POKUŠAO DA JE OMAĐIJA, A ONDA JE SPOZNAO MOĆ KRSTA: Sutra su Sveti sveštenomučenik Kiprijan i Justina devica
Sveti Kiprijan i Justina su zajedno posečeni 258. godine, jer nisu želeli da se odreknu vere u Hrista.
Ovi sveti mučenici najpre su bili prvi velikaši na dvoru cara Maksimijana, a kada su primili hrišćanstvo, život im se preokrenuo.
Srpska pravoslavna crkva obeležava sutra praznik Srđevdan, posvećen Svetim mučenicima Sergiju i Vakhu.
Ovi sveti mučenici najpre su bili prvi velikaši na dvoru cara Maksimijana. Car ih je veoma uvažavao zbog hrabrosti, mudrosti i vernosti.
Ali, kad je čuo da su ova dva velikaša hrišćani, veoma se naljutio.
"I jednom kada beše veliko žrtvoprinošenje idolima, car pozva Sergija i Vakha, da zajedno s njima žrtve prinesu, ali oni otvoreno otkazaše caru poslušnost u tome. Van sebe od jarosti, car naredi, te svukoše s njih vojničko odelo, i prstenje, i odlikovanja, i obukoše ih u ženske haljine; još im metnuše gvozdene obruče o vrat, i tako ih vođahu ulicama grada Rima na podsmeh svima i svakome", piše u žitijama.
Potom ih je car poslao u Aziju kod svog namesnika Antiohu, na istjazanje.
Antioh je, inače, došao do tog položaja zahvaljujući Sergiju i Vakhu, koji su ga i preporučili caru.
Kada ih Antioh poče savetovati, da se odreknu Isusa Hrista, i da sebe spasu muka i smrti, odgovoriše ovi svetitelji:
"I čest i beščešće, i život i smrt — sve je jedno onome ko ište carstva nebeskoga".
Antioh baci Sergija u tamnicu, i naredi prvo da se muči Vakh. Sluge su se menjale jedan za drugim tukući Vakha, sve dok mu celo telo nisu unakazile.
"Iz razdrobljenog i krvavog tela Svetog Vakha izađe duša njegova sveta i na rukama angelskim ode Gospodu. Postrada Sveti Vakh u gradu Varvalisu".
Tada je Sergije izveden, obuven u gvozdene opanke, s načičkanim ekserima, pa tako oteran u grad Rosaf u Siriju, i tamo mačem posečen.
Postradaili su 303. godine.
Sveti Kiprijan i Justina su zajedno posečeni 258. godine, jer nisu želeli da se odreknu vere u Hrista.
Čitavog života je pomagao narod i Srpsku crkvu, pa ga je narod veoma voleo i poštovao, smatrajući ga za živog svetitelja.
Strahujući od beščašća, Sveta Haritina pomolila se Bogu da je uzme, pre nego što je obeščaste.
Ovaj dan posvećen je jednom od dvanaestorice Hristovih učenika, apostolu Tomi, poznatom i kao Neverni Toma.
On je bio učenik Svetog Dimitrija.
Mitrovdan je izuzetno poštovana krsna slava u mnogim domovima.
Oni su odbili da prodaju svoju veru i pređu na arijansku jeres, nakon čega su osuđeni na smrt.
Car je na sve načine pokušavao da ih privoli da žive po jevrejskom zakonu. Ne uspevši, pogubio im je žene i decu.
Sveštenomučenik Zinovije i njegova sestra Zinovija odrekli su se zemaljskog bogatstva i moći, ali su stekli neprolazno blago u Carstvu nebeskom.
Molitveno se sećamo Prepodobnog Avramija i sinovice mu Marije, svetitelja koji svedoči da se ljubav prema Bogu ne meri rečima, već delima i trpljenjem.
Srpska pravoslavna crkva 10. novembra proslavlja ovu svetiteljku, poznatu po snazi molitve i nepokolebljivoj veri, kojom je prkosila caru i mučiteljima.
On je bio učenik Svetog Dimitrija.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Sabrani verni narod zajedno sa državnim zvaničnicima u tišini i molitvi odali poštovanje stradalima dok su patrijarhove reči o miru i jedinstvu dirnule srca svih prisutnih.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
U selu Višnjeva – Donji Grbalj, u obnovljenom hramu iz vremena Nemanjića, na praznik Svetog mučenika Nestora služena je prva liturgija posle više od jednog veka.
Kombinacija oraha, čokolade i glazure stvara savršen slavski kolač koji svi žele da probaju.
Prema jednoj legendi, srpski velmoža, koji je bežao od Turaka, svoju imovinu, koja je bila bogata ostavio je svojim kumovina koji su kasnije sagradili manastir Kumanicu.