U svetinji posvećenoj Arhangelu Gavrilu služena je molitva koja poziva na duhovno uzrastanje, praštanje i ljubav prema bližnjemu, dok je mitropolit Atanasije podsetio vernike na pravi put kroz post i zajedništvo.
U Eparhiji mileševskoj, u manastiru Arhangela Gavrila u Kumanici, 2. marta 2025. godine, služeno je svečano večernje siropusne nedelje, u molitvenom prisustvu mitropolita mileševskog Atanasija, zajedno sa skoro svim sveštenoslužiteljima i monasima Eparhije. Ova bogoslužbena proslava, koja je označila početak duhovnog pripremanja za predstojeći Veliki post, bila je duboko dirljiv trenutak zajedničkog moljenja, pokajanja i pomirenja.
Foto: Eparhija mileševska
Porta manastira Kumanica
Službu je predvodio iguman manastira Svetog Nikolaja u Pribojskoj Banji, otac Petar, dok je Mitropolit Atanasije prisustvovao s blagoslovom i duhovnim nadahnućem. Na kraju bogosluženja, sluđena je molitva Svetog Jefrema Sirina, koja je uz velike metanije osnažila sabrane.
Mitropolit Atanasije obratio se vernicima kraćom, ali veoma dubokom pastirskom poukom, pozivajući ih na razmatranje vlastite duhovne usmerenosti.
- Nalazimo se u podnožju Velikog posta, na početku, da se ponovo postrojimo na pravi put - rekao je vladika, pozivajući okupljene da se podsete na osnovne ciljeve Velikog posta – postizanje duhovne discipline, izgradnju hrišćanskog života i otvaranje srca za ljubav prema Bogu i bližnjemu.
Podsećajući na reči Prepodobnog Jefrema Sirijskog, mitropolit Atanasije je istakao važnost trodelne molitve – obraćanja Bogu, prihvatanja Hrista kao Predvoditelja života, i ljubavi prema bližnjima.
Foto: Eparhija mileševska
U manastiru Kumanica služeno je svečano večernje siropusne nedelje, u molitvenom prisustvu mitropolita mileševskog Atanasija, zajedno sa skoro svim sveštenoslužiteljima i monasima Eparhije mileševske
- Ne može se čovek spasiti, ne može u zajednici sa Bogom ostati, ako ne postigne tu dvojednu ljubav, ako sebe ne raspne na tom krstu dvojedne ljubavi - rekao je mitropolit, pozivajući sve prisutne na praštanje i uzajamnu pomoć.
Na kraju bogosluženja, vernici su prilazili svom mitropolitu, tražeći oproštaj, a potom su i međusobno razmenjivali bratske zagrljaje i molbe za praštanje, stvarajući tako atmosferu istinske zajedništva i ljubavi. Ovaj trenutak pomirenja bio je još jedno podsećanje na važnost bratstva u Hristu, na poziv da se svi uzajamno podupiru na putu duhovnog uzrastanja.
Foto: Eparhija mileševska
Pojnica manastirskog hrama u Kumanici
Za kraj, nastojatelj manastira Kumanica, arhimandrit Nikolaj, priredio je skromnu, ali ljubaznu trpezu, gde su svi okupljeni imali priliku da se druže i požele jedni drugima srećan i uspešan hod ka Svetlom Vaskrsenju Hristovom. Ovaj susret je bio odraz istinske duhovne zajednice, gde ljubav prema Bogu i bližnjemu postaje temelj svakog hrišćanskog života.
Uoči Velikog posta, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao vernike na unutrašnje pomirenje i duhovnu obnovu, govoreći o istinskom značaju posta i ljubavi prema bližnjima.
U srcu svetogorske zajednice, monasi se povlače u duboku tišinu kako bi očistili svoju dušu i osnažili veru pred najveći hrišćanski praznik – Vaskrsenje Hristovo.
U hramovima širom zemlje odjekivaće reči drevne pokajničke himne, dok verni narod, kroz molitvu i metanisanje, započinje Veliki post u smirenju i skrušenosti pred Bogom.
Kulinarski tim Artis centra rekonstruisao je jelo nadahnuto srednjovekovnom kuhinjom, a završni premaz od meda i crnog vina daje mesu rubinsku, hrskavu koricu.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.
U svetinji kod Priboja mitropolit mileševski služio je Svetu zaupokojenu Liturgiju i monaško opelo, a potom besedio o tihom podvigu, smirenju i putu jedne sluškinje Božije koja je dane provodila daleko od zemaljske slave.
Mitropolit mileševski služio prvu liturgiju pređeosvećenih darova u ovom Velikom postu - vernicima preneo poruku o ljubavi, zajedništvu i unutrašnjoj discipline.
Dvojica mitropolita, sveštenstvo i vernici iz više eparhija proslavili su slavu svetinje u kojoj vekovima zrači sila Imena Hristovog i isceljuju se ranjene duše.
Na praznik posvećen Majci Presvete Bogorodice, ali i na Detinjce, bio je mesto okupljanja vernika iz svih krajeva. Uz liturgiju, darove i reči mitropolita Atanasija, proslava u manastiru Svetog Arhangela Gavrila u Kumanici je donela poruke nade, zajedništva i obnove kroz veru.
Proslava je počela večernjim bogosluženjem i promocijom spomen-knjige, nastavljena svečanom liturgijom i obraćanjima arhijereja, a završena koncertom ansambla Fenički biseri pred punom dvoranom Kulturnog centra u Baru.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Pravoslavna tradicija ima svoj poredak, a posebno je važno šta se može učiniti odmah nakon upokojenja, gde se čitaju molitve i kada se po pravilu služi opelo.
Iako zvona najčešće povezujemo sa pozivom na bogosluženje, ona se oglašavaju i kada parohiju treba obavestiti o nečijem upokojenju, a način zvonjave tada nosi poruku koju su vernici nekada veoma dobro umeli da prepoznaju.
Savet ruskog svetitelja posebno dobija na težini onda kada molitve ne donose odgovor koji očekujemo, a pred čovekom ostane samo da sačuva poverenje u Boga i zahvalnost čak i usred iskušenja.