Iza naizgled „tehničkog“ Zakona o strancima prištinskih vlasti krije se rizik od prinudnog izbacivanja Srba, a primer protosinđela Fotija iz manastira Devina voda pokazuje koliko komplikovan život čeka naše ljude na Kosmetu.
Kada se pažljivo čita novi "Zakon o strancima" koji je prištinska vlast, predvođena Aljbinom Kurtijem, donela po uzoru na evropske standarde, očigledno se vidi samo regulisanje boravka stranaca. Ipak, iza ove „dimne zavese“ krije se mnogo ozbiljnije pitanje - mogućnost direktnog udara na Srpsku pravoslavnu crkvu i njeno sveštenstvo na Kosovu i Metohiji.
Članovi zakona nalažu da svako ko boravi na Kosovu i Metohiji bez tzv. kosovske lične karte mora prvo da se prijavi policiji, a potom pribavi boravišnu dozvolu. Deo sveštenika i monaha, iz različitih razloga, nema odgovarajuće dokumente i time su automatski izloženi riziku od prisilne registracije, a u slučaju odbijanja dozvole i proterivanja.
Slučaj koji upozorava
Najilustrativniji primer dolazi iz manastira Devina voda kod Zvečana. Oktobra 2023. godine, protosinđel Fotije, rođen 1981. u Skoplju i monah Eparhije raško-prizrenske od 2004, praktično je deportovan sa KiM. U manastiru je boravio kontinuirano 13 godina, redovno aplicirao za boravišne dozvole i uspešno položio imigracioni test, ali mu je, bez obrazloženja, rečeno da odmah napusti teritoriju.
Eparhija raško-prizrenska
Iguman Fotije
- Iako je imao odobreno boravište do 11. novembra, rečeno mu je da odmah ide u pritvor i da će biti deportovan, a sve prethodne dozvole su poništene. Nije imao nikakve probleme sa zakonom, a citirani su samo članovi koji se odnose na "razloge nacionalne bezbednosti" - navela je tada Eparhija raško-prizrenska. Otac Fotije je praktično u roku od nekoliko sati bio sproveden do granice sa Severnom Makedonijom, nakon što mu je oduzet pasoš i mobilni telefon, a vozilo detaljno pregledano.
Iako je slučaj prijavljen EU, Euleksu i ambasadorima Kvinte, reakcija je bila minimalna, dok eparhija upozorava da je ovakvim činom praktično započet otvoreni progon sveštenstva i monaštva Srpske pravoslavne crkve, što dodatno pogoršava međunacionalnu i međuversku situaciju na Kosovu i Metohiji.
Strah od novih proterivanja
Istoričar iz Gračanice Aleksandar Gudžić za RT Balkan ističe da će novi zakon ozbiljno otežati život sveštenika i monaha koji nisu rođeni na Kosovu i Metohiji, ali decenijama žive u manastirima.
- Koliko se tačno sveštenika i monaha može naći na udaru zakona nema preciznih procena, ali sigurno je značajan broj. Kurti će insistirati na detaljnoj, rigidnoj primeni zakona - upozorava Gudžić.
Posebno su ugroženi mladi bračni parovi među sveštenicima, čiji je jedan supružnik iz centralne Srbije.
Eparhija raško-prizrenska
Manasitr Devine vode
- Ne mogu da srede dokumenta, a administracija traži papire koje ne mogu da pribave. To može dovesti do razdvajanja porodica, pa čak i dece - dodaje Gudžić.
Problem je i pravni haos na KiM, gde se propisi tumače različito, a diskreciono pravo službenika dodatno stvara pravnu nesigurnost.
Eparhija poziva na dijalog
Suočena sa najavom pojačane primene zakona, Eparhija raško-prizrenska apeluje da se propisi sprovode u skladu sa standardima vladavine prava i nediskriminacije, uz jasna administrativna uputstva i zaštitne mehanizme. Cilj je da studenti, nastavnici, zdravstveni radnici i sveštenici ne budu dovedeni u „pravni vakuum“.
- Osetljiva pitanja moraju se rešavati u dijalogu sa srpskom zajednicom. Rigidna primena bez prelaznog režima može proizvesti nesagledive posledice, pojačati neizvesnost i tenzije - poručuju iz Eparhije.
Sve ukazuje da novi zakon, ma koliko bio objašnjen kao tehnička mera, nosi potencijal da stvori ozbiljnu krizu za SPC na Kosovu i Metohiji. Pitanje je da li će međunarodna zajednica reagovati preventivno ili će slučajevi poput deportacije oca Fotija postati pravilo, a ne izuzetak.
Tokom noći odnet novac od priloga vernika, dok nadležni upozoravaju na stotine nerešenih etnički motivisanih incidenata i izostanak konkretne reakcije međunarodne zajednice.
Nepoznati počinioci razvalili su vrata crkve u Gornjoj Gušterici i odneli priloge vernika, što je među preostalim Srbima na Kosmetu izazvalo novu zabrinutost zbog bezbednosti njihovih mesta molitve.
Kopriva, pirinač i jaja pretvaraju se u skroman, ali snažan obrok za dane bez strogog posta – jelo koje neguje telo i vraća meru u svakodnevnoj ishrani.
Zašto se na groblje nosi vaskršnje jaje, šta znači „Hristos vaskrse“ među humkama i zbog čega ovaj dan nije običan pomen - objašnjava jerej Borislav Petrić
U besedi za ponedeljak druge sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički ukazuje na to kako smer srca određuje ono što čovek vidi i zašto se smisao prepoznaje tek kada se pogled podigne iz prolaznosti ka večnom izvoru života.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Nakon akcije u Suvom Grlu, Crkva upozorava da se malobrojne zajednice dovode na ivicu izdržljivost i apeluje da se spreči produbljivanje straha među porodicama koje su odlučile da ostanu na svojim ognjištima.
U selu Ljubižda, nakon gotovo tri decenije tišine, raseljeni meštani su se ponovo sabrali oko svog hrama, pretvarajući bogosluženje u snažnu poruku opstanka Srba na Kosovu i Metohiji.
Izgradnja monaškog konaka iskorišćena je za optužbe protiv Srpske pravoslavne crkve i opštine Gračanica, uz narativ o "zaštiti kulturnog nasleđa" koji dolazi iz sredine u kojoj su crkve paljene.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je na mestu stradanja jasenovačkih mučenika da reč pripada molitvi, a konačna pobeda životu i Hristu vaskrslom.
U prisustvu vernika, monaštva i ruskog ambasadora, mitropolit crnogorsko-primorski govorio o Živonosnom Istočniku i zašto se čuda događaju mimo ljudske volje.
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
U razgovoru koji nadilazi uobičajene novinarske priče, otac Dimitrije govori o smislu praznovanja, o radosti koja ne prolazi i o tome zašto se Vaskrs ne objašnjava, već prepoznaje u životu, odnosima i svakodnevnim susretima vernika.
Hram ispunjen do poslednjeg mesta, deca u prvom planu, osveštana jaja kao dar radosti i liturgija koju je služio protojerej Dejan Vojisavljević učinili su da praznični dan preraste u snažno iskustvo zajedništva i vere.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Prepodobnog Georgija Ispovednika i Pobusani ponedeljak po starom kalendaru i Prepodobnog Teodora Trihina po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Agapita I, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
U jednoj kratkoj rečenici sadržano je upozorenje koje se tiče svakodnevnih odluka, tuđih uticaja i unutrašnjeg rasula koje ljudi često ne prepoznaju na vreme.
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.