POČEO JE STROGI POST I POTPUNA TIŠINA: Monasi u trodnevnoj molitvi bez hrane i vode!
U srcu svetogorske zajednice, monasi se povlače u duboku tišinu kako bi očistili svoju dušu i osnažili veru pred najveći hrišćanski praznik – Vaskrsenje Hristovo.
Post nije samo uzdržavanje od hrane – on je prilika za duhovnu obnovu, pokajanje i pomirenje sa samim sobom i Bogom. Kako post postaje lek za dušu i telo?
Kao što je poznato, od Čistog ponedeljka počeo je post Velike četrdesetnice. Ovaj post je ustanovljen da bismo se sećali posta od četrdeset dana koji je u pustinji postio Isus Hristos, nakon svog krštenja u reci Jordan, pre nego što je započeo svoje javno delovanje za naše spasenje.
Svi sveti oci pravoslavne crkve napisali su velike reči o vrednosti i značaju posta. Karakteristično je da je Sveti Grigorije Nazijanski govorio da je post "pedagoški postupak za dušu", a Sveti Jovan Zlatousti je naglašavao da je post "hrana duše". I Veliki Vasilije je govorio: "Post je oružje u borbi protiv vojske đavola".
Neizbrojivo je mnogo svetih himni o postu koje su sastavljene nadahnutim svetim pesnicima Pravoslavne crkve. One su sadržane u liturgijskoj knjizi koja se zove "Triod" i pevaju se tokom Velike četrdesetnice. Divne himne, sa izuzetnim duhovnim značenjima, podstiču našu dušu na lepe borbe vrlina i naše osvećenje tokom ovog svetog perioda.
Izdvajaju se tri tropara iz prve ode druge kanonske pesme koju je sastavio pesnik Teodor.
„Dođite, narodi, danas da primimo darove posta, kao božanski dar vremena pokajanja; u njemu ćemo pomilovati Spasitelja."
„Dođite, narodi," poziva nas pesnik Teodor, „da danas primimo darove posta (Velike četrdesetnice). Da ih primimo kao priliku za pokajanje, koje nam Bog poklanja. S tim pokajanjem pomilovaćemo našeg Spasitelja."
Sledeći tropar glasi:
Treći tropar nas vodi do samog početka posta:
„Adam je jeo plod, i neuzdržanost ga je izbacila iz Raja; a nas, Gospode, post vodi i učini nas vrednima da se pokajemo, Samilosni."
Sledeći tropar je iz devete ode prvog kanona, koju je sastavio poznati pesnik Jovan. On je malo teži, ali ima izuzetno važna značenja:
„Dan posta neka postane, dušo moja, prilika za uzdržanje od greha i skretanje ka Bogu i sticanje zajedništva s Njim, da bi izbegla dubine zla i da bi jedino težila onim putem koji vodi do tamošnje spokojnosti."
Poslednji tropar je iz Apolisa (odnosi se na stihove iz večernje službe Čistog ponedeljka):
„Post je došao, majka čistoće, tužiteljka greha i advokat pokajanja, život anđela i spasenje ljudi; verni, povikajmo: Gospode, pomiluj nas!"
Iz ovog malog izbora liturgijskih himni jasno je da pravoslavna crkva ne vidi post kao samosvrhu, već kao sredstvo i duhovnu borbu koja pomaže našoj duši u pokajanju. Čak i jedan tropar koji se peva u Apolisu iz Večernje službe Čistog ponedeljka, a koji prenosi reči Vasilija Velikog, govori šta je pravi post:
„Pravi post je udaljavanje od zla, uzdržavanje jezika, apstinencija od gneva, odvajanje od strasti...".
Tako treba da se gleda na post, kao na kombinaciju uzdržavanja od hrane i od greha. U srcu svetogorske zajednice, monasi se povlače u duboku tišinu kako bi očistili svoju dušu i osnažili veru pred najveći hrišćanski praznik – Vaskrsenje Hristovo. Na liturgiji u Sabornom hramu u Podgorici, episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo, administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske, govorio je o pravom smislu posta, opasnostima savremenih ideologija i tri iskušenja koja vernici moraju izbegavati. Vaskršnji post je vreme kada vera nadvladava strah, ljubav pobeđuje gordost, a praštanje otvara put Božijoj milosti. Reči episkopa bihaćko-petrovačkog podsećaju da se duhovna obnova ne ogleda samo u uzdržavanju od hrane, već u čišćenju srca, molitvi i dobrim delima. Druge večeri Velikog posta, patrijarh srpski služio je Kanon Svetog Andreja Kritskog, pozivajući vernike na unutrašnju obnovu, pokajanje i povratak Bogu kroz ljubav i praštanje.
„Došao je sada, otvorilo se vreme borbi, stadijum posta; hajde svi zajedno da počnemo ovaj post sa voljom, donoseći kao poklone vrlinske darove Gospodu."


Naravno, oni koji imaju zdravstvenih problema treba da se posavetuju sa lekarom o vrsti posta koju mogu praktikovati. Takođe, svi treba da se konsultuju sa lekarom naše duše – duhovnikom. Ako budemo postili na ovaj način tokom ove Velike četrdesetnice, osetićemo veliku korist od posta, a Bog će nas blagosloviti.
POČEO JE STROGI POST I POTPUNA TIŠINA: Monasi u trodnevnoj molitvi bez hrane i vode!
„NE NASEDAJTE NA VEGANSKE I VEGETARIJANSKE IDEJE!“: Važna opomena vladike Kirila na početku Velikog posta
KAKO KORAČATI PUTEM UNUTRAŠNJE PROMENE U DANIMA VELIKOG POSTA? Vladika Sergije poručuje da nije važno samo odricanje, već preobražaj duše
IZ HRAMA SVETOG SAVE PATRIJARH PORUČIO: "Da nikada ne bude mržnje i nasilja među nama!"
U Nedelju praštanja, episkop valjevski pozvao je vernike na duboko samoproučavanje, odricanje i duhovnu obnovu kroz Veliki post, ističući važnost svakodnevnog truda na duhovnom uspinjanju.
U svetinji posvećenoj Arhangelu Gavrilu služena je molitva koja poziva na duhovno uzrastanje, praštanje i ljubav prema bližnjemu, dok je mitropolit Atanasije podsetio vernike na pravi put kroz post i zajedništvo.
U hramovima širom zemlje odjekivaće reči drevne pokajničke himne, dok verni narod, kroz molitvu i metanisanje, započinje Veliki post u smirenju i skrušenosti pred Bogom.
Mnoštvo narodnih običaja i bogata trpeza bez mesa obeležavaju ovaj dan, ali njegov vrhunac dolazi uveče, kada u crkvi izgovaramo reči koje otvaraju put ka duhovnoj čistoti – „Oprosti mi!“
Svetogorski starac objašnjava zašto i molitva izgovorena bez pune sabranosti nije prazna, već deluje kao duhovni udar koji zaustavlja haos misli i odvraća ono što čoveka udaljava od mira.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Carigradski patrijarh poručio je da se približavanje Carigradske i Rimokatoličke crkve nastavlja i ocenio da je obnova punog zajedništva istorijski proces koji više ne može da se zaustavi.
Iz velike ljubavi prema ljudima, Bog nam je dao te divne ljude, istakao je otac Vasilije.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Srce mladog sveštenika nije izdržalo postoperativni period.
Jednostavno jelo od nekoliko sastojaka vekovima je bilo nezaobilazno tokom posta na ulju, a tajna punog ukusa krije se u načinu kuvanja i strpljivom krčkanju koje pasulju daje posebnu aromu.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.