ON JE MEĐU SLOVENE POSLAO SVIMA ZNANU BRAĆU, ĆIRILA I METODIJA: Danas je Sveti Fotije, jedan od najvećih otaca pravoslavlja
Prema predanju on je za samo šest dana prošao sve činove, od svetovnjaka do patrijarha.
On se smatra jednim od najvećih mučenika u istoriji hrišćanstva.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog sveštenomučenika Haralampija. Ovaj svetitelj je bio episkop u Magneziji u 2. veku, učio je ljude reči Božijoj, upućivao ih na put spasenja i veruje se da je imao čak 113 godina kada je postradao zbog Hrista.
Sveštenomučenik Haralampije je prema predanju u dubokoj starosti pretrpeo strašne muke u ime Hrista. Zbog toga se smatra jednim od najvećih mučenika u istoriji hrišćanstva.
Naime, kada je nastao strašan progon hrišćana u vreme cara Septimija Severa, Sveti Haralampije nije želeo da se krije već je dostojanstveno sačekao mučitelje i dopustio da ga zarobe.
Pretrpeo je strašne muke. Zapisi kažu da su mu u jednom trenutku i kožu odrali, ali sveti starac nije poklekao. Snaga vere Svetog Haralampija mnoge neznabožce je pokolebala i preobratila u hrišćanstvo uključujući i samu carevu ćerku Galinu.
Prema predanju, nakon mučenja, Haralampija su izveli na gubilište. U trenutku smrti mudri starac je oprostio svojim mučiteljima i zamolio Boga za zdravlje i duševno spasenje svih ljudi.
Priča kaže da je umro pre nego što je dželat spustio mač na njegov vrat. Njegovo telo uzela je princeza Galina i časno ga je sahranila.
Srpska pravoslavna crkva slavi ga 10. februara po crkvenom, a 23. februara po novom kalendaru.
Manastir Podvrh čuva deo njegovih moštiju.
Prema predanju on je za samo šest dana prošao sve činove, od svetovnjaka do patrijarha.
Sveti Justin Ćelijski je ostavio i pitanja, a na osnovu odgovora svaki Srbin može proveriti da li je on baš taj - pravi Srbin.
U hrišćanskoj tradiciji pominje se da je za sve vreme mučenja neprestano govorio: "Slava tebi Bože moj, slava ti!"
Svi koji se udaljuju od Boga ginu, govorio je otac Danil.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Na gubilište sa Simeonom bilo je izvedeno još 1000 hrišćana.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenice Agapiju, Hioniju i Irinu po starom i Svete apostole Jasona i Sosipatra po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Katarine Sijenske, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Car je savetovao devojke da se poklone idolima i tako sebi spasu živote, ali su one to odbile.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Aristarha, Puda i Trofima po starom i Svete apostole Jasona i Sosipatera i Kerkiru devicu po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svete Vincence, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mitropolit dabrobosanski govori o odlasku mladih, tišini koja postaje opasna, zloupotrebi vlasti i prizorima iz Jerusalima koji bude nelagodu.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Čovek opterećen sopstvenim padovima i pogrešnim izborima često oseća nemoć da se vrati na pravi put.
Desert iz hercegovačkog kraja nastaje spajanjem voćnog namaza, brašna i vode, zatim se kratko peče i preliva toplim šećernim sirupom, čime dobija prepoznatljivu tamnu aromu.
Iako većina jevrejskih autoriteta smatra da je pirsing ušiju prihvatljiv, pitanje postaje znatno složenije kada su u pitanju drugi delovi tela.