UKUSNE STARINSKE OBLANDE OD SMOKAVA I ORAHA: Zdrava poslastica za dane posta na vodi, spremna za nekoliko minuta
Raskoš ukusa u samo nekoliko minuta pripreme, idealna za dane kada želimo slatko, a ipak skromno i zdravo
Što više gledamo u živote drugih, manje vidimo sebe. Sveti Oci uče – čuvaj oko, jezik i srce, jer greh ulazi na mala vrata.
Sveti oci podsećaju da nas jednostavna poruka „Ne gledaj tuđe da bi sačuvao svoje“ štiti od radoznalosti, zavisti i osuđivanja, najvećih neprijatelja duše.
Radoznalost, iako često shvaćena kao bezazlena, u duhovnom životu je prvi korak ka unutrašnjem rasulu. Sveti Oci nas uče da greh ne dolazi odmah u svom najtamnijem obliku, već ulazi kroz pogled, pažnju, upoređivanje i sitno zapažanje tuđih slabosti.
Sveti Jovan Lestvičnik piše:
A kada izgubimo svoj unutrašnji mir zbog onoga što vidimo kod drugih, bilo da je to njihova slabost ili uspeh, gubimo vezu sa sobom, sa svojim pokajanjem i sobstvenim naporima na spasenju.
Zavist se, zatim, prikrada kao senka. Sveti Isak Sirijski upozorava:
– Zavidan čovek je neprijatelj Božije pravde i Božijeg dara u drugima
Zato su Sveti podvižnici kroz vekove vežbali duhovno ćutanje, ne samo u rečima već i u mislima. Učili su da ne gledaju tuđe greške, ni tuđe radosti, jer su znali – mi smo, kako kaže apostol Pavle, preslabi da se radujemo s radosnima. U većini slučajeva, umesto radosti, pojavi se zavist.
U svojoj jednostavnosti i strogosti, monaška praksa čuva oko i uho – jer
– Greh ulazi preko čula – kažu Sveti Oci. Oni koji ne gledaju tuđe, ne padaju tako lako u osudu. Oni koji ćute o drugima, čuju bolje glas sopstvene savesti.
– Zatvori oko koje radoznalo gleda, da se ne bi otvorila vrata greha.
Sveti Jovan Zlatousti
– Ko zna svoje grehe, ne traži tuđe.
– Ne sudi, i mir ćeš zadobiti.
Sveti Siluan Atonski
Post nije samo uzdržavanje od hrane – on je prilika za duhovnu obnovu, pokajanje i pomirenje sa samim sobom i Bogom. Kako post postaje lek za dušu i telo?
U savremenom svetu depresija sve češće postaje prisutan problem, a prema učenju svetih otaca, tuga nije samo prolazna emocija već duhovna opasnost koja može voditi ka beznađu i duhovnoj smrti.
Zavist, prema Svetom Teofanu Zatvorniku, donosi laž i zlodušu, čineći je najnepravednijom i najotrovnijom strasti. Ona ne pogađa samo onoga ko zavidi, već i onoga na koga je usmerena.
Da li pokajanje traje godinama, mesecima ili je potrebno samo nekoliko dana? Oslanjajući se na reči Prepodobnog Sisoja Velikog, upokojeni monah manastira Bošnjane i veliki duhovnik otkriva koliko je zapravo potrebno za očišćenje duše i šta je ključ pravog pokajanja u pravoslavlju.
Supruga predsednika Srbije obišla je Versko dobrotvorno starateljstvo u Beogradu, gde se obroci, garderoba i medicinska pomoć pružaju najugroženijima kroz decenijama negovan humanitarni rad.
Otac Nenad je bio paroh poježanski i protonamesnik u Eparhiji zvorničko-tuzlanskoj.
Mitrić je službovao u parohiji poježanskoj od 2022. godine.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za petak 6. sedmice Velikog posta otkriva tajnu hrabrosti pred gonjenjem i smrću, pokazujući da Prvi i Poslednji vlada i nad prolaznim svetom i večnim životom.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Jakova Ispovednika po starom i Svetog Nikitu Ispovednika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Veliki petak, dok Jevreji obeležavaju dane Pashe, a muslimani nemaju veći opšti praznik.
Pouka optinskog starca otkriva kako da se ti znaci prepoznaju na vreme i zaustave pre nego što naruše mir u duši i domu.
U Kopronimovo vreme, ikonoborci su ga primoravali da se odrekne molitvenog poštovanja svetih ikona, ali on je to kategorički odbio.