovog vaskrsenja.
Naziva se Veliki post zbog važnosti i dužine trajanja, ali i Časni, jer obuhvata vreme Isusovog stradanja i razapinjanja na Časni krst. Prema pravoslavnom učenju, Veliki post nas uči pokajanju, praštanju i molitvi, a cilj je da se u miru i tišini dočeka najveći hrišćanski praznik - Vaskrs. Duhovni post podrazumeva odricanje od grešnih i zlih misli, dok se telesni post odnosi na udržavanje od alkoholnih pića i hrane životinjskog porekla.

Prema verovanju, prva osoba koja je držala Uskršnji post bio je sam Isus Hrist, koji se dugo pre smrti uzdržavao od hrane i pića, nakon čega su njegovi sledbenici počeli da poste u susret Vaskrsu.
Uskršnji post je najstroži, a dozvoljava vino i ulje samo subotom, nedeljom i na Mladence, odnosno ribu na Cveti i Blagovesti, dok se svih ostalih dana posti „na vodi”. Prva tri dana prve nedelje Velikog uskršnjeg posta se posebno strogo posti.
To isto važi i za poslednju nedelju posta koju postimo „na vodi”, osim Velikog četvrtka kada je dozvoljeno ulje i vino.
Na Veliki petak uzdržavamo se od jela i pića sve do iznošenja plaštanice oko 15 časova. Strogo se posti i na Veliku subotu.

Post je veoma važan za duhovni i telesni život, to je vreme kada se u svemu pronalazi mera i prvi je korak na putu spasenja. Bez duhovnog posta, kažu sveštenici, sam telesni post Bog ne prihvata. Post najpre ima duhovni smisao i on je organski povezan sa celokupnim duhovnim životom.
Prva nedelja posta zove se Čista. Druga nedelja je Pačista. Treća nedelja je Krstopoklona, jer se vernicima koji su stupili u podvig posta, iznosi Časni krst na jutrenju na poklonjenje i celivanje. Četvrta nedelja je Sredoposna, jer je to vreme sredine posta. Peta nedelja posta se naziva Gluvna.

Kao što je pred svaki trening neophodno da se zagrejemo kako se ne bismo povredili, tako je pred ovako ozbiljan post bilo potrebno da se pripremimo i mentalno i fizički, a o tome je za portal religija.rs pričao Aleksandar Bojanić - teolog.
- Post se sastoji od duhovne dimenzije, odnosno molitve koja je upućena na duhovni preobražaj čoveka, ali i i telesne, koja se tiče ishrane. Upravo zato postoje i pripremne nedelje, kao bi vernici slušajući delove iz Svetog pisma duhovno pripremili sebe za post. Nedelja o zabludelom sinu tj. nedelja o milostivom ocu pripoveda o sinu koji je od oca tražio imanje pre očeve smrti, a to je tada bilo nezamislivo - jer ga na taj način proglašava mrtvim. Nakon što je sve prokockao on se vraća svom ocu, znajući da kod njega uvek ima utočište - rekao je tada sagovornik našeg portala, a više o pripremi za Veliki post pročitajte u posebnoj vesti.
U toku te nedelje se ne peva, ne igra i ne svira, a poslovi se ne započinju. Šesta nedelja je Cvetna. Tako je nazvana po cveću i zelenim grančicama koje su deca i građani bacali pred Hrista pri Njegovom ulasku u Jerusalim.
Sedma, poslednja sedmica pred praznik Vaskrsenja je Strasna ili Velika nedelja. Najznačajniji dan u toj nedelji je Veliki petak, jedini dan u godini kad u Pravoslavnim hramovima nema jutrenja niti bogosluženja, već se samo popodne drži opelo razapetom Isusu Hristu. Tom prilikom, jedini put u godini, iznosi se plaštanica u koju je starac Josif iz Arimateje umotao Hristovo telo posle skidanja sa krsta.

Stefan Jovanović, sveštenik Bogorodične crkve u Zemunu, ističe da tokom Velikog posta vernici pristupaju pokajanju, praštanju i molitvi, kako bi dostojno dočekali najveći hrišćanski praznik.
- Post se ne treba zadržati samo na telesnom nivou, niti pak treba da se usmeri samo na duhovnu stranu, potpuno zanemarujući telesni aspekt čovekov. Crkva gleda na čoveka holistički, sa dušom i telom, te svaka redukcija nije u skladu sa etosom i učenjem Crkve - rekao je otac Jovanović.
On ističe da post obuhvata celog čoveka i tiče se kultivisanja cele njegove ličnosti, njegovog srca i njegovog celokupnog preobražaja u Hristu, a ne samo nekih izdvojenih delova.
- Ovo je očigledno na mnogobrojnim bogosluženjima koja imamo u ovom postu, a naročito u ovoj prvoj sedmici. U postu se borbom sa strastima zapravo borimo protiv svoje samodovoljnosti i samoživosti, oslobađamo se od egoizma i tako stvaramo prostor za Boga i bližnje u sebi - kazao je otac Jovanović.
Lišavanje hrane i borba sa strastima, ukazuje on, ovo treba da ima za cilj, a ne da bude svrha samo po sebi, kako naš post ne bi bio licemeran i farisejski.
- Tokom Velikog posta vernici pristupaju pokajanju, praštanju i molitvi, a cilj je da dostojno dočekaju najveći hrišćanski praznik - rekao je otac Jovanović.
Uoči Velikog posta, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao vernike na unutrašnje pomirenje i duhovnu obnovu, govoreći o istinskom značaju posta i ljubavi prema bližnjima.
U srcu svetogorske zajednice, monasi se povlače u duboku tišinu kako bi očistili svoju dušu i osnažili veru pred najveći hrišćanski praznik – Vaskrsenje Hristovo.
Šta znači post kao „mati celomudrenosti“ i kako nas odvaja od lutanja u grehovnim strastima? Sveti Teofan Zatvornik otkriva duhovnu suštinu ovog svetog perioda i poziva na unutrašnju promenu.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Budi deo Religija.rs zajednice.
Nakon smrti patrijarha Aleksandra, verni narod je birao njegovog naslednika, a na njegovom mestu želeo je da vidi upravo Pavla, poznatog po vrlinama i pravoslavnom ispovedanju vere.
Kada se suoči sa tuđom greškom, čovek mora da zastane i zapita se da li zna celu istinu i da li bi na isti način govorio kada bi se radilo o njemu.
Prema poslednjim informacijama objavljenim na društvenim mrežama, Filip je pri svesti i nalazi se u stabilnom zdravstvenom stanju.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegova majka Levkipija dugo nije mogla da ima dece, sve dok nije primila hrišćansku veru i krstila se.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Poslednje nedelje Velikog posta donose izazove, ali i priliku za duhovnu snagu i telesnu obnovu. Saznajte kako raznovrsna ishrana i pažljivost mogu učiniti ovaj period još snažnijim i blagoslovenijim.
Savremen tempo života može otežati post, a i pored želje da ispoštujemo crkvena pravila to nije lako izvesti niti naći pravu meru.
Otkrijte kako monasi iz Hilandara pripremaju jedno od najukusnijih jela pravoslavne trpeze – bogato, mirisno i hranljivo, idealno za svaku priliku.
Ukusna i hranljiva alternativa klasičnom sosu, spoj sočiva, začina i paradajz sosa donosi bogatstvo ukusa i savršen balans tokom posta.
Kada se suoči sa tuđom greškom, čovek mora da zastane i zapita se da li zna celu istinu i da li bi na isti način govorio kada bi se radilo o njemu.
I pored vere u vaskrsenje i život posle smrti, mnogi ljudi se plaše trenutka kada će morati da napuste ovaj svet, ali po svoj prilici, za to nemaju razloga.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Prema poslednjim informacijama objavljenim na društvenim mrežama, Filip je pri svesti i nalazi se u stabilnom zdravstvenom stanju.
Njegova majka Levkipija dugo nije mogla da ima dece, sve dok nije primila hrišćansku veru i krstila se.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.