schutterstock/printskrin youtube/ RTV Sunce - ArandjelovacPost, Ilustracija
Post je podvig, treba da se odreknemo ružih reči, dela i misli, ali treba da se odreknemo i neke hrane, kaže otac Aleksandar.
Vaskršnji post počinje u ponedeljak, 3. marta i traje do Vskrsa, koji se ove godine obeležava 20. aprila.
Smatra se da je ovo najstroži post, jer se pretežno posti na vodi, ali važno je znati da post nije samo odricanje od neke hrane već i uzdržanje od loših misli i dela, kao i jačanje duhovnosti.
Otac Aleksandar Milovanović je prošle godine objasnio kako bi vernici trebalo da poste pred najtužniji hrišćanski praznik.
- Duhovno je ono što svi možemo i što treba da prinesemo. Nema izgovora da neko ne može da se pomoli Bogu, oprosti, pokaže ljubav... A, ona fizička strana, što se tiče ishrane, u mnogome je raznolika, u zavisnosti od toga ko posti, ali i od vere - kaže on i nastavlja:
printskrin youtube/ RTV Sunce - Arandjelovac
Otac Aleksandar Milovanović
- Jer, ko ima čvrstu veru, on će se potruditi, čak i preko svojih moći, da otposti ceo post. Onaj ko to ne može, što zbog slabije vere, što zbog nekih fizičkih ograničenja, kao što je bolest ili težak posao koji radi, onda da to radi u skladu sa svojim mogućnostima, ali da uvek da, veći trud nego inače. Post je podvig, treba da se odreknemo ružih reči, dela i misli, ali treba da se odreknemo i neke hrane.
Kaže da ne bi trebalo postiti i gledati i dalje da se sebi ugodi, da se ništa ne pritrpi.
- Ipak, ne treba ništa raditi ni preko mere. Jer, ako je preko mere, što se dešava, organizam može da kolabira, a to nije cilj posta.
Shutterstock
Post, Ilustracija
Uvek se, kaže, treba konsultovati sa sveštenikom, koji za neke stvari može dati blagoslov, kako bi post bio verniku na korist, a ne na štetu.
Post je dug i to je dobro, svako, kako kaže, ima mogućnost da ga otposti bar jednu sedmicu.
- To naravno nije dovoljno, ali u situaciji kad neko ne može zbog nekih ograničenja da otposti ceo post, dosta je i jedna sedmica. Bolje išta nego ništa, bolje ikakav trud nego da ga nema uopšte. I ne veruj da iko može da kaže ne može. U današnje vreme dostupna je dosta hrane na ulju, čak i na vodi, razne đakonije se mogu napraviti i kupiti, samo je bitna želja. To svaki čovek treba da uradi, ne zbog "valja se" nego zbog sebe, svoje duše i porodice. Jer, kad dobro činimo, dobro se i reflektuje.
Ispovest, kako kaže sveštenik, nije nešto što treba odlagati zbog toga što se greh možda iznova ponovlja, jer u tom procesu duhovne borbe Božija blagodat je ključna.
Kada je grad Sevastija ostao bez hrišćana, "jedni izgiboše, drugi izbegoše", tada se starac Vlasije povukao u planinu Argeos, i tamo se nastanio u jednoj pešteri.
Zajednička molitva rimskog pape Lava i patrijarha Vartolomeja na Fanaru izazvala je žestoku osudu bratstva manastira Esfigmen, koje tvrdi da je time načinjeno napuštanje svetih kanona.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Zajednička molitva rimskog pape Lava i patrijarha Vartolomeja na Fanaru izazvala je žestoku osudu bratstva manastira Esfigmen, koje tvrdi da je time načinjeno napuštanje svetih kanona.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.