Praštalno veče nije samo liturgijski obred, već trenutak istinskog pomirenja, prilika da skinemo teret prošlosti i zakoračimo u post sa čistim srcem.
U predvečerje Velikog posta, verni narod se sabira na prag duhovnog putovanja koje vodi ka Vaskrsenju Hristovom. U ovom svetom periodu, jedan od najdubljih i najznačajnijih događaja jeste Praštalno veče, poznato u narodu i kao Nedelja praštanja, koja prethodi samom početku Vaskršnjeg posta.
Praštalno veče, koje se služi u svim hramovima uoči Čistog ponedeljka, predstavlja trenutak kada se vernici okupljaju da bi jedni od drugih zatražili i pružili oproštaj. Ovaj čin nije samo formalnost, već duboko duhovno delo koje nas podseća na Hristove reči: "Ako oprostite ljudima sagrešenja njihova, oprostiće i vama Otac vaš nebeski" (Mt 6,14).
Foto https://crkvaaltina.rs/galerija-slika.php
Vernici u hramu, na bogosluženju
Tokom večernjeg bogosluženja na Praštalnoj večeri, sveštenoslužitelji i vernici pristupaju jedni drugima sa smirenjem, klanjajući se i izgovarajući reči: "Oprosti mi, brate/sestro", na šta se odgovara: "Bog ti oprosti i ja ti opraštam.". Uz molitvu, vernici polažu ruku na rame onoga ko je ispred ili do njih, na tak način i simbolično povezujući se u sabornom praštanju. Ovaj uzvišeni čin simbolizuje našu spremnost da očistimo srce od zlopamćenja i mržnje, otvarajući ga za blagodat Božiju.
Suština Praštalne večeri leži u pripremi duše za podvig posta. Bez oproštaja, post postaje samo dijetalno ograničenje, lišeno duhovne dubine. Opraštajući jedni drugima, oslobađamo se tereta koji nas vezuje za zemaljsko i pripremamo se za uzvišeniji život u Hristu.
U savremenom svetu, gde su odnosi često opterećeni nerazumevanjem i sukobima, Praštalno veče nas podseća na neophodnost pomirenja i ljubavi. Ono nas uči da je oproštaj temelj zdravih odnosa i preduslov za istinsku radost i mir.
- Od tog trenutka, u tajni naše Crkve pokreće se jedan snažan ‘signal’ koji će napajati našu ‘mrežu’ u čitavom narednom periodu Velikog posta, sve do Svete Pashe. ‘Signal’ koji će nas ‘napajati’ kroz velikoposna bogosluženja. To je veoma važno da znamo i da koristimo, jer u ovom svetu deluju razne energije, razni duhovi. Zato borbu protiv tih duhova treba ozbiljno da doživimo i da je vodimo mudro, oslanjajući se na iskustvo naše Crkve - kaže jedan od najvećih pravoslavnih besednika na ovim prostorima, iguman Rafailo, a potom se osvrće na vreme u kome živimo:
- Mi smo generacija koja živi u vremenu tehnoloških napredaka, iz dana u dan se pomeraju granice i mnogo toga se menja, ali ono što nam Crkva nudi neuporedivo je iznad svih tehnoloških ponuda. Dakle, važno je da se uključimo u post, ali onako kako to Crkva blagosilja. Često to činimo u dobroj nameri, ali nekako nespretno, smotano, neozbiljno i površno. Skinemo nekoliko informacija sa interneta, uklopimo ih u svoju šemu i idemo dalje po sopstvenom osećaju. Na taj način ulažemo ne malu energiju, a ne postižemo gotovo nikakve rezultate. Zato je važno da osluškujemo Crkvu - zaključuje iguman Rafailo.
Praštalno veče nije samo trenutak liturgijskog obreda, već i duhovna raskrsnica na kojoj biramo put – put ljubavi, smirenja i praštanja. Bez praštanja nema istinskog posta. U vremenu kada je čovek sklon da traži pravdu za sebe, a milost zaboravlja da daruje drugima, Crkva nas podseća da prava snaga leži u praštanju. Jer samo oslobođeni tereta prošlosti možemo zakoračiti u post sa čistim srcem i dušom spremnom za susret sa Vaskrslim Hristom.
Uz pravu pripremu, post može biti duhovno ispunjujuće iskustvo, a ne samo strogo uzdržavanje od hrane. Pred vama su saveti koji će vam pomoći da ga započnete smireno i sa radošću.
U svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini, za subotu siropusne sedmice, Sveti Teofan Zatvornik piše o tome kako je duša, zaboravivši svoje više osobine, od prostih telesnih potreba stvorila strasti koje muče i nju i telo.
Zašto oni koji su uvereni da su uvek u pravu često ne vide potrebu za pokajanjem i kako se gordost prikriva iza sopstvenih opravdanja pokazuje pouka ruskog pravoslavnog podvižnika.
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Jovana Kapistrana, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani idu na džuma-namaza.
Zašto oni koji su uvereni da su uvek u pravu često ne vide potrebu za pokajanjem i kako se gordost prikriva iza sopstvenih opravdanja pokazuje pouka ruskog pravoslavnog podvižnika.
Njihova vera u Hrista bila je toliko snažna da ih nisu pokolebale ni najteže muke, a primer njihovog stradanja podstakao je još 200 ljudi da prihvate hrišćanstvo.
Arhijerejska liturgija i rukoproizvođenje u čin ipođakona Darka Stefanovića u hramu Svetih cara Konstantina i carice Jelene doneli su radost i duhovnu snagu, a nadahnute reči episkopa šabačkog o praštanju i ljubavi bile su podsećanje na suštinu pravoslavnog života.
Pored posta, vernici se uzdržavaju i od različitih oblika telesnog zadovoljstva i luksuza, među kojima su intimni odnosi, upotreba kozmetike i parfema, kao i nošenje kožne odeće.
Uoči početka posta posvećenog Svetim apostolima Petru i Pavlu, pravoslavni vernici danas se okupljaju u krugu porodice, mole se, praštaju i spremaju srce za vreme uzdržanja, pokajanja i smirenja koje sledi od sutra.
Zašto oni koji su uvereni da su uvek u pravu često ne vide potrebu za pokajanjem i kako se gordost prikriva iza sopstvenih opravdanja pokazuje pouka ruskog pravoslavnog podvižnika.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
U besedi za četvrtak 21. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da niko ne zna koliko mu je vremena ostalo za pokajanje i objašnjava zašto je odlaganje pokajanja opasna zabluda.