schutterstock/printskrin youtube/ RTV Sunce - ArandjelovacPost, Ilustracija
Post je podvig, treba da se odreknemo ružih reči, dela i misli, ali treba da se odreknemo i neke hrane, kaže otac Aleksandar.
Vaskršnji post počinje u ponedeljak, 3. marta i traje do Vskrsa, koji se ove godine obeležava 20. aprila.
Smatra se da je ovo najstroži post, jer se pretežno posti na vodi, ali važno je znati da post nije samo odricanje od neke hrane već i uzdržanje od loših misli i dela, kao i jačanje duhovnosti.
Otac Aleksandar Milovanović je prošle godine objasnio kako bi vernici trebalo da poste pred najtužniji hrišćanski praznik.
- Duhovno je ono što svi možemo i što treba da prinesemo. Nema izgovora da neko ne može da se pomoli Bogu, oprosti, pokaže ljubav... A, ona fizička strana, što se tiče ishrane, u mnogome je raznolika, u zavisnosti od toga ko posti, ali i od vere - kaže on i nastavlja:
printskrin youtube/ RTV Sunce - Arandjelovac
Otac Aleksandar Milovanović
- Jer, ko ima čvrstu veru, on će se potruditi, čak i preko svojih moći, da otposti ceo post. Onaj ko to ne može, što zbog slabije vere, što zbog nekih fizičkih ograničenja, kao što je bolest ili težak posao koji radi, onda da to radi u skladu sa svojim mogućnostima, ali da uvek da, veći trud nego inače. Post je podvig, treba da se odreknemo ružih reči, dela i misli, ali treba da se odreknemo i neke hrane.
Kaže da ne bi trebalo postiti i gledati i dalje da se sebi ugodi, da se ništa ne pritrpi.
- Ipak, ne treba ništa raditi ni preko mere. Jer, ako je preko mere, što se dešava, organizam može da kolabira, a to nije cilj posta.
Shutterstock
Post, Ilustracija
Uvek se, kaže, treba konsultovati sa sveštenikom, koji za neke stvari može dati blagoslov, kako bi post bio verniku na korist, a ne na štetu.
Post je dug i to je dobro, svako, kako kaže, ima mogućnost da ga otposti bar jednu sedmicu.
- To naravno nije dovoljno, ali u situaciji kad neko ne može zbog nekih ograničenja da otposti ceo post, dosta je i jedna sedmica. Bolje išta nego ništa, bolje ikakav trud nego da ga nema uopšte. I ne veruj da iko može da kaže ne može. U današnje vreme dostupna je dosta hrane na ulju, čak i na vodi, razne đakonije se mogu napraviti i kupiti, samo je bitna želja. To svaki čovek treba da uradi, ne zbog "valja se" nego zbog sebe, svoje duše i porodice. Jer, kad dobro činimo, dobro se i reflektuje.
Ispovest, kako kaže sveštenik, nije nešto što treba odlagati zbog toga što se greh možda iznova ponovlja, jer u tom procesu duhovne borbe Božija blagodat je ključna.
Kada je grad Sevastija ostao bez hrišćana, "jedni izgiboše, drugi izbegoše", tada se starac Vlasije povukao u planinu Argeos, i tamo se nastanio u jednoj pešteri.
U besedi za 19. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički vodi nas kroz Carstvo nebesko, susrete sa svetiteljima i mir u duši – otkrivajući kako običan čovek može dodirnuti darove koje svet ne može dati.
Ajeti iz sure Ghafir, izdvojeni za 19. oktobar, upozoravaju da oni koji ignorišu znakove Alaha rizikuju Džehenem, dok zahvalnost i svakodnevna pokornost otvaraju put ka unutrašnjem miru.
Ruski jeromonah sa prelaza XIX i XX veka podseća da galama i povišen ton otvaraju vrata duhovnim iskušenjima, dok tišina i smirenje jačaju unutrašnju snagu i približavaju nas Božijoj milosti.
Ruski državljanin, koji je živeo u „Ruskome manastiru“ na Svetoj Gori, pokušao je da napusti Grčku avionom — sud ga je proglasio krivim i izrekao mu kaznu zatvora i novčanu kaznu od 5.000 evra.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
U besedi za 19. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički vodi nas kroz Carstvo nebesko, susrete sa svetiteljima i mir u duši – otkrivajući kako običan čovek može dodirnuti darove koje svet ne može dati.
Ruski jeromonah sa prelaza XIX i XX veka podseća da galama i povišen ton otvaraju vrata duhovnim iskušenjima, dok tišina i smirenje jačaju unutrašnju snagu i približavaju nas Božijoj milosti.
Ruski državljanin, koji je živeo u „Ruskome manastiru“ na Svetoj Gori, pokušao je da napusti Grčku avionom — sud ga je proglasio krivim i izrekao mu kaznu zatvora i novčanu kaznu od 5.000 evra.
Na liturgiji i svepravoslavnom molebanu, vernici iz cele zemlje i Balkana sabrali su se da mole za mir, zaštitu napaćenog naroda i blagoslov svojih porodica, stvarajući prizor koji očarava i duhovno i vizuelno.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
ovodom održavanja Šakti festivala u Obrenovcu, Apologetski odsek Arhiepiskopije upozorava na delovanje Mohanđija, čije učenje, iza privida mira i ljubavi, skriva ideologiju nespojivu sa pravoslavnom verom.
Sočivo sa semenkama, tradicionalno manastirsko jelo, donosi mir, toplinu i bogatstvo ukusa — a sprema se lako, bez skupih sastojaka i u svega nekoliko koraka.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako usmeren na greh i sopstvene slabosti, ali pod Božjom svetlošću, gnev ne razara, već čisti dušu i otvara prostor za rast dobrote i pravednosti