POČEO JE STROGI POST I POTPUNA TIŠINA: Monasi u trodnevnoj molitvi bez hrane i vode!
U srcu svetogorske zajednice, monasi se povlače u duboku tišinu kako bi očistili svoju dušu i osnažili veru pred najveći hrišćanski praznik – Vaskrsenje Hristovo.
Post nije samo uzdržavanje od hrane – on je prilika za duhovnu obnovu, pokajanje i pomirenje sa samim sobom i Bogom. Kako post postaje lek za dušu i telo?
Kao što je poznato, od Čistog ponedeljka počeo je post Velike četrdesetnice. Ovaj post je ustanovljen da bismo se sećali posta od četrdeset dana koji je u pustinji postio Isus Hristos, nakon svog krštenja u reci Jordan, pre nego što je započeo svoje javno delovanje za naše spasenje.
Svi sveti oci pravoslavne crkve napisali su velike reči o vrednosti i značaju posta. Karakteristično je da je Sveti Grigorije Nazijanski govorio da je post "pedagoški postupak za dušu", a Sveti Jovan Zlatousti je naglašavao da je post "hrana duše". I Veliki Vasilije je govorio: "Post je oružje u borbi protiv vojske đavola".
Neizbrojivo je mnogo svetih himni o postu koje su sastavljene nadahnutim svetim pesnicima Pravoslavne crkve. One su sadržane u liturgijskoj knjizi koja se zove "Triod" i pevaju se tokom Velike četrdesetnice. Divne himne, sa izuzetnim duhovnim značenjima, podstiču našu dušu na lepe borbe vrlina i naše osvećenje tokom ovog svetog perioda.
Izdvajaju se tri tropara iz prve ode druge kanonske pesme koju je sastavio pesnik Teodor.
„Dođite, narodi, danas da primimo darove posta, kao božanski dar vremena pokajanja; u njemu ćemo pomilovati Spasitelja."
„Dođite, narodi," poziva nas pesnik Teodor, „da danas primimo darove posta (Velike četrdesetnice). Da ih primimo kao priliku za pokajanje, koje nam Bog poklanja. S tim pokajanjem pomilovaćemo našeg Spasitelja."
Sledeći tropar glasi:
Treći tropar nas vodi do samog početka posta:
„Adam je jeo plod, i neuzdržanost ga je izbacila iz Raja; a nas, Gospode, post vodi i učini nas vrednima da se pokajemo, Samilosni."
Sledeći tropar je iz devete ode prvog kanona, koju je sastavio poznati pesnik Jovan. On je malo teži, ali ima izuzetno važna značenja:
„Dan posta neka postane, dušo moja, prilika za uzdržanje od greha i skretanje ka Bogu i sticanje zajedništva s Njim, da bi izbegla dubine zla i da bi jedino težila onim putem koji vodi do tamošnje spokojnosti."
Poslednji tropar je iz Apolisa (odnosi se na stihove iz večernje službe Čistog ponedeljka):
„Post je došao, majka čistoće, tužiteljka greha i advokat pokajanja, život anđela i spasenje ljudi; verni, povikajmo: Gospode, pomiluj nas!"
Iz ovog malog izbora liturgijskih himni jasno je da pravoslavna crkva ne vidi post kao samosvrhu, već kao sredstvo i duhovnu borbu koja pomaže našoj duši u pokajanju. Čak i jedan tropar koji se peva u Apolisu iz Večernje službe Čistog ponedeljka, a koji prenosi reči Vasilija Velikog, govori šta je pravi post:
„Pravi post je udaljavanje od zla, uzdržavanje jezika, apstinencija od gneva, odvajanje od strasti...".
Tako treba da se gleda na post, kao na kombinaciju uzdržavanja od hrane i od greha. U srcu svetogorske zajednice, monasi se povlače u duboku tišinu kako bi očistili svoju dušu i osnažili veru pred najveći hrišćanski praznik – Vaskrsenje Hristovo. Na liturgiji u Sabornom hramu u Podgorici, episkop buenosajreski i južno-centralnoamerički Kirilo, administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske, govorio je o pravom smislu posta, opasnostima savremenih ideologija i tri iskušenja koja vernici moraju izbegavati. Vaskršnji post je vreme kada vera nadvladava strah, ljubav pobeđuje gordost, a praštanje otvara put Božijoj milosti. Reči episkopa bihaćko-petrovačkog podsećaju da se duhovna obnova ne ogleda samo u uzdržavanju od hrane, već u čišćenju srca, molitvi i dobrim delima. Druge večeri Velikog posta, patrijarh srpski služio je Kanon Svetog Andreja Kritskog, pozivajući vernike na unutrašnju obnovu, pokajanje i povratak Bogu kroz ljubav i praštanje.
„Došao je sada, otvorilo se vreme borbi, stadijum posta; hajde svi zajedno da počnemo ovaj post sa voljom, donoseći kao poklone vrlinske darove Gospodu."


Naravno, oni koji imaju zdravstvenih problema treba da se posavetuju sa lekarom o vrsti posta koju mogu praktikovati. Takođe, svi treba da se konsultuju sa lekarom naše duše – duhovnikom. Ako budemo postili na ovaj način tokom ove Velike četrdesetnice, osetićemo veliku korist od posta, a Bog će nas blagosloviti.
POČEO JE STROGI POST I POTPUNA TIŠINA: Monasi u trodnevnoj molitvi bez hrane i vode!
„NE NASEDAJTE NA VEGANSKE I VEGETARIJANSKE IDEJE!“: Važna opomena vladike Kirila na početku Velikog posta
KAKO KORAČATI PUTEM UNUTRAŠNJE PROMENE U DANIMA VELIKOG POSTA? Vladika Sergije poručuje da nije važno samo odricanje, već preobražaj duše
IZ HRAMA SVETOG SAVE PATRIJARH PORUČIO: "Da nikada ne bude mržnje i nasilja među nama!"
Protođakon dr Ljubomir Ranković rešava jednu od najvećih dilema vernika - da li su intimni odnosi u braku dozvoljeni tokom posta, a njegove reči donose jasnoću, utehu i podsticaj majkama da žive pobožno i s ponosom neguju svoje potomstvo.
Svaki dan pruža priliku da čovek iznova bira između poslušnosti Bogu i ugađanja svojim željama.
Veliki učitelj Crkve upozoravao je da mnoge tegobe ne nastaju zbog uzdržanja, već zbog neumerenosti u hrani.
Šta stoji iza sedmice u kojoj se ukidaju uobičajeni dani posta i kako ovaj liturgijski „predah“ zapravo priprema čoveka za najzahtevniji duhovni period u godini.
Protojerej Aleksej Mitjušin objašnjava da li ovaj čin ima veze sa spasenjem, može li se obaviti nakon sahrane i kako vernici treba da učestvuju u molitvenom ispraćaju pokojnika.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve istakao značaj brige o čoveku kao celovitoj ličnosti, posebno ukazavši na mesto molitve u zdravstvenim ustanovama.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.