U srcu svetogorske zajednice, monasi se povlače u duboku tišinu kako bi očistili svoju dušu i osnažili veru pred najveći hrišćanski praznik – Vaskrsenje Hristovo.
U nedelju, posle Praštalne večeri i molitve pomirenja, monasi su jedni drugima poželeli „dobar post“ i povukli su se u svoje kelije, gde će ostati u molitvi do srede u podne, bez hrane i, u mnogim slučajevima, čak i bez vode.
Od srede u podne do petka prve nedelje Velikog posta, monasi Svete gore drže najstroži post, sa jednim obrokom dnevno, oko tri popodne, kada jedu skromnu hranu bez ulja. Subotom i nedeljom dozvoljeno je malo ulja i vina. Ova posebna monaška tradicija poštuje se vekovima, sledeći kanone pravoslavne crkve.
Svaki dan života monaha tokom posta karakteriše mnoštvo sati molitve, bilo u crkvi, bilo u njihovim kelijama. Provedu osam do deset sati dnevno u bogosluženjima, dok su razgovori i spoljne komunikacije svedeni na minimum.
Strogi post, u kombinaciji sa intenzivnom molitvom, ima poseban značaj u monaškoj tradiciji. Prema pravoslavnoj teologiji, post nije samo period uzdržanja od hrane, već duhovna borba za očišćenje i približavanje Bogu.
Reči starca Mojsija Atonskog
Upokojeni starac Mojsije Atonski, ranije je u intervjuu za sajt Vima Ortodoxias rekao:
- Post je povezan sa molitvom, a uzdržavanje sa milosrđem. To nije obična dijeta, već jedini dobrovoljni dar čoveka Bogu.
GALI TIBBON / AFP / Profimedia
Svetogorski monasi
Takođe je istakao:
- Veliki post je važan za našu duhovnu pripremu pred praznik Vaskrsenja. Bez krsta nema vaskrsenja. Post i molitva nam pomažu da ublažimo naš egoizam i okrenemo se ljubavi i poniznosti.
Na pitanje koliko savremeno društvo može da razume dublje značenje posta, starac Mojsije Atonski je odgovorio:
- Ljudi danas kažu da su umorni od života, ali ne prave nikakve napore za duhovnu promenu. Podvrgavaju se strogim dijetama, ali ne poste. Idemo psihologu, sate provodimo pred televizorom, ali u crkvu ne kročimo.
Post kao duhovno ogledalo
Veliki post je period samospoznaje i duhovnog preporoda. Kao što kažu oci Crkve:
- Post je ogledalo koje otkriva naše stvarno stanje.
Kroz post, molitvu i askizu, vernici se pozivaju da se pripreme za vrhunski događaj u pravoslavlju, Vaskrsenje Hristovo. Ovaj put, kako ga praktikuju monasi Svete gore, vodi ka spasenju i božanskoj milosti.
Uz pravu pripremu, post može biti duhovno ispunjujuće iskustvo, a ne samo strogo uzdržavanje od hrane. Pred vama su saveti koji će vam pomoći da ga započnete smireno i sa radošću.
Uoči Velikog posta, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao vernike na unutrašnje pomirenje i duhovnu obnovu, govoreći o istinskom značaju posta i ljubavi prema bližnjima.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Vernici svih generacija dobijaju priliku da zakorače u novi život po Hristovoj milosti - sveštenici pozivaju zainteresovane da se prijave do Velikog petka i pripreme sve što je potrebno za Svetu tajnu
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Arhimandrit Metodije iz srpske carske lavre na Svetoj gori poručuje da uzdržanje nije samo telesni podvig, već poziv na unutrašnju promenu kroz praštanje, milosrđe i ljubav prema bližnjima.
Post nije samo uzdržavanje od hrane – on je prilika za duhovnu obnovu, pokajanje i pomirenje sa samim sobom i Bogom. Kako post postaje lek za dušu i telo?
Druge večeri Velikog posta, patrijarh srpski služio je Kanon Svetog Andreja Kritskog, pozivajući vernike na unutrašnju obnovu, pokajanje i povratak Bogu kroz ljubav i praštanje.
U Nedelju praštanja, episkop valjevski pozvao je vernike na duboko samoproučavanje, odricanje i duhovnu obnovu kroz Veliki post, ističući važnost svakodnevnog truda na duhovnom uspinjanju.
Dok svet strepi pred katastrofama i neizvesnošću, ruski monah i duhovnik otkriva pouku koja pokazuje da vera i unutrašnja predanost mogu stvoriti nevidljivu zaštitu – događaj koji su vlasti pokušale da izbrišu iz istorije.
Dok jedni izvori tvrde da je povod bila koreografija sa likom Svetog Simeona, drugi ukazuju na niz disciplinskih prekršaja, a različita tumačenja dodatno podgrevaju sumnje u kriterijume evropske kuće fudbala.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Iza pomeranja kroz kalendar stoji precizan spoj crkvenih odluka, lunarnog ciklusa i razlika između kalendarskih sistema, zbog čega se datum svake godine iznova određuje prema strogim pravilima utvrđenim još u 4. veku.
Poglavar Rimokatoličke crkve poziva lidere da se vrate dijalogu, upozorava na stradanje nevinih i najavljuje lično učešće u Krsnom putu na Veliki petak kao simbol solidarnosti sa svima koji pate.