„PRAŠTAJTE!": Odjeknula poruka patrijarha Porfirija iz hrama Svetog Save
Uoči Velikog posta, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao vernike na unutrašnje pomirenje i duhovnu obnovu, govoreći o istinskom značaju posta i ljubavi prema bližnjima.
U hramovima širom zemlje odjekivaće reči drevne pokajničke himne, dok verni narod, kroz molitvu i metanisanje, započinje Veliki post u smirenju i skrušenosti pred Bogom.
Večeras, u hramovima pravoslavne crkve, započinje čitanje Velikog pokajnog kanona Svetog Andreja Kritskog, uz duboko pobožne metanije. Ova jedinstvena bogoslužena praksa odvija se tokom prva četiri dana Velikog posta na povečerju, u 17 časova, i na jutrenju četvrtka pete sedmice posta. Verni narod okuplja se u molitvi, prinoseći duhovni i telesni prinos kroz zemne poklone, izražavajući tako svoje pokajanje i smirenje pred Gospodom.
Molitva pokajanja kroz metanije
Metanije su duboko ukorenjene u pravoslavnoj duhovnosti i predstavljaju telesni izraz pokajanja i vere. Svaki poklon prati osenjavanje krsnim znakom, simbolišući predanost Bogu. Postoje dve vrste metanija: mala i velika. Mala metanija podrazumeva poklon do pojasa, kada se prstima dodirne tlo, dok se velika metanija izvodi potpunim padanjem na kolena, sa čelom prislonjenim na zemlju. Posebno u vreme Velikog posta, vernici umnožavaju metanije, duhovno se preobražavajući kroz ovaj drevni vid molitve.
Drevno nasleđe poklona pred Bogom
Poreklo metanija seže u starozavetna vremena, kada su pravednici padali ničice pred Bogom u izrazima pokajanja, vere i poštovanja. Sveto Pismo svedoči o primerima ovih bogougodnih poklona, kako pred Bogom, tako i pred Njegovim anđelima. Ova praksa nastavila se i u Novom Zavetu, postavši neodvojiv deo bogosluženja Pravoslavne Crkve.
Veliki pokajni kanon – himna pokajanju i spasenju
Veliki pokajni kanon Svetog Andreja Kritskog, koji večeras počinjemo čitati, jedan je od najpotresnijih i najdubljih liturgijskih tekstova. Njegove pokajničke pesme protkane su prizivima na smirenje, molitvu i unutrašnju promenu. Prema predanju, Sveti Andrej Kritski rođen je nem, ali je progovorio nakon pričešća u hramu. Njegov duhovni put i monaški život u Manastiru Svetog Save Osvećenog ostavili su neizbrisiv trag u pravoslavnoj duhovnosti.
Večeras, dok odjekuju reči ovog kanona, prilika je da se zaustavimo pred Bogom, preispitamo svoja dela i u molitvenoj tišini krenemo putem pokajanja i spasenja. Ovaj trenutak bogoslužene blagodati događa se samo jednom godišnje i neizmerna je duhovna prilika za svakog vernika da započne Veliki post sa smirenjem i skrušenošću srca.
Uoči Velikog posta, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao vernike na unutrašnje pomirenje i duhovnu obnovu, govoreći o istinskom značaju posta i ljubavi prema bližnjima. U srcu svetogorske zajednice, monasi se povlače u duboku tišinu kako bi očistili svoju dušu i osnažili veru pred najveći hrišćanski praznik – Vaskrsenje Hristovo. U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa! Danas počinje Veliki post u susret Vaskrsu. Ovaj period predstavlja vreme duhovne i telesne pripreme vernika za proslavu Hristovog vaskrsenja.


„PRAŠTAJTE!": Odjeknula poruka patrijarha Porfirija iz hrama Svetog Save
POČEO JE STROGI POST I POTPUNA TIŠINA: Monasi u trodnevnoj molitvi bez hrane i vode!
OVAJ POSNI NAMAZ NA VODI OBARA S NOGU: Jeftin, zdrav i gotov za nekoliko minuta!
DANAS JE POČEO VELIKI POST: Ovo su pravila kojih se treba držati, sveštenik upozorava da nipošto ne činimo jednu stvar
Post nije samo uzdržavanje od hrane – on je prilika za duhovnu obnovu, pokajanje i pomirenje sa samim sobom i Bogom. Kako post postaje lek za dušu i telo?
Trećeg dana Vaskršnjeg posta, u hramu Svetog Save u Beogradu, poglavar Srpske pravoslavne crkve uputio je snažnu poruku o pokajanju, smirenju i istinskom putu ka Bogu – borbi sa sobom, a ne sa drugima.
Druge večeri Velikog posta, patrijarh srpski služio je Kanon Svetog Andreja Kritskog, pozivajući vernike na unutrašnju obnovu, pokajanje i povratak Bogu kroz ljubav i praštanje.
U Nedelju praštanja, episkop valjevski pozvao je vernike na duboko samoproučavanje, odricanje i duhovnu obnovu kroz Veliki post, ističući važnost svakodnevnog truda na duhovnom uspinjanju.
U trenucima kada čovek pomisli da više nema snage da izdrži, jedna snažna ličnost pravoslavnog duhovnog života 20. veka podseća kako se kroz istrajnost može pronaći mir i radostusred najvećih životnih tereta.
Govoreći o neobičnom fenomenu koji potvrđuju i naučna istraživanja, ruski jerej objašnjava zašto trag deteta ostaje u majčinom telu godinama i kakvu duboku duhovnu poruku iz toga izvodi pravoslavna vera.
Crkva vekovima upozorava da čovek, kada počne da sudi drugima, lako zaboravlja sopstvene slabosti i sopstvenu borbu sa grehom.
Hrišćanski život nije put bez poteškoća.
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.
Kandilo se postavlja pred ikone i predstavlja stalni znak molitve i prisustva Božje svetlosti u domu.
Upravnik Misionarskog odeljenja AEM objašnjava zašto Sveta tajna ispovesti nije formalnost pred pričešće, već lečenje duše - da da čovek preispita sebe i zašto je iskrena priprema ključna za istinsku promenu života
Tokom ramazana ovaj jednostavan specijalitet od brašna i vrele vode ponovo se nalazi na stolu – meka vrilica prelivena toplim mlekom i maslom podseća koliko malo je potrebno za pravi domaći obrok.