U svetinji posvećenoj Arhangelu Gavrilu služena je molitva koja poziva na duhovno uzrastanje, praštanje i ljubav prema bližnjemu, dok je mitropolit Atanasije podsetio vernike na pravi put kroz post i zajedništvo.
U Eparhiji mileševskoj, u manastiru Arhangela Gavrila u Kumanici, 2. marta 2025. godine, služeno je svečano večernje siropusne nedelje, u molitvenom prisustvu mitropolita mileševskog Atanasija, zajedno sa skoro svim sveštenoslužiteljima i monasima Eparhije. Ova bogoslužbena proslava, koja je označila početak duhovnog pripremanja za predstojeći Veliki post, bila je duboko dirljiv trenutak zajedničkog moljenja, pokajanja i pomirenja.
Foto: Eparhija mileševska
Porta manastira Kumanica
Službu je predvodio iguman manastira Svetog Nikolaja u Pribojskoj Banji, otac Petar, dok je Mitropolit Atanasije prisustvovao s blagoslovom i duhovnim nadahnućem. Na kraju bogosluženja, sluđena je molitva Svetog Jefrema Sirina, koja je uz velike metanije osnažila sabrane.
Mitropolit Atanasije obratio se vernicima kraćom, ali veoma dubokom pastirskom poukom, pozivajući ih na razmatranje vlastite duhovne usmerenosti.
- Nalazimo se u podnožju Velikog posta, na početku, da se ponovo postrojimo na pravi put - rekao je vladika, pozivajući okupljene da se podsete na osnovne ciljeve Velikog posta – postizanje duhovne discipline, izgradnju hrišćanskog života i otvaranje srca za ljubav prema Bogu i bližnjemu.
Podsećajući na reči Prepodobnog Jefrema Sirijskog, mitropolit Atanasije je istakao važnost trodelne molitve – obraćanja Bogu, prihvatanja Hrista kao Predvoditelja života, i ljubavi prema bližnjima.
Foto: Eparhija mileševska
U manastiru Kumanica služeno je svečano večernje siropusne nedelje, u molitvenom prisustvu mitropolita mileševskog Atanasija, zajedno sa skoro svim sveštenoslužiteljima i monasima Eparhije mileševske
- Ne može se čovek spasiti, ne može u zajednici sa Bogom ostati, ako ne postigne tu dvojednu ljubav, ako sebe ne raspne na tom krstu dvojedne ljubavi - rekao je mitropolit, pozivajući sve prisutne na praštanje i uzajamnu pomoć.
Na kraju bogosluženja, vernici su prilazili svom mitropolitu, tražeći oproštaj, a potom su i međusobno razmenjivali bratske zagrljaje i molbe za praštanje, stvarajući tako atmosferu istinske zajedništva i ljubavi. Ovaj trenutak pomirenja bio je još jedno podsećanje na važnost bratstva u Hristu, na poziv da se svi uzajamno podupiru na putu duhovnog uzrastanja.
Foto: Eparhija mileševska
Pojnica manastirskog hrama u Kumanici
Za kraj, nastojatelj manastira Kumanica, arhimandrit Nikolaj, priredio je skromnu, ali ljubaznu trpezu, gde su svi okupljeni imali priliku da se druže i požele jedni drugima srećan i uspešan hod ka Svetlom Vaskrsenju Hristovom. Ovaj susret je bio odraz istinske duhovne zajednice, gde ljubav prema Bogu i bližnjemu postaje temelj svakog hrišćanskog života.
Uoči Velikog posta, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao vernike na unutrašnje pomirenje i duhovnu obnovu, govoreći o istinskom značaju posta i ljubavi prema bližnjima.
U srcu svetogorske zajednice, monasi se povlače u duboku tišinu kako bi očistili svoju dušu i osnažili veru pred najveći hrišćanski praznik – Vaskrsenje Hristovo.
U hramovima širom zemlje odjekivaće reči drevne pokajničke himne, dok verni narod, kroz molitvu i metanisanje, započinje Veliki post u smirenju i skrušenosti pred Bogom.
Episkopa Silvestra iz Ugande dočekao je mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije, a njegov boravak u srpskim zemljama kroz liturgije, duhovne tribine i svedočanstva pokazuje kako pravoslavlje spaja ljude sa dva kontinenta u istom Duhu i veri.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Post nije samo uzdržavanje od hrane – on je prilika za duhovnu obnovu, pokajanje i pomirenje sa samim sobom i Bogom. Kako post postaje lek za dušu i telo?
Druge večeri Velikog posta, patrijarh srpski služio je Kanon Svetog Andreja Kritskog, pozivajući vernike na unutrašnju obnovu, pokajanje i povratak Bogu kroz ljubav i praštanje.
U Nedelju praštanja, episkop valjevski pozvao je vernike na duboko samoproučavanje, odricanje i duhovnu obnovu kroz Veliki post, ističući važnost svakodnevnog truda na duhovnom uspinjanju.
Vaskršnji post je vreme kada vera nadvladava strah, ljubav pobeđuje gordost, a praštanje otvara put Božijoj milosti. Reči episkopa bihaćko-petrovačkog podsećaju da se duhovna obnova ne ogleda samo u uzdržavanju od hrane, već u čišćenju srca, molitvi i dobrim delima.
Episkopa Silvestra iz Ugande dočekao je mitropolit zvorničko-tuzlanski Fotije, a njegov boravak u srpskim zemljama kroz liturgije, duhovne tribine i svedočanstva pokazuje kako pravoslavlje spaja ljude sa dva kontinenta u istom Duhu i veri.
U Dalju je svečano predstavljena Fondacija „Sveta Petka”, čija je misija da kroz obrazovne programe, humanitarne akcije i kulturne manifestacije osnaži zajedništvo i sačuva identitet srpskog naroda.
Na praznik Svetog Kirijaka Otšelnika, vladika zapadnoevropski Justin služio je liturgiju, a rukopoloženjem i odlikovanjem sveštenika osnažio pravoslavnu zajednicu Srba u Španiji.
ovodom održavanja Šakti festivala u Obrenovcu, Apologetski odsek Arhiepiskopije upozorava na delovanje Mohanđija, čije učenje, iza privida mira i ljubavi, skriva ideologiju nespojivu sa pravoslavnom verom.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
Kroz primer cara Davida Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da priznanje greha nije kraj, već početak neprekidnog hoda ka duhovnoj iskrenosti i unutrašnjem miru.
Ajeti 40:66-68 sure Ghafir naglašavaju neprolazne istine: život, smrt i sudbina deo su višeg reda koji nas poziva na predanost, strpljenje i razumevanje Božije volje.