POČEO JE STROGI POST I POTPUNA TIŠINA: Monasi u trodnevnoj molitvi bez hrane i vode!
U srcu svetogorske zajednice, monasi se povlače u duboku tišinu kako bi očistili svoju dušu i osnažili veru pred najveći hrišćanski praznik – Vaskrsenje Hristovo.
U Nedelju praštanja, episkop valjevski pozvao je vernike na duboko samoproučavanje, odricanje i duhovnu obnovu kroz Veliki post, ističući važnost svakodnevnog truda na duhovnom uspinjanju.
U Nedelju praštanja, koja nas uvodi u najuzvišeniji period crkvene godine – Veliki post, episkop valjevski Isihije služio je svetu liturgiju u hramu Pokrova Presvete Bogorodice u Valjevu. Ovaj sveti trenutak, ispunjen duhovnom snagom i milošću, okupio je veliki broj vernika koji su došli da prime duhovnu pouku, pomole se i da zajedno sa svojim episkopom započnu put samoproučavanja, pokajanja i pročišćenja.
U svojoj besedi, vladika Isihije je podsetio sabrane na duboko duhovno značenje Velikog posta, kao i na odgovornost svakog hrišćanina da u tom periodu intenzivira svoju duhovnu borbu i odricanje. On je istakao da je post mnogo više od fizičkog odricanja od hrane; to je, pre svega, duhovno čišćenje koje zahteva smirenost, pokajanje i odlučnost da se postigne veće usklađivanje sa voljom Božjom.
- Živimo ozbiljno i dostojanstveno, ne dozvolimo buri ovog vremena da nas smućuje! Zadobijmo blagodat, jer ako je imamo, mi smo provodnici te iste blagodati i svako ko dođe u kontakt sa nama, takođe je zadobija - poručio je vladika Isihije. On je podsetio verne da je čovek stvoren po Božjem podobiju i da je njegov životna svrha da se stalno uspinje ka savršenstvu, da se sve više upodobljava Bogu i ostvaruje svoju punu duhovnu prirodu.
- Od prvorodnog greha koji su počinili Adam i Eva, ljudska priroda je postala izopačena i grešna, ali čovek krštenjem u ime Svete Trojice i životom u veri može stalno i iznova da se popravlja i vraća Bogu - rekao je vladika, ukazujući na važnost krštenja i svakodnevne borbe sa sopstvenim slabostima.
Post, kao vreme duhovnog pročišćenja, ima poseban značaj, a vladika je pozvao verne da se trude da poste na vodi, ako im to zdravlje i okolnosti dopuštaju, ili da bar „posti blaže“, ali nikako da zanemare ovaj sveti zadatak.
- Niko od nas ne može biti slobodan od jela, ali ne treba da jelo vlada nama - istakao je.
On je podsetio i na važnost odricanja u svim aspektima života, ne samo u hrani, nego i u ponašanju, govoru i mislima.
- Sabirajte blaga dobrih dela, a naročito oprostite i zatražite oproštaj ne apstraktno, nego konkretno - pozvao je vladika. On je, takođe, istakao kako post treba da bude put samoposmatranja, otkrivanja viših vrednosti koje su u nama, a koje možemo dosegnuti kroz pokajanje i trud.
Beseda Episkopa Isihija bila je snažan podsetnik na to da je Veliki post vreme za dublje sagledavanje svog života, trenutak kada možemo da se upitamo o svojim postupcima, o tome šta je zaista bitno i kako da se trudimo da budemo bolji, da budemo ono što nas je Bog stvorio da budemo – ljudi u punom smislu te reči.
U srcu svetogorske zajednice, monasi se povlače u duboku tišinu kako bi očistili svoju dušu i osnažili veru pred najveći hrišćanski praznik – Vaskrsenje Hristovo.
Na liturgiji u Sabornom hramu u Podgorici, episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo, administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske, govorio je o pravom smislu posta, opasnostima savremenih ideologija i tri iskušenja koja vernici moraju izbegavati.
Vaskršnji post je vreme kada vera nadvladava strah, ljubav pobeđuje gordost, a praštanje otvara put Božijoj milosti. Reči episkopa bihaćko-petrovačkog podsećaju da se duhovna obnova ne ogleda samo u uzdržavanju od hrane, već u čišćenju srca, molitvi i dobrim delima.
U svetinji posvećenoj Arhangelu Gavrilu služena je molitva koja poziva na duhovno uzrastanje, praštanje i ljubav prema bližnjemu, dok je mitropolit Atanasije podsetio vernike na pravi put kroz post i zajedništvo.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Autentična poruka za ponedeljak druge sedmice po Vaskrsu iz knjige „Misli za svaki dan u godini“ podseća nas da istinsko pokajanje ne sme prestati nakon prazničnih dana, već da mora ostati životvorni plod u našem srcu.
Uoči praznika Vratnjanske ikone Presvete Bogorodice Domostrojiteljnice, mitropolit Ilarion zamonašio je novu sestru ove svetinje, a prazničnu radost upotpunile su duhovne pesme, molitve i velika dobročinstva.
Na saboru u Bilješevu kod Kaknja mitropoliti i verni narod iz svih krajeva sveta otkrivaju neispričane priče o hrabrosti i neuništivoj veri sveštenomučenika koji su izabrali večni život, ostavljajući neizbrisiv trag u duhovnoj istoriji Srba.
Na mestima gde je istorija bila teška, okupljanje vernika nosi poruku nade i nepokolebljivosti, dok vladika Heruvim poziva na hrabrost i jedinstvo u vremenu iskušenja.
Mitropolit Tihon je saopštio da će uskoro uslediti zajednička služba dvojice poglavara u Vašingtonu, kao potvrda ove istorijske odluke.
Labubu je vilenjak, a prema originalnim knjigama zapravo devojčica. Ima visoke, šiljate uši, devet nazubljenih zuba i nema rep.
Neposredno pred liturgiju u crkvi u Orelu, sa ikone Hrista Spasitelja poteklo je blagouhano miro. Nastojatelj hrama ističe da je ovo znak Božje milosti i poziv na pokajanje, dok se vernici okupljaju u suzama i molitvi pred čudotvornom ikonom koja širi miris mira.
Donosimo vam 21 citat iz Talmuda o ljudskoj prirodi.
Odrasla u porodici južnjačkih baptista u gradu Rome (Džordžija), Klodet nije imala podršku za svoje duhovne težnje.
Vojvoda koji je ostavio vojsku, slavu i bogatstvo zbog Hrista i postao stub ognjene molitve
Donosimo vam 21 citat iz Talmuda o ljudskoj prirodi.
Bez ikakvih preterivanja - upotrebe jakih parfema i naglašavanja odeće koju nosimo, kako muškarci tako i žene.