POČEO JE STROGI POST I POTPUNA TIŠINA: Monasi u trodnevnoj molitvi bez hrane i vode!
U srcu svetogorske zajednice, monasi se povlače u duboku tišinu kako bi očistili svoju dušu i osnažili veru pred najveći hrišćanski praznik – Vaskrsenje Hristovo.
U Nedelju praštanja, episkop valjevski pozvao je vernike na duboko samoproučavanje, odricanje i duhovnu obnovu kroz Veliki post, ističući važnost svakodnevnog truda na duhovnom uspinjanju.
U Nedelju praštanja, koja nas uvodi u najuzvišeniji period crkvene godine – Veliki post, episkop valjevski Isihije služio je svetu liturgiju u hramu Pokrova Presvete Bogorodice u Valjevu. Ovaj sveti trenutak, ispunjen duhovnom snagom i milošću, okupio je veliki broj vernika koji su došli da prime duhovnu pouku, pomole se i da zajedno sa svojim episkopom započnu put samoproučavanja, pokajanja i pročišćenja.
U svojoj besedi, vladika Isihije je podsetio sabrane na duboko duhovno značenje Velikog posta, kao i na odgovornost svakog hrišćanina da u tom periodu intenzivira svoju duhovnu borbu i odricanje. On je istakao da je post mnogo više od fizičkog odricanja od hrane; to je, pre svega, duhovno čišćenje koje zahteva smirenost, pokajanje i odlučnost da se postigne veće usklađivanje sa voljom Božjom.
- Živimo ozbiljno i dostojanstveno, ne dozvolimo buri ovog vremena da nas smućuje! Zadobijmo blagodat, jer ako je imamo, mi smo provodnici te iste blagodati i svako ko dođe u kontakt sa nama, takođe je zadobija - poručio je vladika Isihije. On je podsetio verne da je čovek stvoren po Božjem podobiju i da je njegov životna svrha da se stalno uspinje ka savršenstvu, da se sve više upodobljava Bogu i ostvaruje svoju punu duhovnu prirodu.
- Od prvorodnog greha koji su počinili Adam i Eva, ljudska priroda je postala izopačena i grešna, ali čovek krštenjem u ime Svete Trojice i životom u veri može stalno i iznova da se popravlja i vraća Bogu - rekao je vladika, ukazujući na važnost krštenja i svakodnevne borbe sa sopstvenim slabostima.
Post, kao vreme duhovnog pročišćenja, ima poseban značaj, a vladika je pozvao verne da se trude da poste na vodi, ako im to zdravlje i okolnosti dopuštaju, ili da bar „posti blaže“, ali nikako da zanemare ovaj sveti zadatak.
- Niko od nas ne može biti slobodan od jela, ali ne treba da jelo vlada nama - istakao je.
On je podsetio i na važnost odricanja u svim aspektima života, ne samo u hrani, nego i u ponašanju, govoru i mislima.
- Sabirajte blaga dobrih dela, a naročito oprostite i zatražite oproštaj ne apstraktno, nego konkretno - pozvao je vladika. On je, takođe, istakao kako post treba da bude put samoposmatranja, otkrivanja viših vrednosti koje su u nama, a koje možemo dosegnuti kroz pokajanje i trud.
Beseda Episkopa Isihija bila je snažan podsetnik na to da je Veliki post vreme za dublje sagledavanje svog života, trenutak kada možemo da se upitamo o svojim postupcima, o tome šta je zaista bitno i kako da se trudimo da budemo bolji, da budemo ono što nas je Bog stvorio da budemo – ljudi u punom smislu te reči.
U srcu svetogorske zajednice, monasi se povlače u duboku tišinu kako bi očistili svoju dušu i osnažili veru pred najveći hrišćanski praznik – Vaskrsenje Hristovo.
Na liturgiji u Sabornom hramu u Podgorici, episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo, administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske, govorio je o pravom smislu posta, opasnostima savremenih ideologija i tri iskušenja koja vernici moraju izbegavati.
Vaskršnji post je vreme kada vera nadvladava strah, ljubav pobeđuje gordost, a praštanje otvara put Božijoj milosti. Reči episkopa bihaćko-petrovačkog podsećaju da se duhovna obnova ne ogleda samo u uzdržavanju od hrane, već u čišćenju srca, molitvi i dobrim delima.
U svetinji posvećenoj Arhangelu Gavrilu služena je molitva koja poziva na duhovno uzrastanje, praštanje i ljubav prema bližnjemu, dok je mitropolit Atanasije podsetio vernike na pravi put kroz post i zajedništvo.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Nutricionista objašnjava koje namirnice čuvaju snagu organizma, dok iguman Hrizostom otkriva kako bi trebalo da izgledaju obroci vikendom kada je po Tipiku dozvoljeno ulje.
Idejno rešenje hrama predato je gradskim vlastima, a ktitor iz Banje Luke darovao zemljište za novu crkvu koja će okupiti sve veći broj vernika.
Na predavanju u Šidu sveštenik SPC govorio je o poreklu ovog pokreta među vernicima, ulozi Svetog vladike Nikolaja u njegovom ocrkovljenju i značaju posta i molitve kao temelja duhovnog života u Crkvi.
Na liturgiji u hramu Svetog Dimitrija mitropolit šumadijski govorio o veri koja čoveku pokazuje put, ali i upozorio na lažna učenja koja pokušavaju da pomute pravoslavlje.
Kroz učenja Svetog Grigorija Palame i primere iz Jevanđelja poglavar SPC je u besedi podsetio vernike koliko molitva, poniznost i istinska vera oblikuju naš život i zajednicu, dok je mladog službenika Sinoda rukopoložio u čin đakona.
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Ova istina nije samo teološki izraz, već temelj vere, jer objašnjava na koji način je Bog stupio u istoriju i spasao čoveka.
Na predavanju u Šidu sveštenik SPC govorio je o poreklu ovog pokreta među vernicima, ulozi Svetog vladike Nikolaja u njegovom ocrkovljenju i značaju posta i molitve kao temelja duhovnog života u Crkvi.
Fetva i poziv ajatolaha Sistanija na kolektivni „džihad“ dodatno uzburkao region, dok analitičari strahuju od nove, dramatične eskalacije sukoba između Teherana, SAD i Izraela.