Praštalno veče nije samo liturgijski obred, već trenutak istinskog pomirenja, prilika da skinemo teret prošlosti i zakoračimo u post sa čistim srcem.
U predvečerje Velikog posta, verni narod se sabira na prag duhovnog putovanja koje vodi ka Vaskrsenju Hristovom. U ovom svetom periodu, jedan od najdubljih i najznačajnijih događaja jeste Praštalno veče, poznato u narodu i kao Nedelja praštanja, koja prethodi samom početku Vaskršnjeg posta.
Praštalno veče, koje se služi u svim hramovima uoči Čistog ponedeljka, predstavlja trenutak kada se vernici okupljaju da bi jedni od drugih zatražili i pružili oproštaj. Ovaj čin nije samo formalnost, već duboko duhovno delo koje nas podseća na Hristove reči: "Ako oprostite ljudima sagrešenja njihova, oprostiće i vama Otac vaš nebeski" (Mt 6,14).
Foto https://crkvaaltina.rs/galerija-slika.php
Vernici u hramu, na bogosluženju
Tokom večernjeg bogosluženja na Praštalnoj večeri, sveštenoslužitelji i vernici pristupaju jedni drugima sa smirenjem, klanjajući se i izgovarajući reči: "Oprosti mi, brate/sestro", na šta se odgovara: "Bog ti oprosti i ja ti opraštam.". Uz molitvu, vernici polažu ruku na rame onoga ko je ispred ili do njih, na tak način i simbolično povezujući se u sabornom praštanju. Ovaj uzvišeni čin simbolizuje našu spremnost da očistimo srce od zlopamćenja i mržnje, otvarajući ga za blagodat Božiju.
Suština Praštalne večeri leži u pripremi duše za podvig posta. Bez oproštaja, post postaje samo dijetalno ograničenje, lišeno duhovne dubine. Opraštajući jedni drugima, oslobađamo se tereta koji nas vezuje za zemaljsko i pripremamo se za uzvišeniji život u Hristu.
U savremenom svetu, gde su odnosi često opterećeni nerazumevanjem i sukobima, Praštalno veče nas podseća na neophodnost pomirenja i ljubavi. Ono nas uči da je oproštaj temelj zdravih odnosa i preduslov za istinsku radost i mir.
- Od tog trenutka, u tajni naše Crkve pokreće se jedan snažan ‘signal’ koji će napajati našu ‘mrežu’ u čitavom narednom periodu Velikog posta, sve do Svete Pashe. ‘Signal’ koji će nas ‘napajati’ kroz velikoposna bogosluženja. To je veoma važno da znamo i da koristimo, jer u ovom svetu deluju razne energije, razni duhovi. Zato borbu protiv tih duhova treba ozbiljno da doživimo i da je vodimo mudro, oslanjajući se na iskustvo naše Crkve - kaže jedan od najvećih pravoslavnih besednika na ovim prostorima, iguman Rafailo, a potom se osvrće na vreme u kome živimo:
- Mi smo generacija koja živi u vremenu tehnoloških napredaka, iz dana u dan se pomeraju granice i mnogo toga se menja, ali ono što nam Crkva nudi neuporedivo je iznad svih tehnoloških ponuda. Dakle, važno je da se uključimo u post, ali onako kako to Crkva blagosilja. Često to činimo u dobroj nameri, ali nekako nespretno, smotano, neozbiljno i površno. Skinemo nekoliko informacija sa interneta, uklopimo ih u svoju šemu i idemo dalje po sopstvenom osećaju. Na taj način ulažemo ne malu energiju, a ne postižemo gotovo nikakve rezultate. Zato je važno da osluškujemo Crkvu - zaključuje iguman Rafailo.
Praštalno veče nije samo trenutak liturgijskog obreda, već i duhovna raskrsnica na kojoj biramo put – put ljubavi, smirenja i praštanja. Bez praštanja nema istinskog posta. U vremenu kada je čovek sklon da traži pravdu za sebe, a milost zaboravlja da daruje drugima, Crkva nas podseća da prava snaga leži u praštanju. Jer samo oslobođeni tereta prošlosti možemo zakoračiti u post sa čistim srcem i dušom spremnom za susret sa Vaskrslim Hristom.
Uz pravu pripremu, post može biti duhovno ispunjujuće iskustvo, a ne samo strogo uzdržavanje od hrane. Pred vama su saveti koji će vam pomoći da ga započnete smireno i sa radošću.
U svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini, za subotu siropusne sedmice, Sveti Teofan Zatvornik piše o tome kako je duša, zaboravivši svoje više osobine, od prostih telesnih potreba stvorila strasti koje muče i nju i telo.
Sveto Pismo nas podseća da istinska milost nije uzajamna – ona se pruža i onima od kojih ništa ne očekujemo, otvarajući srce za Božiju neograničenu blagodat i put ka sinovnosti Božijoj.
Ajeti 40:66-68 sure Ghafir naglašavaju neprolazne istine: život, smrt i sudbina deo su višeg reda koji nas poziva na predanost, strpljenje i razumevanje Božije volje.
Veliki ruski svetitelj iz 19. veka objašnjava da kada podignemo srce ka Bogu, čak i najveća tuga gubi snagu, a spokojstvo postaje živo iskustvo prisustva Božije ljubavi.
Sveti Pajsije Svetogorac upozorava da kletve, kada su izgovorene iz bola i nepravde, mogu imati ozbiljne posledice i za onoga ko ih izgovara i za onoga kome su upućene.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Mnoštvo narodnih običaja i bogata trpeza bez mesa obeležavaju ovaj dan, ali njegov vrhunac dolazi uveče, kada u crkvi izgovaramo reči koje otvaraju put ka duhovnoj čistoti – „Oprosti mi!“
U vremenu Vaskršnjeg posta, Srpska pravoslavna crkva poziva na bratstvo, unutrašnje pročišćenje i izgradnju međusobnog poverenja, naglašavajući značaj duhovnog pomirenja i socijalne odgovornosti.
U vreme Velikog posta, kada smo pozvani na smirenje i praštanje, u svim crkvama Arhiepiskopije beogradsko-karlovačke služiće se akatist Majci Božijoj – kao snaga, uteha i put ka duhovnoj obnovi.
Sveto Pismo nas podseća da istinska milost nije uzajamna – ona se pruža i onima od kojih ništa ne očekujemo, otvarajući srce za Božiju neograničenu blagodat i put ka sinovnosti Božijoj.
Veliki ruski svetitelj iz 19. veka objašnjava da kada podignemo srce ka Bogu, čak i najveća tuga gubi snagu, a spokojstvo postaje živo iskustvo prisustva Božije ljubavi.
Sveti Pajsije Svetogorac upozorava da kletve, kada su izgovorene iz bola i nepravde, mogu imati ozbiljne posledice i za onoga ko ih izgovara i za onoga kome su upućene.
Na ostrvcetu od svega 100 kvadratnih metara, svetinja Svetog Andreja Prvozvanog očarava posetioce bajkovitim prizorom i duhovnim mirom, postajući nezaobilazna destinacija za vernike i turiste.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U Dalju je svečano predstavljena Fondacija „Sveta Petka”, čija je misija da kroz obrazovne programe, humanitarne akcije i kulturne manifestacije osnaži zajedništvo i sačuva identitet srpskog naroda.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.