Molitve, običaji i snaga zajedništva podsećaju nas na značaj praštanja i duhovne pripreme za Veliki post i najveći hrišćanski praznik.
Na dan kada Srpska pravoslavna crkva slavi praznik Svetog velikomučenika Teodora, 2. marta 2025. godine, obeležavamo i Bele poklade, poslednji dan pred početak Velikog posta. Ovaj dan nosi duboko ukorenjene običaje i tradiciju, koji su kroz vekove oblikovali duhovni i kulturni identitet našeg naroda.
U pravoslavnoj tradiciji, Bele poklade predstavljaju završni trenutak pred početak Velikog posta, perioda posvećenog duhovnoj pripremi za najveći hrišćanski praznik – Vaskrs. Ovaj dan je vreme kada vernici, okupljeni u zajedništvu, obeležavaju kraj zimske sezone i pripremaju se za duhovnu obnovu koju donosi proleće.
U narodnoj tradiciji, Bele poklade su poznate i kao "zimske poklade". Obeležavaju se porodičnim okupljanjima i raznim igrama, a sve u cilju ispraćaja zime i dočeka proleća. Ovi običaji su prilagođeni različitim lokalnim tradicijama, iako se od kraja do kraja mogu razlikovati. Ipak, svi su prožeti veseljem, zajedništvom i nadom u novi početak.
TANJUG/ FOTO SRNA/ Borislav Zdrinja/ bg
U toku večernjeg bogosluženja na Praštalnoj večeri, sveštenici i vernici pristupaju jedni drugima u skrušenosti i klanjajući se praštaju
Istoga dana, u predvečerje, verni narod odlazi u svoje parohijske hramove na Praštalno veče. U toku večernjeg bogosluženja na Praštalnoj večeri, sveštenici i vernici pristupaju jedni drugima u miru i skrušenosti, klanjajući se i izgovarajući reči: „Oprosti mi, brate/sestro“, na što se odgovara: „Bog ti oprosti i ja ti opraštam.“ U tom trenutku, uz molitvu, vernici stavljaju ruku na rame osobe ispred ili pored njih, čime se simbolički povezuju u zajedničkom praštanju. Ovaj uzvišeni čin odražava našu spremnost da očistimo srce od gneva i mržnje, otvarajući ga za blagoslov Božiji.
Praštalno veče je poziv na pripremu duše za post, jer bez istinskog oproštaja, post se svodi samo na telesno uzdržavanje, lišeno duhovne dubine. Kroz međusobno praštanje, oslobađamo se tereta koji nas drži vezane za svetovne brige i otvaramo put za duhovni rast i zajedništvo sa Hristom.
Srpska pravoslavna crkva, kroz vekove, čuvala je i negovala ove običaje, istovremeno pružajući duhovno vođstvo i smernice vernicima. Crkva je uvek isticala značaj zajedništva, ljubavi i poštovanja tradicije, što su vrednosti koje su oblikovale naš narod.
Obeležavanje Belih poklada nije samo običajna praksa; ono je izraz naše kulture, povezivanja sa precima i posvećenosti očuvanju tradicije. U današnjem svetu, gde su mnoge vrednosti izložene izazovima, ovakvi običaji pružaju stabilnost i osećaj pripadnosti.
Uz pravu pripremu, post može biti duhovno ispunjujuće iskustvo, a ne samo strogo uzdržavanje od hrane. Pred vama su saveti koji će vam pomoći da ga započnete smireno i sa radošću.
U praksi, post podrazumeva uzdržavanje od određenih vrsta hrane, kao što su meso, mlečni proizvodi i alkohol, ali i od neumerenih uživanja u svim telesnim zadovoljstvima.
U svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini, za subotu siropusne sedmice, Sveti Teofan Zatvornik piše o tome kako je duša, zaboravivši svoje više osobine, od prostih telesnih potreba stvorila strasti koje muče i nju i telo.
Uoči praznika Vratnjanske ikone Presvete Bogorodice Domostrojiteljnice, mitropolit Ilarion zamonašio je novu sestru ove svetinje, a prazničnu radost upotpunile su duhovne pesme, molitve i velika dobročinstva.
Vatikan je prošlog meseca saopštio da je teško bolesni Tajkvan Hol, rođen prevremeno hitnim carskim rezom i bez ikakvog pulsa, u potpunosti ozdravio nakon što je jedan lekar prizvao ime davno zaboravljenog španskog sveštenika iz 19. veka.
U besedi o "slovesnom mleku" Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta znači hraniti srce Hristovim rečima i kako jedino takva duhovna ishrana vodi čoveka ka večnom spasenju.
Na saboru u Bilješevu kod Kaknja mitropoliti i verni narod iz svih krajeva sveta otkrivaju neispričane priče o hrabrosti i neuništivoj veri sveštenomučenika koji su izabrali večni život, ostavljajući neizbrisiv trag u duhovnoj istoriji Srba.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Mnoštvo narodnih običaja i bogata trpeza bez mesa obeležavaju ovaj dan, ali njegov vrhunac dolazi uveče, kada u crkvi izgovaramo reči koje otvaraju put ka duhovnoj čistoti – „Oprosti mi!“
U svetinji posvećenoj Arhangelu Gavrilu služena je molitva koja poziva na duhovno uzrastanje, praštanje i ljubav prema bližnjemu, dok je mitropolit Atanasije podsetio vernike na pravi put kroz post i zajedništvo.
U besedi o "slovesnom mleku" Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta znači hraniti srce Hristovim rečima i kako jedino takva duhovna ishrana vodi čoveka ka večnom spasenju.
Neposredno pred liturgiju u crkvi u Orelu, sa ikone Hrista Spasitelja poteklo je blagouhano miro. Nastojatelj hrama ističe da je ovo znak Božje milosti i poziv na pokajanje, dok se vernici okupljaju u suzama i molitvi pred čudotvornom ikonom koja širi miris mira.
Život Svetog Nektarija Eginskog bio je ispunjen lažima i progonima, ali je ostao smiren i radostan – danas njegove pouke pomažu svima koji se bore s padovima i očajanjem.
Neposredno pred liturgiju u crkvi u Orelu, sa ikone Hrista Spasitelja poteklo je blagouhano miro. Nastojatelj hrama ističe da je ovo znak Božje milosti i poziv na pokajanje, dok se vernici okupljaju u suzama i molitvi pred čudotvornom ikonom koja širi miris mira.