Uz liturgiju u Gornjem Ostrogu i snažne reči o pokajanju, smirenju i istinskoj veri, vernicima je sa hramovne slave upućen poziv na unutrašnju promenu koja, kako je poručeno, počinje u tišini srca, a potvrđuje se delima.
U kamenom zagrljaju ostroških stijena sabrali su se vernici iz raznih krajeva da zajedno podele radost jednog od najlepših bogorodičnih praznika. Miris tamjana, zvuk pojanja i ritam molitve obeležili su proslavu Vavedenja Presvete Bogorodice u Gornjem Ostrogu, hramovne slave svetinje u kojoj počivaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog. Uz svetu arhijerejsku liturgiju, rezanje slavskog kolača i trpezu ljubavi, ovog prazničnog dana manastir Ostrog ponovo je postao mesto susreta molitve i nade, tihe zahvalnosti i sabrane radosti.
Liturgijsko sabranje pod ostroškim stijenama
Liturgiju je služio mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije, a sasluživali su ostroški iguman Sergije, nikšićki arhijerejski namesnik protojerej-stavrofor Slobodan Jokić, protojerej Jordan Markov, jeromonasi Nikolaj i Nikita i đakon Ognjen Boričić. Na molitve je odgovarala ostroška bratija uz molitveno učešće brojnog monaštva i vernog naroda.
Sabrani koji poste Božićni post pričestili su se i prisajedinili Svetim Hristovim Tajnama, a mitropolit Joanikije sa saslužiteljima blagoslovio je i prerezao slavski kolač koji su u slavu Božiju, a u čast Presvete Bogorodice i Njene slave, pripremili ostroška bratija i iguman Sergije.
Na kraju liturgije mitropolit Joanikije obratio se sabranima besedom i poželeo svima srećan praznik Uvođenja Presvete Device Bogorodice u hram, a ocu Sergiju i bratiji manastirsku slavu.
Tanjug Strahunja Aćimović/wikipedia
Manastir Ostrog
Značenje Vavedenja Presvete Bogorodice
– Uvođenje u hram Presvete Bogorodice u to vreme značilo je da Ona kao trogodišnja devojčica biva posvećena službi Svetom Hramu Božjem: da se uči molitvi, Svetom pismu, bogosluženju, poštovanju sveštenika i ispunjavanju celog zakona Mojsijevog. Nije Ona prva koja je bila posvećena hramu Božjem – kazao je mitropolit i dodao:
– Vidimo da je u davnini, još mnogo vekova ranije, Sveti prorok Samuilo bio posvećen još kao dete na službu Bogu, jer su i njega, kao i Presvetu Bogorodicu, roditelji dobili u poodmaklim godinama i na čudesan način. To su doživeli kao dar od Boga i želeli su da Mu na taj dar uzvrate tako što će dete posvetiti službi Božjoj.
Sveti Joakim i Ana kao primer poverenja u Boga
Mitropolit je zatim podsetio da su divni i sveti roditelji Presvete Bogorodice – Joakim iz carskoga roda, a Ana od svešteničkoga. Pošto su dugo bili bezdetni i u podmaklim godinama dobili ćerku, videli su u tome poseban blagoslov Božiji.
– Videli su da ih je Bog pomilovao i razrešio od osude u Izrailju, jer je u to vreme bilo vrlo stidno nemati poroda. Smatralo se da su takvi roditelji grešni, a prigovor „ne ostavi potomstva u Izrailju“ bio je težak i opasan. Danas se o tome drugačije razmišlja, ali ni tada, kao ni sada, bezdetstvo nije nužno bila kazna od Boga – poručio je mitropolit Joanikije.
Presveta Bogorodica u Svetinji nad svetinjama
Govoreći o samom događaju Vavedenja, mitropolit je naglasio da se na njemu vidi kako se stari zakon povlači, a ustupa mesto novome.
– Presveta Devica Bogorodica uvedena je tamo gde je zakonom bilo zabranjeno da iko uđe osim prvosveštenika. Ipak, po promislu Božijem, Ona biva uvedena u Svetinju nad svetinjama, jer će se osvetiti dušom i telom i postati obitalište Božije, svetije od bilo kog hrama. Od Nje će Gospod i Spasitelj naš Isus Hristos, Sin Božiji, primiti ljudsku prirodu i javiti se kao Spasitelj sveta – rekao je mitropolit.
Dodao je da je ova svečanost u hramu bila priprema za dolazak Gospoda Isusa Hrista.
Put od pokajanja ka tihoj radosti
– Danas, kao da slavimo mali Božić, jer se unapred radujemo prazniku Rođenja Hristovog. Kao što su anđeli pevali prilikom uvođenja Presvete Device, tako su se u još većoj slavi javili prilikom Hristovog rođenja. Ista radost obasjala je mudrace, pastire i sve koji su imali priliku da se poklone Bogomladencu – rekao je mitropolit.
Sabrane je potom poučavao da treba da budu skromni.
– Da ne težimo prolaznoj slavi, već da se obogaćujemo slavom Božijom. Veličina se često pokazuje u skromnosti. Ovaj mali hram, zbog Svetog Vasilija Ostroškog, zbog molitvi i čudesa, pred Bogom je veći od mnogih veličanstvenih hramova koje je zemlja nebu podignula – istakao je mitropolit.
Na kraju je poručio da je post vreme učenja molitve, smirenja, ljubavi, praštanja i milosrđa.
– Tako se oslobađamo od grehova i samoživosti, činimo dobro bližnjima i, ugađajući Bogu, svojoj duši pribavljamo veliko i večno bogatstvo – zaključio je mitropolit Joanikije.
Na praznik jednog od najvoljenijih svetitelja pravoslavlja, pred moštima Ostroškog Čudotvorca okupili su se vernici iz svih krajeva sveta, dok su reči mitropolita crnogorsko-primorskog, miris tamjana i suze pokajanja pretvorili liturgiju u predokus raja.
Od čudesne zaštite manastira tokom rata do isceljenja neizlečivih bolesti: vernici iz svih krajeva sveta donose svoje molitve pred kivot svetitelja, svedočeći o moćima nevidljivih sila koje se očituju u njegovom prisustvu.
Sanja i Srđan svakodnevno se bore za tuđe živote na intenzivnoj nezi, a sada su u svetinji pod Ostrogom odlučili da jedno drugome poklone dušu i srce za večnost.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije u besedi se prisetio nesebične ljubavi uglednog privrednika Vidaka Radevića prema svetinjama i narodu, ističući da dela učinjena u slavu Božiju ostaju sačuvana i nakon zemaljskog rastanka.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
Ruski svetitelj, oslanjajući se na reči Svetog Vasilija Velikog, otkriva zašto nam je Bog dao slobodu da biramo između dobra i onoga što nas udaljava od Njega.
Jerej Hrama Svetog Ilije u Mirijevu objašnjava zašto su vera i praštanje važniji od raskošne trpeze i velikih troškova i kako porodično okupljanje može da pomiri i one koji godinama ne razgovaraju.
Iskušenik Miloš primio je monaško ime Ilija, a mitropolit crnogorsko-primorski u besedi je govorio o Svetom proroku, lažnim prorocima današnjice i pouci koju svaki hrišćanin može da pronađe u njegovom životu.
Praznik jednog od najpoštovanijih pravoslavnih svetitelja biće obeležen uz praznično bdenije, arhijerejsku liturgiju i dolazak hodočasnika koji peške prelaze stotine kilometara tražeći mir, utehu i duhovno ukrepljenje.
Iako se projekat ne nalazi na manastirskom zemljištu, planirani kompleks otvorio je pitanje očuvanja ambijenta, pogleda i duhovnog doživljaja puta ka mestu gde počivaju mošti Svetog Vasilija Ostroškog.
Mnogi su pešačili do Ostroga kako bi se poklonili moštima Svetog Vasilija, dok su poruke sa liturgije i svedočenja vernika još jednom pokazali zašto je ova svetinja jedno od najvažnijih mesta pravoslavlja.
Sofija Urukalo, koja je preživela Drugi svetski rat i decenijama čuva ljubav prema srpskom narodu, primila je blagoslov patrijarha Porfirija tokom njegovog susreta sa srpskom zajednicom u Australiji.
Književnik je odlikovanje primio kao priznanje za vernost Crkvi i doprinos očuvanju srpske kulturne i duhovne baštine u Crnoj Gori, ističući da ono za njega predstavlja krunu životnog truda na njivi Gospodnjoj.
U Crkvi Svetog kneza Lazara u Aleksandriji, u Sidneju, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je srpski narod da iskušenja savremenog doba prihvati kao priliku da se još više približi Crkvi i Bogu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Miholjdan su Vuk, Teodora i Lazar krenuli tragom neobičnog pisma, a susret sa usamljenim starcem i zapuštenim voćnjakom naučio ih je da se najveće bogatstvo krije u dobroti, prijateljstvu i delima ljubavi.
U besedi za petak 21. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, kroz muke cara Davida i Hristovo stradanje, govori o borbi sa zlom i otkriva zbog čega ono što izgleda kao poraz može postati put ka pobedi.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Evlampija i Evlampiju po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova. Katolička crkva obeležava spomen na Svetog Jovana Kapistrana, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani idu na džuma-namaza.
Zašto oni koji su uvereni da su uvek u pravu često ne vide potrebu za pokajanjem i kako se gordost prikriva iza sopstvenih opravdanja pokazuje pouka ruskog pravoslavnog podvižnika.