Iza naizgled „tehničkog“ Zakona o strancima prištinskih vlasti krije se rizik od prinudnog izbacivanja Srba, a primer protosinđela Fotija iz manastira Devina voda pokazuje koliko komplikovan život čeka naše ljude na Kosmetu.
Kada se pažljivo čita novi "Zakon o strancima" koji je prištinska vlast, predvođena Aljbinom Kurtijem, donela po uzoru na evropske standarde, očigledno se vidi samo regulisanje boravka stranaca. Ipak, iza ove „dimne zavese“ krije se mnogo ozbiljnije pitanje - mogućnost direktnog udara na Srpsku pravoslavnu crkvu i njeno sveštenstvo na Kosovu i Metohiji.
Članovi zakona nalažu da svako ko boravi na Kosovu i Metohiji bez tzv. kosovske lične karte mora prvo da se prijavi policiji, a potom pribavi boravišnu dozvolu. Deo sveštenika i monaha, iz različitih razloga, nema odgovarajuće dokumente i time su automatski izloženi riziku od prisilne registracije, a u slučaju odbijanja dozvole i proterivanja.
Slučaj koji upozorava
Najilustrativniji primer dolazi iz manastira Devina voda kod Zvečana. Oktobra 2023. godine, protosinđel Fotije, rođen 1981. u Skoplju i monah Eparhije raško-prizrenske od 2004, praktično je deportovan sa KiM. U manastiru je boravio kontinuirano 13 godina, redovno aplicirao za boravišne dozvole i uspešno položio imigracioni test, ali mu je, bez obrazloženja, rečeno da odmah napusti teritoriju.
Eparhija raško-prizrenska
Iguman Fotije
- Iako je imao odobreno boravište do 11. novembra, rečeno mu je da odmah ide u pritvor i da će biti deportovan, a sve prethodne dozvole su poništene. Nije imao nikakve probleme sa zakonom, a citirani su samo članovi koji se odnose na "razloge nacionalne bezbednosti" - navela je tada Eparhija raško-prizrenska. Otac Fotije je praktično u roku od nekoliko sati bio sproveden do granice sa Severnom Makedonijom, nakon što mu je oduzet pasoš i mobilni telefon, a vozilo detaljno pregledano.
Iako je slučaj prijavljen EU, Euleksu i ambasadorima Kvinte, reakcija je bila minimalna, dok eparhija upozorava da je ovakvim činom praktično započet otvoreni progon sveštenstva i monaštva Srpske pravoslavne crkve, što dodatno pogoršava međunacionalnu i međuversku situaciju na Kosovu i Metohiji.
Strah od novih proterivanja
Istoričar iz Gračanice Aleksandar Gudžić za RT Balkan ističe da će novi zakon ozbiljno otežati život sveštenika i monaha koji nisu rođeni na Kosovu i Metohiji, ali decenijama žive u manastirima.
- Koliko se tačno sveštenika i monaha može naći na udaru zakona nema preciznih procena, ali sigurno je značajan broj. Kurti će insistirati na detaljnoj, rigidnoj primeni zakona - upozorava Gudžić.
Posebno su ugroženi mladi bračni parovi među sveštenicima, čiji je jedan supružnik iz centralne Srbije.
Eparhija raško-prizrenska
Manasitr Devine vode
- Ne mogu da srede dokumenta, a administracija traži papire koje ne mogu da pribave. To može dovesti do razdvajanja porodica, pa čak i dece - dodaje Gudžić.
Problem je i pravni haos na KiM, gde se propisi tumače različito, a diskreciono pravo službenika dodatno stvara pravnu nesigurnost.
Eparhija poziva na dijalog
Suočena sa najavom pojačane primene zakona, Eparhija raško-prizrenska apeluje da se propisi sprovode u skladu sa standardima vladavine prava i nediskriminacije, uz jasna administrativna uputstva i zaštitne mehanizme. Cilj je da studenti, nastavnici, zdravstveni radnici i sveštenici ne budu dovedeni u „pravni vakuum“.
- Osetljiva pitanja moraju se rešavati u dijalogu sa srpskom zajednicom. Rigidna primena bez prelaznog režima može proizvesti nesagledive posledice, pojačati neizvesnost i tenzije - poručuju iz Eparhije.
Sve ukazuje da novi zakon, ma koliko bio objašnjen kao tehnička mera, nosi potencijal da stvori ozbiljnu krizu za SPC na Kosovu i Metohiji. Pitanje je da li će međunarodna zajednica reagovati preventivno ili će slučajevi poput deportacije oca Fotija postati pravilo, a ne izuzetak.
Tokom noći odnet novac od priloga vernika, dok nadležni upozoravaju na stotine nerešenih etnički motivisanih incidenata i izostanak konkretne reakcije međunarodne zajednice.
Nepoznati počinioci razvalili su vrata crkve u Gornjoj Gušterici i odneli priloge vernika, što je među preostalim Srbima na Kosmetu izazvalo novu zabrinutost zbog bezbednosti njihovih mesta molitve.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za nedelju prve sedmice po Duhovima pokazuje kako jedan dan pokajanja može preokrenuti ljudski život kroz suočavanje sa sobom, savešću i posledicama izbora.
Ovaj dan otkriva retku sliku u bogosluženju: umesto pojedinačnih imena sabira se celo nebo svetih, a ovaj praznik istovremeno označava prelazak u novi crkveni ritam i početak pripreme za Petrovdanski post.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Treće obretenje glave svetog Jovana Krstitelja po starom i Svetog mučenika Teodota Ankirskog po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomen Svetog Roberta, biskupa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Nakon akcije u Suvom Grlu, Crkva upozorava da se malobrojne zajednice dovode na ivicu izdržljivost i apeluje da se spreči produbljivanje straha među porodicama koje su odlučile da ostanu na svojim ognjištima.
U selu Ljubižda, nakon gotovo tri decenije tišine, raseljeni meštani su se ponovo sabrali oko svog hrama, pretvarajući bogosluženje u snažnu poruku opstanka Srba na Kosovu i Metohiji.
Izgradnja monaškog konaka iskorišćena je za optužbe protiv Srpske pravoslavne crkve i opštine Gračanica, uz narativ o "zaštiti kulturnog nasleđa" koji dolazi iz sredine u kojoj su crkve paljene.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.