Ovaj manastirski recept, koji monasi na Svetoj gori ne menjaju vekovima, donosi jedinstven spoj ukusa i mirisa. Savršena poslastica bez mleka i jaja, idealna za dane posta, ali i za sve koji uživaju u zdravim, starinskim receptima.
Skriven među svetogorskim manastirima, ovaj recept za monašku alvu prenosi se s kolena na koleno, čuvajući ne samo bogatstvo ukusa već i duh skromnosti i duhovnog blagostanja. Pripremljena od jednostavnih sastojaka - maslinovog ulja, griza, cimeta i suvog voća – ova poslastica odiše mirisima pravoslavne tradicije. Uz pažljivo pripremljen sirup i specifičan način prženja griza, svaki zalogaj donosi osećaj topline i utehe, baš kao što su to vekovima osećali monasi na Svetoj gori.
Sastojci:
- 1 šolja maslinovog ulja
- 2 šolje griza (krupnog)
- 4 šolje vode
- 2 šolje šećera
- štapić cimeta
- kora limuna (po želji)
- 1/2 šolje sitno seckanih oraha, badema ili pistaća
- 1/2 šolje suvog grožđa (po želji)
- mleveni cimet za posipanje
Shutterstock
Monaška alva osvaja jednostavnošću
Priprema:
U šerpici zagrejte vodu sa šećerom, štapićem cimeta i korom limuna dok se šećer potpuno ne rastvori. Ostavite sirup da lagano vri pet minuta, zatim uklonite koru limuna.
U većoj šerpi zagrejte maslinovo ulje na umerenoj vatri. Dodajte griz i neprestano mešajte drvenom varjačom oko 10-15 minuta, dok ne poprimi zlatnu boju i ne počne da ispušta svoju aromu.
Kada griz dobije zlatastu nijansu, sklonite šerpu sa vatre i pažljivo, postepeno dodajte pripremljeni sirup, neprestano mešajući kako bi se sprečilo stvaranje grudvica.
Vratite šerpu na vatru i nastavite da mešate dok se smesa ne zgusne i ne počne da se odvaja od zidova šerpe. Po želji dodajte seckane orahe, bademe, pistaće i/ili suvo grožđe, pa sve dobro promešajte. Prebacite smesu u kalup ili u manje posude i ostavite da se ohladi. Pre služenja pospite mlevenim cimetom i ukrasite seckanim orašastim plodovima.
Uživajte u autentičnom receptu svetogorskih monaha uz ovaj jednostavan i ukusan obrok od ribe i pirinča u kom se savršeno nadopunjuju ukusi pažljivo odabranih začina.
Svetinje čuvaju vekovne recepte i savete koji jednostavne sastojke pretvaraju u prava remek-dela ukusa. Uz posvećenost, strpljenje i ljubav, svako jelo postaje priča o harmoniji prirode i vere.
Ove poslastice izdvajaju se po intenzivnim ukusima i jedinstvenim tradicijama koje ih prate. Od kolača sa medom i orasima do čokoladnog rolata, svaki recept nosi autentični pečat Atosa, gde se smirenost i duhovnost ogledaju i u svakodnevnoj ishrani monaha.
Ako je Bog postao čovek i ako je materija u Hristu postala sredstvo spasenja, onda poštovanje sveštenih predmeta nije povratak paganskoj magiji, već svedočanstvo vere u osvećenje tvari, kaže otac Aleksandar.
U besedi o deci Božjoj Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na unutrašnje svedočanstvo koje, po hrišćanskom učenju, dolazi od Duha Svetoga i otkriva čoveku njegov identitet i pripadnost.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog cara Konstantina i caricu Jelenu i po starom i Svetog Lukilijana i sa njim postradale po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Svetog Karla Lvangenskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka ruskog svetitelja pokazuje da se promena ne dešava naglo, već u trenutku kada čovek prestane da opravdava slabost i počne da joj se suprotstavlja malim, ali doslednim unutrašnjim otporom.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Bez mleka, jaja i veštačkih dodataka, ali bogat aromama i hranljivim sastojcima, ovaj moćan manastirski desert idealan je za post, ali i za vegetarijance i vegane.
U senci maslina i mirisu tamjana nastaje osvežavajuća poslastica koju monasi pripremaju s molitvom – otac Nikodim otkriva kako da ovu svetogorsku blagodat unesete i u svoj dom.
Poslastica koju svetogorska bratija priprema u dane kada je dozvoljen mrs, mnogo je više od slatkiša — to je molitva pretočena u zalogaj, tihi poziv da i kroz kuhinju budemo bliže Bogu.
U tišini kelija i hladu maslinjaka nastaje blagi napitak koji čuva duh molitve, a uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja možete ga pripremiti i vi — u svom domu, s verom i mirom u srcu.
U različitim krajevima srpskih zemalja i danas se za zadušni dan mesi pogača, čija priprema čuva običaj star vekovima i prenosi se kao deo porodičnog predanja.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Dok su se dizali prvi ustanički barjaci, u župskom selu Kožetin podignuta je svetinja oko koje su se isplele legende, istorijske bitke i sećanje na vreme kada je gradnja pravoslavnog hrama predstavljala mnogo više od verskog čina.
Od predanja o isceljenjima do istorijskih veza sa Svetim Savom i knezom Lazarom, šef Kabineta patrijarha Porfirija otkriva zbog čega je dolazak Časnog pojasa postao jedan od najznačajnijih duhovnih događaja poslednjih godina.
Dok se formiraju dugi redovi vernika ispred Hrama Svetog Save, zaštitnik građana upozorava da vređanje na njihov račun prelazi granicu slobode govora i predstavlja povredu ljudskog dostojanstva.