„PRAŠTAJTE!": Odjeknula poruka patrijarha Porfirija iz hrama Svetog Save
Uoči Velikog posta, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao vernike na unutrašnje pomirenje i duhovnu obnovu, govoreći o istinskom značaju posta i ljubavi prema bližnjima.
U hramovima širom zemlje odjekivaće reči drevne pokajničke himne, dok verni narod, kroz molitvu i metanisanje, započinje Veliki post u smirenju i skrušenosti pred Bogom.
Večeras, u hramovima pravoslavne crkve, započinje čitanje Velikog pokajnog kanona Svetog Andreja Kritskog, uz duboko pobožne metanije. Ova jedinstvena bogoslužena praksa odvija se tokom prva četiri dana Velikog posta na povečerju, u 17 časova, i na jutrenju četvrtka pete sedmice posta. Verni narod okuplja se u molitvi, prinoseći duhovni i telesni prinos kroz zemne poklone, izražavajući tako svoje pokajanje i smirenje pred Gospodom.
Molitva pokajanja kroz metanije
Metanije su duboko ukorenjene u pravoslavnoj duhovnosti i predstavljaju telesni izraz pokajanja i vere. Svaki poklon prati osenjavanje krsnim znakom, simbolišući predanost Bogu. Postoje dve vrste metanija: mala i velika. Mala metanija podrazumeva poklon do pojasa, kada se prstima dodirne tlo, dok se velika metanija izvodi potpunim padanjem na kolena, sa čelom prislonjenim na zemlju. Posebno u vreme Velikog posta, vernici umnožavaju metanije, duhovno se preobražavajući kroz ovaj drevni vid molitve.
Drevno nasleđe poklona pred Bogom
Poreklo metanija seže u starozavetna vremena, kada su pravednici padali ničice pred Bogom u izrazima pokajanja, vere i poštovanja. Sveto Pismo svedoči o primerima ovih bogougodnih poklona, kako pred Bogom, tako i pred Njegovim anđelima. Ova praksa nastavila se i u Novom Zavetu, postavši neodvojiv deo bogosluženja Pravoslavne Crkve.
Veliki pokajni kanon – himna pokajanju i spasenju
Veliki pokajni kanon Svetog Andreja Kritskog, koji večeras počinjemo čitati, jedan je od najpotresnijih i najdubljih liturgijskih tekstova. Njegove pokajničke pesme protkane su prizivima na smirenje, molitvu i unutrašnju promenu. Prema predanju, Sveti Andrej Kritski rođen je nem, ali je progovorio nakon pričešća u hramu. Njegov duhovni put i monaški život u Manastiru Svetog Save Osvećenog ostavili su neizbrisiv trag u pravoslavnoj duhovnosti.
Večeras, dok odjekuju reči ovog kanona, prilika je da se zaustavimo pred Bogom, preispitamo svoja dela i u molitvenoj tišini krenemo putem pokajanja i spasenja. Ovaj trenutak bogoslužene blagodati događa se samo jednom godišnje i neizmerna je duhovna prilika za svakog vernika da započne Veliki post sa smirenjem i skrušenošću srca.
Uoči Velikog posta, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao vernike na unutrašnje pomirenje i duhovnu obnovu, govoreći o istinskom značaju posta i ljubavi prema bližnjima. U srcu svetogorske zajednice, monasi se povlače u duboku tišinu kako bi očistili svoju dušu i osnažili veru pred najveći hrišćanski praznik – Vaskrsenje Hristovo. U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa! Danas počinje Veliki post u susret Vaskrsu. Ovaj period predstavlja vreme duhovne i telesne pripreme vernika za proslavu Hristovog vaskrsenja.


„PRAŠTAJTE!": Odjeknula poruka patrijarha Porfirija iz hrama Svetog Save
POČEO JE STROGI POST I POTPUNA TIŠINA: Monasi u trodnevnoj molitvi bez hrane i vode!
OVAJ POSNI NAMAZ NA VODI OBARA S NOGU: Jeftin, zdrav i gotov za nekoliko minuta!
DANAS JE POČEO VELIKI POST: Ovo su pravila kojih se treba držati, sveštenik upozorava da nipošto ne činimo jednu stvar
Post nije samo uzdržavanje od hrane – on je prilika za duhovnu obnovu, pokajanje i pomirenje sa samim sobom i Bogom. Kako post postaje lek za dušu i telo?
Trećeg dana Vaskršnjeg posta, u hramu Svetog Save u Beogradu, poglavar Srpske pravoslavne crkve uputio je snažnu poruku o pokajanju, smirenju i istinskom putu ka Bogu – borbi sa sobom, a ne sa drugima.
Druge večeri Velikog posta, patrijarh srpski služio je Kanon Svetog Andreja Kritskog, pozivajući vernike na unutrašnju obnovu, pokajanje i povratak Bogu kroz ljubav i praštanje.
U Nedelju praštanja, episkop valjevski pozvao je vernike na duboko samoproučavanje, odricanje i duhovnu obnovu kroz Veliki post, ističući važnost svakodnevnog truda na duhovnom uspinjanju.
Parohije od Teksasa do Njujorka beleže stotine novih vernika koji se pripremaju za krštenje, dok arhijerej Antiohijske patrijaršije ističe da iza brojki stoji dug i zahtevan put istinskog obraćenja, a ne prolazni trend.
U besedi za 27. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ochridski i Žički objašnjava kako raznovrsna zvanja oblikuju telo Crkve i vode verne ka spasenju.
Strah od nerazumevanja često zaustavlja vernike, ali jedna mudrost optinskog monaha pokazuje kako strpljenje i smirenje otvaraju vrata duhovnog mira i Božije blagodati.
Protinica Olga Jurevič otvoreno govori o preprekama koje stoje na putu ka odluci o sklapanju braka: od sumnje u izbor partnera do bojazni od ličnog sloma, i otkriva kojim putem se dolazi do sigurnosti, zrelosti i prave bliskosti.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od najranijih vremena, Crkva uči da je trpljenje put ka smirenju, duhovnoj snazi i unutrašnjem preobražaju čoveka.
Vernici se često pitaju da li tuđi krst nosi tuđu sudbinu, a odgovor sveštenika ruši rasprostranjene strahove.
Čini se da vernici u Srbiji, pa i šire, duhovnu stranu često zanemaruju, pa se post za mnoge svodi, pre svega, na opterećenje time šta će da jedu.