Ove poslastice izdvajaju se po intenzivnim ukusima i jedinstvenim tradicijama koje ih prate. Od kolača sa medom i orasima do čokoladnog rolata, svaki recept nosi autentični pečat Atosa, gde se smirenost i duhovnost ogledaju i u svakodnevnoj ishrani monaha.
Svetogorski kolač sa orasima i medom
Sastojci:
2 šolje univerzalnog brašna
1 šolja sitno seckanih oraha
1 šolja meda
1/2 šolje maslinovog ulja
3 jajeta
1 kašičica sode bikarbone
1/2 kašičice cimeta
1/2 kašičice vanile
1 šolja soka od narandže
1/4 šolje šećera
Profimedia
Svetogorski kolač sa orasima i medom
Priprema:
Zagrejte rernu na 180°C i podmažite kalup za kolače uljem ili maslacem. U činiji umutite jaja sa šećerom dok ne postanu svetla i penasta. Dodajte med i maslinovo ulje, pa dobro promešajte. Dodajte sok od narandže, vanilu, cimet, sodu bikarbonu i brašno, mešajući dok ne dobijete glatko testo. Na kraju dodajte orahe i ponovo promešajte.
Sipajte smesu u kalup i pecite 35–40 minuta, ili dok čačkalica izvučena iz kolača ne ostane čista. Pomešajte šećer u prahu sa malo cimeta, pa pospite po vrhu kolača. Ostavite ga da se malo ohladi pre serviranja.
Svetogorski čokoladni rolat sa kremom
Sastojci:
200 g keksa tipa petit beurre
100 g čokolade za kuvanje
100 g maslaca
1 šolja šećera
1/4 šolje mleka
1/2 šolje seckanih oraha
1/2 šolje suvog grožđa (opciono)
Schutterstock
Svetogorski čokoladni rolat sa kremom
Priprema:
Istopite čokoladu i maslac na tihoj vatri u maloj šerpi, dodajući mleko i šećer. Mešajte dok ne dobijete glatku smesu. Usitnite keks na manje komade i stavite ga u veliku činiju. Dodajte orahe i suvo grožđe (ako koristite).
Prelijte smesu od čokolade preko keksa i dobro izmešajte dok svi sastojci ne budu prekriveni. Postavite smesu na papir za pečenje i oblikujte je u rolat. Stavite rolat u zamrzivač na najmanje 2 sata da se stegne. Izvadite ga iz zamrzivača i isecite na kriške pre serviranja.
Ovaj slatkiš donosi topli, rustični šarm pomalo zaboravljenih recepata. Uživajte u savršeno uravnoteženim ukusima čokolade i orašastih plodova – idealnim za posebne prilike i okupljanja!
Svetinje čuvaju vekovne recepte i savete koji jednostavne sastojke pretvaraju u prava remek-dela ukusa. Uz posvećenost, strpljenje i ljubav, svako jelo postaje priča o harmoniji prirode i vere.
U razgovoru za religija.rs, ovaj svetogorac govori o vekovnoj tradiciji hrišćanske ljubavi i molitve koje kroz monaške proizvode, uz blagoslov, donose blagodat za dušu i telo.
Obilazeći kolonu vernog naroda, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je da molitva Bogomajci treba da bude na usnama i u srcima vernih ne samo u nevolji, već i u danima radosti.
Ako je Bog postao čovek i ako je materija u Hristu postala sredstvo spasenja, onda poštovanje sveštenih predmeta nije povratak paganskoj magiji, već svedočanstvo vere u osvećenje tvari, kaže otac Aleksandar.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Bratstvo čuva posebnu recepturu vaskršnje pogače koja spaja bogate mirise pomorandže, začina i putera, dok način pripreme otkriva zašto ovaj hleb zauzima važno mesto na monaškoj prazničnoj trpezi.
Otkrijte kako u manastirskoj kuhinji, kroz zajednički trud bratstva i hodočasnika, nastaje posno jelo koje se priprema unapred, bez žurbe, i čuva ukus Hilandara i smisao posta.
U različitim krajevima srpskih zemalja i danas se za zadušni dan mesi pogača, čija priprema čuva običaj star vekovima i prenosi se kao deo porodičnog predanja.
Iz manastira Vatoped dopremljene su dodatne osveštane trakice, pa će svi vernici koji dolaze u Hram Svetog Save, nakon poklonjenja Časnom pojasu, moći da prime ovaj blagoslov.
Otvarajući predavanje igumana Jefrema, patrijarh srpski saopštio blagu vest da se boravak Časnog pojasa produžava zbog velikog broja vernika koji danima pristižu iz cele Srbije i regiona.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog cara Konstantina i caricu Jelenu i po starom i Svetog Lukilijana i sa njim postradale po novom kalendaru. Katolici obeležavaju Svetog Karla Lvangenskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pouka ruskog svetitelja pokazuje da se promena ne dešava naglo, već u trenutku kada čovek prestane da opravdava slabost i počne da joj se suprotstavlja malim, ali doslednim unutrašnjim otporom.
Dok su se dizali prvi ustanički barjaci, u župskom selu Kožetin podignuta je svetinja oko koje su se isplele legende, istorijske bitke i sećanje na vreme kada je gradnja pravoslavnog hrama predstavljala mnogo više od verskog čina.